Bilo bi lijepo ako bismo mogli predvideti budućnost, zar ne? Predviđanje narednog društvenog medijskog trenda moglo bi dati prednost našem poslovanju i omogućiti mu da uspije na zasićenom tržištu. Ali najbliže što možemo doći do nekakvog čarobnog predviđanja jest da učimo iz prošlosti: pogledamo na ono što znamo da se desilo i koristimo te informacije da bi procijenili pretpostavke o tome šta se može desiti – i kada.
Statistička analiza mnogih podataka o višegodišnjim vrednostima (decenijama, ako ne i vijekovima) može nam pomoći da predvidimo sve od hašiša do epidemija gripa – zapravo, istraživači su čak koristili Twitter aktivnost kako bi predvidjeli aktivnost gripa. Istraživači čak koriste historijske podatke kako bi poboljšali vremenske prognoze i predvidjeli prirodne katastrofe.
Aaron Klauset, asistent profesor i kompjuterski naučnik na Univerzitetu u Koloradu, pokušao je da predvidi jednu od najvećih prijetnji čovečanstvu: rat.
Era mira?
Prošlo je više od 70 godina od posljednjeg velikog svjetskog rata. U stvari, i Prvi svjetski rat i Drugi svjetski rat su se dogodili u roku od trideset godina. Iako je došlo do značajnog međudržavnog sukoba u decenijama od tada, nismo imali globalnog sukoba u skoro jedan vijek.
Neki naučnici tvrde da je to samo pitanje vremena. Drugi insistiraju da živimo u doba mira i da ratovi tog kalibra, iako dio naše istorije, neće biti dio naše budućnosti. Ali da li postoji način da se sigurno sazna? Naročito kada je tehnološki napredak prouzrokovao samu prirodu i definiciju modernog rata da se razvija?
U pokušaju da odgovori na ova pitanja, Clauset je pregledao podatke o ratovima nastalim između 1823. i 2003. godine, prikupljenih od strane Projekta korelata rata, onlajn spremišta podataka vezanih za rat dostupnog javnosti. Zatim je kreirao kompjuterske modele koji bi mogli da pomognu u postavljanju tih podataka u kontekst.
Dok je pregledao podatke, Klauset je posvećivao veliku pažnju onome što je svijet bio prije, tokom i nakon dugog perioda sukoba. Posebno je želio da pronađe druge posljeratne periode u historiji tokom kojeg je čovječanstvo išlo decenijama bez još jednog velikog rata. Identifikacijom ovih perioda, nadao se da će moći da utvrdi šta je, ako ništa drugo, postavilo sedamdesetogodišnji dio globalnog mira.
Ono što je pronašao je to što, iako se ovaj period “mira” možda osjeća izuzetnim za nas, u velikom razdoblju ljudske historije, to nije čak ni neuobičajeno. Zaista, za doba mira poslije Drugog svjetskog rata da bude statistički značajno, biće potrebno da se neprekidno nastavlja 100-140 godina.
Nismo čak ni na tri četvrtine puta.
“Ovi rezultati podrazumjevaju da trenutni mir može biti znatno krhak kao što vjeruju zagovornici”, napisao je Klauset u svojoj analizi, objavljenom u časopisu Science Advances. Kaže se da Klausetova analiza ukazuje na to da je rat sam po sebi rijetki događaj.
On je takođe tvrdio da su bliska dva svjetska rata, koja su bila period neverovatnog nasilja u svijetu, u suštini suprotstavljena sporadičnim periodima rata koji su uslijedili od tada.
“Čisto statistički gledano “, napisao je Klauset, “dugačak mir je jednostavno balansirao veliko nasilje.” On je tvrdio da ako su knjige izbalansirane, onda u smislu predviđanja kada će doći do sledećeg velikog rata (statistički gledano, u svakom slučaju), “opasnost od veoma velikog rata bi ostala konstantna”.
Klauset je predviđao da, iako će čovječanstvo vjerovatno cijeniti sposobnost da predvidi umjerene konflikte, veće pitanje uvijek ostaje: Koliko daleko smo od vrste katastrofalnog rata koji bi uništio sav život na Zemlji?
Tako je Klauset koristio svoj statistički model kako bi predvidio vremenski period najvećeg pada čovečanstva. Računanje svih varijabli – promjena u globalnoj populaciji, tehnološki napredak i promjena političkih predijela – njegova najbolja pretpostavka dovela je do kraja čovječanstva za između 383 do 11.489 godina od sada.
Prihvatio je da je vjerovatnoća takvo vrlo varijabilnog događaja “vjerovatno nepoznata”. Ali, Klauset je zaključio da, čak iako ne možemo sasvim sigurno saznati, “perspektiva konflikta koji završava civilizaciju u narednih 13 vijekova je alarmantna”.
Izvor: FUTURISM