Tag Archives: uspjeh

Šta je danas potrebno za uspjeh kod nas?

“Talenat… Rad… Obrazovanje… Karakter… Jezici… Pristojnost… Ili je dovoljno samo da se PRVI nalaktimo na pult, da budemo lukavi i proračunati, seljački inteligentni, da pitamo, da nas ne bude sramota da se izborimo za sebe, da nas ne interesuju drugi i kako će oni… Da ne pametujemo, već završavamo.

I razmišljam kako je privatnik tako možda prvi i stao u red kad se kralo, kad se švrcovalo, kad se potplaćivalo, dezertiralo i učlanjivalo. Lukav i prepreden, neopterećen čašću, principima, vaspitanjem i moralom, već samo brutalno motivisan kompleksima, pohlepom i zavišću…

I još tada uspio da uđe na Trajekt Imućnosti, koji danas tako lako plovi i vozi bilo gdje, gdje god On poželi, i svaka mu se luka raduje i objeručke ga prihvata…

Ko je tu u pravu, pitam se?

Da li je u sistemu okrenutom naglavačke inteligentno biti normalan, neokrenut, ukoliko se slažemo da je inteligencija sposobnost prilagođavanja i da su Neprilagođeni evolutivno osuđeni na propast od vajkada…”, dr. Vladimir Đurić

Izvor: https://n1info.ba/regija/psihijatar-posmatrao-grupu-srba-koja-putuje-na-more-i-dao-zanimljivu-dijagnozu/?fbclid=IwAR0-AusOwITurZ2Z5hElLvtEuKbEKwe3p207VjYJTjAIOYYPLET3VXIxGfg

Postavio sam grupi maturanata zadatak da napišu pitanje za razmišljanje i pokušaju odgovoriti na njega. Evo šta sam naučio.

Jedna grupa nije ništa napisala. Valjda je u našem školstvu razmišljati zadatak koji se rijetko daje.

Druga grupa je bila pod utiskom teorija zavjere i pokušala je odgovoriti na pitanje koje je postavila kroz teorije zavjera koje se mogu naći na internetu.

Treća grupa je postavila pitanje i odgovorila u skladu s onim šta su negdje mogli pročitati, bez da su puno išta sami razmišljali.

Četvrta grupa je postavila pitanje, ali nije ništa komentarisala, valjda jer nije znala ili se nije usudila razmišljati.



Peta grupa je sve isto uradila, što znači da su prepisali razmišljanje. Lakše je glumiti razmišljanje nego razmišljati ?

Šesta najmanja grupa je najbolje pitanje dala i zaista razmislila o njemu i to razmišljanje napisala. Koincidencija je da je baš ta grupa imala najbolje ocjene.

Zaključak: Samo onaj ko zna i ko se usuđuje razmišljati može imati najbolje ocjene.

Pravilno razmišljanje je jedan od preduslova dobrog uspjeha i u školi i u životu.

Promijenite se i ne odustajte da bi uspjeli. – motivacioni govor od milijardera, vlasnika Alibaba-com, Kineza Jack Ma

“Ja nisam uspio u smješnim stvarima. Dva puta sam pao na ispitima u osnovnoj školi. Tri puta sam pao u srednjoj školi. Pokušao sam i nisam uspio na fakultetima. Na poslove sam se prijavljivao 30 puta, svaki put sam odbijen. Prijavio sam se za policajca, rekli su mi da nisam dobar. Otišao sam u KFC. 24 osobe su bile prijavljene, samo mene nisu primili. Za policajca bilo je prijavljeno 4 osobe, samo ja nisam bio primljen. Prijavio sam se za Harvard deset puta i svaki put sam bio odbijen.

Mislim da se trebamo na to naviknuti. Nismo toliko dobri. I danas imamo mnogo ljudi koji nas odbijaju. Jedina stvar koja kakrakterizira pobjednike je da ne odustaju, idu do kraja i bore se, kao Forest Gamp. Ne žalimo se. Ako si uspješan ili ako nisi, za ljude koji se samo žale na druge, nema nade. Ako se čovjek sam provjerava i u sebi vidi greške, za njega ima nade.”, (1)

Reference:

Kako možemo uspjeti? Koristeći SOCIOFIZIKU! , govor od Alex 'Sandy' Pentland | TEDxBeaconStreet

Mi ljudi radimo u timovima, pokušavamo naše društvo učiniti boljim. To ne ide uvijek tako lahko. Svake godine pokušavamo napredovati, međutim ne napredujemo uvijek na osnovu naučnih istraživanja. Mogli bi međutim napredovati ako analiziramo razne testove koji su rađeni u društvu i timovima. Na osnovu toga bi mogli odrediti koji timovi su uspješni i po čemu se izdvajaju.

Na MIT smo na oči jednoj grupi studenata stavili određene detektore i senzore na tijela i mjerili nihova ponašanja dugi niz godina.
Odmah smo primjetili da kad stavimo ovakve senzore na tijela jednoj velikoj grupi ljudi, onda dobijamo podatke kakve nikad nismo u historiji imali. Na osnovu ovog možemo otkriti kako se raspoloženje širi, kako emocije itd. Na osnovu ovog možemo razviti društvene nauke kao nikad prije. 
Pokazalo se da mi i danas funkcionišemo na osnovu primitivnih gesti iz prošlosti koje pokazuju stah, uzbuđenje itd. Jezici koje smo razvili nisu ništa suštinski promjenili, samo su nagradili na te primitivne oblike komuniciranja, komuniciranje gestama i izrazima na licu, kao i govorom tijela, kako stojimo itd.
Koji su primjeri ovog?
Razmislite o energiji. Kad ste preplašeni, brže se krećete. Otišli smo u kafić i posmatrali speed dating događaj. Kad su parovi koji su razgovarali bili sinhornizovani, kad su gestama pokazivali slaganje, pokazalo se da možemo predvidjeti uspjeh njihovog razgovora bez da slušamo šta govore.
Ljudski odnosi su poput plesa. To su signali koji pokazju ishod komunikacije, poslovanja itd.
Pokazalo se da timovi i društva koja više komuniciraju, gdje ima više dinamike, da su uspješnija. Bitno je da razni članovi učestvuju što više, a što više učestvuju, društvo je zdravije i uspješnije.
Zalaganje i učešće je bitno za uspjeh, a drugo što je bitno je otkrivanje i otvorenost, odnosno koliko govorimo sa novim ljudima, sa onima koje ne poznajemo, koliko otkrivamo nove stvari. 
(Vaš način komuniciranja sa drugim ljudima je najbolji pokazatelj da li i koliko ćete uspjeti u životu.)
Ovi tragovi zalaganja i istraživanja ili otkrivanja su vrlo stari i karakteristični i za primitivna društva, ali i životinje, kao npr. pćele. Mi se ponašamo kao pćele. Ovo nam omogućuje da otkivamo obrasce ponašanja i da ih primjenimo ako su uspješni. 
Siromašna društva su skupine individua koje ne komuniciraju, ne druže se, ne istražuju nove stvari.
Interesantno je da se nedostatak druženja i zalaganja i učestvovanja svih u donošenju odluka i pravljanju projakata i istraživanja odražava na razvoj mozga kod djece. Djeca ne postanu dobra u svim stvarima koje vam trebaju da bi izgradili zdravo društvo. Rezultat odrastanja u lošem društvu, sa malo komunikacije i istraživanja i upoznavanja novih stvari jest da imamo loše zdravstvo i veliki kriminalitet.
Jedan primjer gdje bi mogli primjenti ova istraživanja jest da u gradovima izgradimo tramvajske mreže između svih kvartova, a ne samo do centra. Tako bi se djeca u tim gradovima bolje razvijala.
Društveno zalaganje i istraživanje je ključ zdravih sredina i zbog toga bi trebali više primjenjivati sociofiziku!
Izvor:
https://www.youtube.com/watch?v=C-wHdSJM_GI