Skoro 70 godina, CERN, evropski laboratorij za fiziku čestica u blizini Ženeve, služio je kao uzak, ali čvrst kulturni most između Istoka i Zapada. Ali ta veza, koja je pretrpjela najhladnije dane Hladnog rata, napeta je pod teškim posljedicama ruske invazije na Ukrajinu. Neki ukrajinski fizičari pozivaju da se Rusija izbaci iz laboratorije, mjesta tri otkrića dobitnika Nobelove nagrade i gdje se nalazi najveći atomski razbijač na svijetu, Veliki hadronski sudarač.

“CERN kao vodeća naučna laboratorija treba odmah da prekine svaku saradnju sa ruskim institucijama, jer se u suprotnom svaki zločin i svaka nepravda njihove vlade i njihovih oružanih snaga smatra legitimnim”, kaže ukrajinski fizičar u Kijevu koji radi na eksperimentu u CERN-u. . “Pozivamo demokratsko društvo, naučno društvo, da stane uz nas protiv ovog tiranina (ruskog predsjednika Vladimira Putina).”

Vijeće CERN-a, koje se sastoji od predstavnika iz 23 zemlje članice laboratorije, sastat će se na posebnoj sjednici 8. marta kako bi odlučilo kako odgovoriti na krizu. Čak i fizičari koji veličaju istorijsku ulogu CERN-a kao pokretača mira očekuju da će Vijeće na neki način sankcionirati Rusiju. „Biće jasnog znaka prema ruskoj vladi“, kaže Christoph Rembser, fizičar iz CERN-a. “Ne mogu zamisliti ništa drugo.”

Osnovan 1954. godine, CERN je od svog početka imao za cilj da pomogne promicanju mira u poslijeratnoj Evropi, kaže John Ellis, teoretski fizičar sa King’s College London koji radi u CERN-u i bio je u osoblju laboratorije više od 40 godina. „Jedan od mota CERN-a je ‘nauka za mir'”, kaže on. “A to seže u 1950-te, kada je CERN zapravo bio mjesto susreta naučnika iz Sovjetskog Saveza i SAD-a i Evrope.” Održavanje takvih veza je važno, posebno u vrijeme sukoba, kaže Ellis, napominjući da CERN nije protjerao ruske naučnike kada je Sovjetski Savez napao Čehoslovačku 1968. ili Afganistan 1979. „Moj lični stav je da bismo zaista trebali nastojati da zadržimo saradnju, ako je to politički moguće.”

Rembser, koji je odrastao u tadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj, stigao je kao student u CERN 1989. godine, neposredno nakon što je kineska vlada masakrirala demonstrante na Trgu Tiananmen. On kaže da je nakon toga CERN služio kao usputna stanica kineskim naučnicima i studentima koji su bježali na Zapad. Baraka u kojoj je Rembser boravio postala je toliko pretrpana da je morao naizmjence spavati u krevetu. „Probudio me je tip koji je rekao: ‘Sada je moj red’, a kada sam se vratio, u mom krevetu je bio još jedan Kinez,” kaže on.

Trenutno, istraživači CERN-a nastoje da pomognu svojim 40-ak ukrajinskih kolega. Ellis kaže da pokušava pomoći određenom ukrajinskom kolegi i izbjeglici da dogovori privremenu poziciju u CERN-u, a Rembser vodi komitet za podršku Ukrajincima. Osoblje CERN-a je već prikupilo toliko pomoći da bi mogli unajmiti kamione da dovoze zalihe do granice Ukrajine sa Poljskom, kaže Rembser. E-poruke koje je vidio ScienceInsider sugeriraju da menadžment CERN-a radi na produženju boravka ukrajinskih istraživača koji su već u laboratoriji.

Ukrajinski fizičar kaže da CERN takođe treba da prekine veze sa Rusijom. “Održavanje ovih veza, čak i na naučnom nivou, daće ovim gangsterima priliku da dalje manipulišu i terorišu našu zemlju i cijelu Evropu.”

Ali izbacivanje ruskih istraživača iz CERN-a moglo bi biti nepraktično, kaže Ellis. Više od 1000 Rusa radi tamo, kaže on — otprilike 8% od 12 000 naučnika koji sarađuju u CERN-u. Njihov iznenadni odlazak mogao bi ostaviti laboratoriju nesposobnom za funkcionisanje. Što komplikuje stvar, Ukrajina je pridružena članica CERN-a, što znači da iako nema mjesto u vijeću, plaća članarinu. Rusija je samo posmatračka nacija koja ne plaća dažbine. Ali značajno doprinosi specifičnim eksperimentima—slično kao i SAD.

Svi sa kojima je ScienceInsider razgovarao priznali su da situacija nema jednostavno rješenje. Na primjer, ukrajinski fizičar napominje da su, na ličnom nivou, ruske kolege u CERN-u bile ljubazne i podržavale ih. Mnogi ruski fizičari su se izjasnili protiv rata, napominje Rembser, koji bi ih mogao izložiti riziku ako se vrate u Rusiju. Tako bi CERN mogao doživjeti priliv i ukrajinskih i ruskih fizičara koji traže utočište, kaže on.

Šta god da Vijeće CERN-a odluči učiniti sljedeće sedmice, neće ovisiti o željama fizičara, kažu istraživači. “Naučnici koji sjede za stolom mogu izraziti svoja mišljenja”, kaže Elis, “ali to će u osnovi biti politička odluka.”

Za sada je ukrajinski fizičar u Kijevu bezbedan. “Posljednji dan i noć bili su relativno mirni u odnosu na prethodni gdje smo pretrpjeli nekoliko masivnih zračnih napada.”

Izvor: https://www.science.org/content/article/ukrainian-physicists-call-russia-s-ouster-cern