Tag Archives: pokus

Pokus/eksperiment sa balonom otpornim na plamen i toplotni kapacitet

Balon otporan na plamen

Potrebna su vam dva balona, sveća, šibica i voda. Prvi balon naduvajte, upalite sveću i demonstrirajte kako balon eksplodira u dodiru sa plamenom. Drugi balon napunite vodom i ponovite postupak, deca će biti iznenađena počto balon ne puca jer ga voda koja je u njemu hladi, tj. apsorbuje toplotu plamena.

Izvor: http://www.najboljamamanasvetu.com/2015/11/kul-eksperimenti-koje-mozete-da-probate-kod-kuce-i-odusevite-decu/?slika=10

Fizikalno obrazloženje:

Kad se balon napuni vodom umjesto zrakom, voda apsorbira većinu topline, tako da guma od balona ne bude jako vruća. Voda ima vrlo visoki toplotni kapacitet, mnogo veći od zraka, tako da će zadržati balon od pucanja.

Ukratko:

Toplinski kapacitet (znak C) je fizička veličina koja pokazuje koliko toplote treba nekom telu dovesti da mu se temperatura povisi za 1 K (1°C). Definisana je odnosom toplote (Q) koju telo razmenjuje s okolinom i promene temperature (∆T) tela: C=Q/∆T. Merna jedinica je džul po kelvinu (J/K).

 

Pokus/eksperiment sa balonom otpornim na plamen i toplotni kapacitet

Balon otporan na plamen

Potrebna su vam dva balona, sveća, šibica i voda. Prvi balon naduvajte, upalite sveću i demonstrirajte kako balon eksplodira u dodiru sa plamenom. Drugi balon napunite vodom i ponovite postupak, deca će biti iznenađena počto balon ne puca jer ga voda koja je u njemu hladi, tj. apsorbuje toplotu plamena.

Izvor: http://www.najboljamamanasvetu.com/2015/11/kul-eksperimenti-koje-mozete-da-probate-kod-kuce-i-odusevite-decu/?slika=10

Fizikalno obrazloženje:

Kad se balon napuni vodom umjesto zrakom, voda apsorbira većinu topline, tako da guma od balona ne bude jako vruća. Voda ima vrlo visoki toplotni kapacitet, mnogo veći od zraka, tako da će zadržati balon od pucanja.

Ukratko:

Toplinski kapacitet (znak C) je fizička veličina koja pokazuje koliko toplote treba nekom telu dovesti da mu se temperatura povisi za 1 K (1°C). Definisana je odnosom toplote (Q) koju telo razmenjuje s okolinom i promene temperature (∆T) tela: C=Q/∆T. Merna jedinica je džul po kelvinu (J/K).

 

Šta je to eksperiment?

Eksperiment

Eksperiment, ogled, opit, pokus ili proba je analitički je postupak za proučavanje uzročno-posledičnih odnosa. To je metod naučnog istraživanja u kojem se namerno i sistematski menja neka pojava, radi izazivanja, a onda posmatranja i merenja neke druge pojave (nezavisno-zavisna promenljiva), dok se ostali relevantni uslovi (promenljive) kontrolišu ili izoluju. Postoji više vrsta ogleda, a najpoznatiji su laboratorijski i ogled u prirodnim uslovima. U oba slučaja eksperiment je tako organizovan postupak naučnog istraživanja da dobijeni rezultat nesumnjivo i nedvosmisleno potvrđuje ili odbacuje postavljenu hipotezu. U nauci se eksperiment smatra jednim od najobjektivnijih, najpouzdanijih i najegzaktnijih metoda, tako da saznanja zasnovana na njemu imaju visok epistemološki status.

Riječ je latinskog porijekla.

Literatura

  • Dunning, Thad. Natural Experiments in the Social Sciences: A Design-Based Approach. Cambridge University Press.
  • Shadish, William R., Thomas D. Cook, and Donald T. Campbell. (2001) Experimental and Quasi-experimental Designs for Generalized Causal Inference. Boston: Houghton Mifflin. ISBN 0-395-61556-9 Excerpts

Šta je to eksperiment?

Eksperiment

Eksperiment, ogled, opit, pokus ili proba je analitički je postupak za proučavanje uzročno-posledičnih odnosa. To je metod naučnog istraživanja u kojem se namerno i sistematski menja neka pojava, radi izazivanja, a onda posmatranja i merenja neke druge pojave (nezavisno-zavisna promenljiva), dok se ostali relevantni uslovi (promenljive) kontrolišu ili izoluju. Postoji više vrsta ogleda, a najpoznatiji su laboratorijski i ogled u prirodnim uslovima. U oba slučaja eksperiment je tako organizovan postupak naučnog istraživanja da dobijeni rezultat nesumnjivo i nedvosmisleno potvrđuje ili odbacuje postavljenu hipotezu. U nauci se eksperiment smatra jednim od najobjektivnijih, najpouzdanijih i najegzaktnijih metoda, tako da saznanja zasnovana na njemu imaju visok epistemološki status.

Riječ je latinskog porijekla.

Literatura

  • Dunning, Thad. Natural Experiments in the Social Sciences: A Design-Based Approach. Cambridge University Press.
  • Shadish, William R., Thomas D. Cook, and Donald T. Campbell. (2001) Experimental and Quasi-experimental Designs for Generalized Causal Inference. Boston: Houghton Mifflin. ISBN 0-395-61556-9 Excerpts