Oštećena izolacija ili pogrešan priključak, mogu dovesti fazni napon na metalne dijelove uređaja. Doticanje predmeta pod gradskim naponom, može biti po život opasno. U kućanskim uređajima i strojevima, zbog toga metalni dijelovi kao što su kućišta, kutije, šasije i sl. moraju biti spojeni na uzemljenje, da bi sigurno bili na nultom potencijalu, odnosno bez napona prema zemlji. Uz to, instalacija se osigurava osiguračima, koji prekidaju strujni krug u slučaju nedopuštene jakosti struje, koja je obavezni pratilac kratkog spoja, tj. direktnog kontakta između faznog i nul-vodiča ili faznog i zaštitnog vodiča.

Time se uklanja opasnost od strujnog udara zbog doticanja metalnih dijelova uređaja. Tehničkim propisima o projektiranju i izvedbi strojeva i električnih instalacija propisano je, da svi uređaji koji koriste gradsku mrežu moraju biti uzemljeni. Za uzemljenje se u pravilu koristi posebna žica u elektro-instalacijama, koja je uvijek obojena žuto-zelenom bojom. a zove se zaštitni vodič. Na zidnim utičnicama sa priključkom na zaštitni vodič, kontakti za uzemljenje (tzv. zaštitni kontakti) nalaze se po strani s obje strane utičnice. Takva utičnica zove se šuko utičnica, a uz nju se koristi odgovarajući šuko utikač.

Uređaji koji imaju dostupne metalne dijelove, moraju se na gradsku mrežu priključivati putem šuko utičnica i šuko utikača. Kabeli između šuko utikača i uređaja moraju biti trožilni, odnosno trebaju imati tri voda, od kojih onaj sa žuto-zelenom izolacijom mora biti priključena na metalne dijelove uređaja s jedne, a na zaštitne kontakte šuko utikača s druge strane. Jedino uređaji koji nemaju ni jedan vidljivi metalni dio (tj. koji se štite potpunom izolacijom), smiju biti priključeni dvožilnim kabelom putem običnih utičnica i utikača bez zaštitnih kontakata.

Opasnost od strujnog udara osobito je velika u vlažnim prostorima, jer vlaga jako povećava vodljivost, odnosno smanjuje električni otpor. Dodir sa faznim vodičem ili predmetom pod naponom bit će smrtonosan, ako smo u vodi (npr. u kupaonskoj kadi), a vrlo je opasan i ako dotičemo neki uzemljeni ili veliki metalni predmet, ili vodovodnu instalaciju koja najčešće predstavlja metalni spoj sa zemljom. Zato je u takvim prilikama posebno opasno koristiti električne aparate.

Na kraju, zabranjeno je vodovod koristiti umjesto uzemljenja, jer spojevi cijevi mogu imati veliki otpor, pa takvo kvazi”uzemljenje” također može biti po život opasno.

Prolaskom struje kroz bilo koji otpornik ili vodič, na tom otporniku (ili vodiču) nastaje pad napona jednak umnošku jakosti struje i otpora među krajevima otpornika ili vodiča.

Sukladno tome, pad napona se događa i u svim vodovima gradske električne mreže. Da bi trošila dobila propisanih 220 V i u vrijeme jačeg opterećenja mreže, vodovi moraju biti dovoljno debeli, da se smanji njihov otpor, a time i pad napona, kako bi se razlike napona u neopterećenoj i opterećenoj mreži zadržale u granicama dopuštenih odstupanja. To je također razlog, što električne instalacije trebaju projektirati stručnjaci, kako bi ispravno odredili potrebne debljine vodiča za svaku instalaciju.

Nadalje, pad napona nastaje i na zaštitnom vodiču, ako bi kroz njega prolazila struja. Na dugom i tankom ili slabo spojenom zaštitnom vodiču, mogao bi zato nastati i opasan dodirni napon ako bi fazni napon probio na metalne dijelove (tzv. masu). Zbog toga zaštitni vodič treba biti dovoljne debljine, ne smije se voditi preko prekidača, a ako ima spojeva, oni moraju biti dobro izvedeni i čvrsto stegnuti. Zaštitni vodič ne smije biti tanji od ostalih vodiča instalacije.

U kućnim instalacija umjesto posebnog zaštitnog vodiča ponekad se primjenjuje tzv. nulovanje, tj. priključenje nul-vodiča i na zaštitne kontakte šuko-utičnica.

U trofaznim električnim mrežama uz tri fazna vodiča instalacija sadrži poseban nul-vodič i poseban zaštitni vodič. Stoga priključni kabeli trofaznih električnih uređaja trebaju imati pet vodova, a priključak se izvodi trajnim priključkom ili trofaznom šuko utičnicom i takvim šuko-utikačem. Takve utičnice i utikači uz fazne priključke sadrže pomoćne kontakte na koje se priključuje nul-vodič i zaštitne kontakte na koje se priključuje žuto-zeleni zaštitni vodič.

Postupak u slučaju strujnog udara

 

Znak za opasnost od visokog napona

Električni udar kroz tijelo izaziva nekontrolirano grčenje ili snažno pružanje mišića, pa se može dogoditi da čovjek pod jačim električnim udarom:

zgrči šaku kojom drži vodič i ne može ga pustiti

zbog grčenja mišića prsnog koša može ispuštati neartikulirane zvukove

zbog naglog aktiviranja mišića može odskočiti i pasti ili pasti s visine

pri smjeru struje preko prsiju može prestati rad srca

kod dodira visokog napona dobiva strašne opekotine a rijetko i preživi

U slučaju nesreće postupak je sljedeći:

Kod unesrećenja visokim naponom (dalekovodi, trafo-stanice i sl)

• Ne prilazi mjestu događaja, ne dotiči unesrećenoga i ne uklanjaj vodič ako visoki napon nije isključen, jer ćeš i sam stradati ! Malo je vjerojatno da je unesrećeni živ ako ne pokazuje znakove života
• Djeca trebaju zvati odrasle, ili hitnu pomoć 112 ili vatrogasnu službu 193 i ne smiju poduzimati nikakve druge intervencije.
• Na otvorenom ili mokrom ne prilazi ni blizu mjesta nesreće, jer zemlja i na nekoliko metara udaljenosti može biti pod naponom koji može ubiti (utjecaj tzv. “napona koraka”).
• smjesta traži isključenje visokog napona (može i putem hitne linije 112 ili vatrogasne službe 193) i zovi hitnu pomoć (194). Stručne osobe mogu same na siguran način isključiti napon (visokonaponskom sklopkom i sl.)
• Do dolaska hitne službe pazi da ni drugi ne prilaze opasnom području.

Kod strujnog udara gradskim naponom

Razlikujemo gradski napon od 230 V i 400 V koji se susreće u trofaznoj instalaciji. Naravno, opasniji je napon od 400 V (to je napon među faznim vodičima trofaznog sustava). Kod spašavanja važno je imati suhe noge i ruke.

1. Ne prilazi unesrećenom ako još drži ili dotiče vod pod naponom, ili ako nisi siguran da nije u kontaktu sa predmetima ili žicom pod naponom (možda leži na žici). Djeca trebaju zvati odrasle i biti vrlo oprezna u sljedećim postupcima ako nema odraslih u blizini.
2. Na siguran način isključi napon (prekidačem, isključenjem sklopke, vađenjem osigurača) a u najgorem slučaju presijecanjem kabela koji dotiče unesrećenoga npr. sjekirom, lopatom i sl. na suhoj drvenoj drški, koju omotaj suhom krpom prije presijecanja. Na mjestu isključenja napona ostavi poruku “Ne uključuj – intervencija u tijeku”
3. Ako unesrećeni ne pokazuje znakove života, prvo pozovi pomoć (hitnu službu za spašavanje 112 ili vatrogasce 193 i hitnu liječničku pomoć 194)
4. Nakon isključenja napona prvo dodirni unesrećenoga ili predmete u kontaktu s njim vanjskom stranom šake (ako dođe do grčenja prstiju, šaka se neće zatvoriti oko predmeta pod naponom). Tek ako ne osjetiš nikakav napon nastavi sa 5.
5. Odmah početi s oživljavanjem (masaža srca i upuhavanje zraka “usta na usta”) dok ne stigne stručna pomoć ili dok unesrećeni ne dođe k svijesti.

Izvor: Wikipedia