Tag Archives: sva fizika

Šta je sva fizika i zašto je važna?

Sva fizika je fizika svega onog šta nas okružuje. To je i primjenjena fizika i fizika sa svim svojim oblastima, konvencionalna fizika i ona ne tako konvencionalna. Gdje god postoje prirodne zakonitosti tu imamo nekavu fiziku. Fizika je izvorno bila u biti to, otkrivanje zakonitosti u prirodi, ali onih koje se mogu eksperimentalno i logički dokazati. Fizika je nastala iz filozofije, oblasti koja pokušava da odgovori na sva moguća pitanja koja čovjeka zaokupljaju. U biti ona pitanja koja možemo odgovoriti ili smo odgovorili su stvar nauke. Za ono za šta ne znamo definitivan odgovor koristimo filozofiju. S vremenom su se pojedine oblasti fizike specijalizirale i dobile novi naziv, a za fiziku je ostalo da odgovori na ona opšta pitanja o prirodi koja su gotovo stvar filozofije i ontologije, kao šta je to tačno šta postoji, šta je vrijeme, šta matrija, šta energija, kako i zašto se oni kreću. Fizika je prirodna filozofija. Sva fizika su sve oblasti fizike ili prirodne filozofije. U školi se najčešće uči samo tehnička fizika, ona fizika koja je potrebna da bi se npr. neka mašina izgradila, ali nije to sva fizika. Postoji i fizika i biofizika i medicinska fizika i sociofizika itd. Cilj ove stranice jest da promoviše svu fiziku, ne samo onu koja se uči u nižim nivoima obrazovanja. Na neki način moderno proučavanje vještačke inteligencije, špekulacije o singularnosti itd. sve je to stvar sve fizike. Ono šta se normalno misli pod fizikom nije sva fizika. Ima puno više fizike nego što pojedinci žele da znate. U biti je sve stvar fizike i zakonitosti. Vaš uspjeh u životu zavisi od toga koliko igrate po pravilima sve fizike, po prirodnim zakonima. U biti sve ono za šta se dodjeljuje Nobelova nagrada je stvar sve fizike i mnogo toga drugog. Sva fizika je u biti drugi naziv za nauku. To je ono šta je podrazumjevam sa terminom sva fizika. Sva fizika je onaj dio nauke koji je nasličniji tehničkoj fizici. Mnogi pojomovi koji se spominju u fizici u školi imaju svoje ime i značenje dobijeni konsenzusom, a zašto je to tako i kako bi moglo biti drugačije je stvar sve fizike. Sva fizika je fizika u najširem mogućem smislu i primjeni. Za život je bolje znati svu fiziku, nego samo onu koja se uči u školi. Zbog toga je ova stranica tu. 

Ovo je jednadžba u kojoj je sva poznata fizika sadržana!

Standardni model fizike čestica često se vizualizira kao tablica, slična periodičnoj tablici elemenata, a koristi se za opisivanje svojstava čestica, kao što su masa, naboj i spin. Tablica je također organizirana kako bi predstavila kako ti mali, sitni komadići materije djeluju u interakciji s temeljnim silama prirode.

Ali nije sve počelo s tablicom.

Velika teorija gotovo svega zapravo predstavlja zbirku nekoliko matematičkih modela koji su se pokazali bezvremenskim tumačenjima zakona fizike. Evo kratkog obilaska tema koje su obuhvaćene ovom golemom jednadžbom.

Ova verzija standardnog modela napisana je u Lagrangianovom obliku. Lagrangijan je zabavan način pisanja jednadžbe za određivanje stanja sustava koji mijenja i objašnjava maksimalnu moguću energiju koju sustav može održavati.Tehnički, standardni model može se napisati u nekoliko različitih formulacija, ali, unatoč tome kako izgleda, Lagrangian je jedan od najlakših i najkompaktnijih načina predstavljanja teorije.

Dio 1

Ove tri linije u standardnom modelu su ultraspecifične za gluon, bozon koji nosi snažnu silu. Gluoni dolaze u osam tipova, međusobno djeluju i imaju ono što se zove naboj boje.

Dio 2

Gotovo polovica ove jednadžbe posvećena je objašnjavanju interakcija između bosona, naročito W i Z bozona.

Bosoni su čestice koje nose silu, a postoje četiri vrste bozona koje djeluju u interakciji s drugim česticama koristeći tri osnovne sile. Fotoni nose elektromagnetizam, gluoni nose snažnu silu i W i Z bozoni nose slabu silu. Najnoviji otkriveni boson, Higgs boson, je malo drugačiji; Njezine interakcije pojavljuju se u sljedećem dijelu jednadžbe.

Dio 3

Ovaj dio jednadžbe opisuje djelovanje čestica elementarnih tvari s slabom silom. Prema ovoj formulaciji, čestice tvari dolaze u tri generacije, svaka s različitim masama. Slaba snaga pomaže da masivne čestice tvari propadaju u manje masivne čestice materije.

Ovaj dio također uključuje osnovne interakcije s Higgsovim poljem, od kojeg neke elementarne čestice dobivaju svoju masu.

Intrigantno, ovaj dio jednadžbe pretpostavlja da proturječi otkrićima fizičara posljednjih godina. Neispravno pretpostavlja da čestice nazvane neutrini nemaju masu.

Dio 4

U kvantnoj mehanici, ne postoji niti jedan put ili putanje čestica koja može potrajati, što znači da se ponekad pojavljuju viškovi u ovoj matematičkoj formuli. Kako bi se očistili ove suvišnosti, teoretičari koriste virtualne čestice koje nazivaju duhovima.

Ovaj dio jednadžbe opisuje kako čestice tvari u interakciji s Higgsovim duhovima, virtualnim artefaktima iz Higgs polja.

Dio 5

Ovaj posljednji dio jednadžbe uključuje više duhova. Ti se nazivaju duhovi Faddeev-Popov, i otkazuju ostatke koji se javljaju u interakcijama putem slabe snage.

Napomena: Thomas Gutierrez, pomoćnik profesora fizike na Kalifornijskom državnom sveučilištu, prepisao je standardni model Lagrangian za web. Izvodio ju je iz Diagrammatice, teoretske referencije za fiziku koju je napisao Nobelovac Martinus Veltman. U Gutierrezovoj diseminaciji transkripta, primijetio je pogrešku na znaku koji je napravio negdje u jednadžbi. Sretno u njenom pronalaženju!

Izvor: http://www.businessinsider.com/standard-model-physics-master-equation-2017-6/#section-2-3