Tag Archives: pametno

41 stranice na kojima možete nešto pametno naučiti

Pošto većina ljudi provodi i po nekoliko sati dnevno na internetu – zašto ih ne potrošiti na nešto pametno?

Ne morate ići na tečajeve, trošiti novac i vrijeme, već mnogo toga možete naučiti i saznati iz udobnosti vlastitog doma.

1. Lynda: 4 milijuna ljudi već je pohađalo neki tečaj s ove stranice, gdje možete steći nove tehnološke, kreativne i poslovne vještine.

  1. Sve stranice koje svakodnevno čitate: Svi imaju svoje omiljene portale i blogove koje svakodnevno prate – potrudite se naučiti nešto novo iz njih.

3. CreativeLive: Poradite na svojoj kreativnosti s najvećim svjetskim stručnjacima.

4. Hackaday: Na ovoj stranici svaki dan primate neku novu informaciju .

5. Mind Tools: Ovdje možete unaprijediti svoje liderske vještine.

6. Codeacademy: Interaktivni besplatni tečaj kodiranja (Java, PHP, Phyton…).

7. EdX: Ovdje možete naučiti programirati.

8. Platzi: Savršeno za one koji žele znati više o marketingu, razvijanju aplikacija, dizajnu ili   kodiranju.

9. Big Think: Ovdje možete pronaći zanimljive članke i videe.

10. Craftsy: Kuhanje, šivanje, kolači, dizajn interijera…

11. Guides.co: Stranica puna tečajeva o apsolutno svemu.

12. LitLovers: Za sve ljubitelje književnosti.

13. Lifehacker: Ako želite povećati svoju produktivnost – ovo je mjesto za vas.

14. Udacity: Za sve one koji žele naučiti više o kodiranju.

15. Zidbits: Zanimljive činjenice, čudne vijesti i stvari koje sigurno niste znali.

16. TED Ed: TED ne treba posebno predstavljati, idealan izvor informacija o mnogo toga.

17. Scitable: Ovdje možete saznati više o genetici i evoluciji.

18. ITunes U:  Predavanja s Yalea, Harvarda i mnogih drugih svjetskih sveučilišta.

19. Livemocha: Ovdje možete vježbati strani jezik s izvornim govornicima iz 109 zemalja.

20. MIT open courseware: Ovdje možete naučiti osnove kodiranja.

21. WonderHowTo: Tu imate mnoštvo korisnih stvari o raznim temama.

22. FutureLearn: Pridružite se 3 milijuna korisnika koji uče o zdravlju, prirodi, povijesti i brojnim drugim temama.

23. One Month: Ovdje svaki mjesec možete naučiti novu stvar.

24. Khan Academy: Jedna od najpoznatijih platformi za učenje.

25. Yousician: Volite glazbu? Odlična stvar za vas.

26. Duolingo: Jako zabavan način učenja novih jezika.

27. Squareknot: Super stranica za sve kreativce.

28. Highbrow: Svaki dan će vam na mail stizati 5-minutni tečaj o nekoj drugoj temi.

29. Spreeder: Brzo čitanje.

30. Memrise: Super stvar ako mislite da trebate proširiti vokabular.

31. HTML5 Rocks: Od Googleovih suradnika dobivat ćete novosti o HTML-u.

32. Wikipedia’s Daily Article List: Najnoviji članci s Wikipedije stižu u vaš inbox.

33. DataMonkey: Naučite raditi u SQL-u i Excelu.

34. Saylor Academy: Želite postati bolji govornik?

35. Cook Smarts: Hrana, kuhanje, i još malo hrane!

36. The Happiness Project: Možda najvažniji tečaj – naučite kako biti sretni.

37. Learni.st: Brojni tečajevi s premium sadržajem.

38. Surface Languages: Putujete i želite naučiti nekoliko novih fraza?

39. Academic Earth: Tečajevi na sveučilišnoj razini.

40. Make: Volite izrađivati stvari? Brzo na ovu stranicu.

  1. Sva Fizika: Naučite sve o fizici.

Izvor: index.hr

10 sitnih stvari koje možete učiniti svaki dan da postanete pametniji

Možda ste pod utiskom da je inteligencija fiksna stvar koju razvijete dok ste mladi i nakon toga je nepromenljiva. Ali istraživanja pokazuju da griješite. Kako pristupamo situacijama i stvarima koje radimo to može značajno poboljšati našu mentalnu snagu.

To bi moglo značiti povratak u školu ili popunjavanje vaših polica sa novim knjigama (ili e-čitača), ali ne znači nužno da će vam sve to oduzeti puno vremena i truda.

Na pitanje “Šta biste učinili da budete malo pametniji svaki dan?” puno stručnjaka je ukazalo na sljedećih 10 stvari:

  1. Budi pametniji u vezi sa vašim online vremenom.

Svaka online pauza ne mora biti u vezi sa provjerom društvenih mreža ili igranjem online igrica. Web je takođe pun odličnih resursa za učenje, kao što su onlajn kuImajtersevi, intrigantni TED govori i alati za izradu vokabulara. Zamijenite nekoliko minuta standardnog vremena online sa nešto što je više mentalno korisno.

  1. Zapišite šta naučite.

Ne mora biti lijepo ili dugo, ali uzimajući nekoliko minuta svakog dana da pišete o tome šta ste naučili, sigurno će povećati vašu moždanu snagu. “Napišite 400 riječi dnevno o stvarima koje ste naučili”, predlaže učitelj joge Claudia Azula Altucher. Mike Xie, naučni saradnik u Bayside Biosciences, slaže se: “Pišite o tome šta ste naučili.”

  1. Napravite listu sa stvarima koje ste naučili

Veliki dio inteligencije je samopouzdanje i sreća, tako da napravite pauzu ne samo da navedete stvari koje još uvijek treba da radite, već sve stvari koje ste već postigli. Ideju o “obavljenoj listi” preporučuju poznati VC Marc Andreessen, kao i Azula Altucher. “Napravite I DID listu da pokažem sve stvari koje ste ustvari ostvarili”, ona sugeriše.


  1. Rješavajte zagonetke

Igre na tabli i zagonetke nisu samo zabavne, već i odličan način za razvijanje vašeg mozga. “Igrajte igrice (Scrabble, most, šah, Go, Battleship, Connect 4, nije bitno)”, slaže Azula Altucher.

  1. Imajte pametne prijatelje.

Može biti teško na samopoštovanju, ali druženje sa ljudima koji su pametniji od vas je jedan od najbržih načina za učenje. “Obratite pažnju na pametne kompanije. Zapamtite vaš IQ je prosjek od pet najbližih ljudi sa kojima se družiš” Saurabh Shah, menadžer u firmi Symphony , piše.

“Okružite se pametnijim ljudima”, slaže se sagovornik Manas J. Saloi. “Trudim se da što više vremena provedem kad god mogu sa svojim tech drugovima. Nikada nisam imao problem da prihvatim da sam u prosjeku kodera u najboljem slučaju i postoji mnogo stvari koje sam tek treba da naučim … Uvijek ću biti skroman i biti spremni učiti . ”

  1. Puno čitajte.

U redu, ovo nije šokantno, ali to je bio najčešći odgovor: Čitanje definitivno izgleda neophodno. Mišljenja se razlikuju od onoga što je najbolji materijal za čitanje, sa sugestijama koje se kreću od razvijanja navike čitanja dnevnih novina za prikupljanje raznih fikcija i dokumenata, ali svi se slažu da je količina važna. Puno čitajte.

  1. Objasnite to drugima.

“Ako to jednostavno ne možete objasniti, ne razumijete dovoljno dobro”, rekao je Albert Ajnštajn. Uvjerite se da ste zaista naučili ono što mislite da ste naučili i da su te informacije zaista zaglavljene u vašem sjećanju pokušavajući da ih naučite druge. “Uvjerite se da možete to objasniti nekome drugom”, jednostavno reče Dže.

Student Jon Packles razrađuje ovu ideju: “Za sve što naučite – veliko ili malo – držite se bar tako dugo koliko vas traži da biste to mogli objasniti prijateljima. Prilično je lako naučiti nove informacije. Biti sposoban da zadržite te informacije i da podučavate druge je daleko vrednije. ”

  1. Uradite slučajne nove stvari.

Shane Parrish, vlasnik dosljedno fascinantnog bloga Farnam Street, priča priču o Steve Jobsu u svom odgovoru na Quori. Nakon što je napustio školu, budući Appleov osnivač imao je puno vremena na rukama i upisao se u kaligrafski kurs. Izgledalo je irelevantno u to vrijeme, ali vještine dizajna koje je naučio kasnije su ugrađene u prve Macove. Bjekstvo: Nikad ne znate šta će biti korisno prije vremena. Samo treba da probate nove stvari i sačekajte da vidite kako se kasnije povezuju sa ostalim iskustvima.

“Ne možete povezati tačke gledajući unaprijed, možete ih povezati samo gledajući unazad, tako da morate da vjerujete da će se tačke na neki način povezati u vašu budućnost”, navodi Parrish. Da biste imali tačke za povezivanje, morate biti spremni da isprobate nove stvari – čak i ako ne izgledaju odmah korisne ili produktivne.


  1. Naučite novi jezik.

Ne, ne morate brzo da govorite ili odlazite u stranu zemlju da savladate jezik po vašem izboru. Možete raditi nesmetano od udobnosti vašeg stola. “Naučite novi jezik, za to je puno besplatnih sajtova. Koristite Livemocha ili Busuu”, kaže Saloi (lično, ja sam veliki obožavatelj Memrida kada imate osnovnu mehaniku novog jezika).

  1. Uzmi malo vremena za odmor.

Nije iznenađenje što je posvećeni meditator Azula Altucher preporučila da ostavite prostor svom mozgu da obradi ono što je naučio – “svakodnevno sjedi u tišini”, piše ona – ali ona nije jedini odgovor koji naglašava potrebu da se odmorite od mentalne stimulacije. Provedite malo vremena samo razmišljajući, sugeriše penzionisani policajac Rik Bruno. U toku vježbanja pauzira unutrašnjost. “Mislim na stvari dok trčim (skoro svaki dan)”, kaže on.

Šta bi ste vi još dodali na listu?

Izvor: www.inc.com


Da li naš obrazovni sistem pravi društvo pametnih budala?

Na godišnjem sastanku Udruženja za psihološke nauke (APS) u Bostonu u SAD- u, psiholog sa Cornell univerziteta Robert Sternberg je alarmirao javnost o negativnom uticaju standardiziranih  testova na društvo. Sternberg, koji je decenijama proučavao inteligenciju i testiranje inteligencije, je dobro poznat po svojoj “trojnoj teoriji inteligencije”, koja razlikuje tri vrste pameti: analitičkih tip koji se ogleda u rezultatima IQ testova; praktičnu inteligenciju, što je više od značaja za rješavanje problema iz stvarnog života; i kreativnost. Sternberg je iznio  svoje stavove na predavanju pri dodijeli William James nagrade za životni  doprinos psihologiji. On je objasnio svoju zabrinutost za časopis “Scientific American”:

Testovi-ono što ja nazivam abeceda testovi-su razumno dobre mjere akademske vrste znanja, kao i opšte inteligencije i srodnih vještina. Oni su u visokoj korelaciji sa IQ testovima i oni predviđaju mnogo stvari u životu: akademski uspjeh u određenoj mjeri, platu, nivo posla koji ćete moći dobiti, ali oni su vrlo ograničeni. Ono što sam predložio  danas u mom izlaganju je da oni zapravo mogu da nas skupo koštaju. Naše isticanje uskih akademskih vještina – vrste koja vam pomaže da dobijete visoke ocjene u školi-može biti loša stvar iz nekoliko razloga. Na kraju ste s ljudima koji su dobri u polaganju testova  i radu sa kompjuterima, a to su dobre sposobnosti, ali one nisu isto što i vještine koje moramo imati da bi učinili svijet boljim mjestom.

IQ je porastao 30 bodova u 21. stoljeću diljem svijeta. To je ogromno; to su dvije standardne devijacije, što je kao razlika između prosjeka IQ 100 i nadarenog IQ 130. Trebamo biti sretni o tome, ali ono što se ja pitam je: Ako pogledate na probleme koje imamo danas u svijetu – klimatske promjene, razlike u prihodima i siromaštvo, zagađenje, nasilje, te politička situacija koju mnogi od nas nikada ne bi mogli ni zamisliti, šta je onda sa svim onim IQ poenima? Zašto porast na testovima od IQ širom svijeta ne pomaže?

Ono što tvrdim je da inteligencija koja nije modulirana i upravljana razvojem kreativnosti, zdravim razumom i mudrosti nije tako pozitivna stvar za imati. Ono što to pravi su ljudi koji su vrlo dobri u unapređenju samih sebe, često na račun drugih ljudi. Mi možda ne odabiremo samo pogrešne ljude, možda razvijamo nepotpun set vještina – i moramo gledati na stvari koje će učiniti svijet boljim mjestom.

Da li znamo kako da gajimo mudrost?

Da. Gomila mojih kolega i ja izučavamo mudrost. Mudrost je učenje o korištenju svojih sposobnosti i znanja, ne samo za svoje sebične ciljeve i za ljude poput tebe. Kod mudrosti se radi o ostvarivanju zajedničkog dobra balansirajući svoj interes sa drugim ljudima i sa interesima višeg reda kroz infuziju pozitivnih etičkih vrijednosti.

Znate, lako je zamisliti pametne ljude, ali je stvarno teško razmišljati o mudrim ljudima. Mislim da je razlog taj što se ne pokušava razvijati mudrost u našim školama. I mi ne testiramo to, tako da ne postoji obaveza za škole da na to obrate pažnju.

Možemo li testirati za mudrost i možemo li ju naučiti?

Možete naučiti mudrost kroz primjere. Možete početi učiti mudrost i sa šest ili sedam godina. Ali ako počnete da učite ono što naše škole predaju u nastavi, a to je samo kako se pripremiti za rigorozne testove znanja, to istiskuje mjesto u nastavnom planu i programu od stvari koje su od suštinskog značaja. Starije škole su podučavale u nastavi dobre vrijednosti i dobru etiku i to kako biti uzoran građanin koliko i samo čitanje. To nije toliko o tome šta da radimo, ali više o tome kako da razmišljamo etički; kako da prođemo kroz etički problem i pitamo se: Kako naći pravo rješenje? Ne mislim da je uvijek dobro stavljati etiku i zaključivanje zajedno. U osnovi, etičko razmišljanje uključuje osam koraka: ako prepoznamo problem s kojim se trebamo pozabaviti (recimo, vidite vašeg druga kako prepisuje); identificiramo to kao etički problem; vidite taj problem kao dovoljno velik da bude vrijedan vaše pažnje (da nije kao samo prekoračenje brzine od jednog kilometra); smatrajući ga osobno relevantnim; razmisliti o tome koja etička pravila važe za taj problem; razmisliti o tome kako da ih primjenite; razmisliti što su posljedice etičkog djelovanja – jer ljudi koji se ponašaju etički obično ne pobjeđuju; i, na kraju, djelovati. Ono što tvrdim je da je etičko razmišljanje stvarno teško. Većina ljudi nikad ne prođu kroz svih osam koraka. 

Ako je etička analiza samo po sebi teška, je li zaista danas imamo manje od iste i manje mudrosti nego u prošlosti?

Imamo primjere gdje političari napadaju novinare i budu izabrani na određenu poziciju kao da se ništa nije dogodilo i to sve nakon što imamo porast u svjestkom IQ od 30 bodova. Imali smo nasilje u predizbornim skupovima. Ne samo da se ne podstiče kreativnost, zdrav razum i mudrost, mislim da mnogi od nas ih čak više i ne cijenimo. Oni su tako daleko od onoga što se uči u školama. Čak i u puno vjerskih institucija možemo da vidimo mnogo etičkih i pravnih problema. Dakle, ako se ne uče ove vještine u školi ili kroz religiju ili kroz vaše roditelje, gdje ćete ih naučiti? Dobili smo ljude koji gledaju na svijet kao da se on vrti o ljudima kao što su i oni sami. Dobili smo neku vrstu plemenskog primitivnog razmišljanja.

Pa gdje vi vidite mogućnost da se nešto promijeni na bolje?

Ako počnemo testirati za ovu širu vrstu vještina, škola će početi da ih predaju. Moje kolege i ja smo razvili testove za procjenu kreativnosti, zdravog razuma i mudrosti. Neke institucije ih još uvijek koriste, ali je vrlo teško promijeniti institucije. Teško ih je brzo popraviti. Jednom kada imate sistem, ljudi koji imaju koristi od njega će doći na sam njegov vrh i onda će se oni jako boriti da ga zadrže.

Sadašnji obrazovni sistem baziran na standardiziranim testovima škodi svemu. Dobijamo naučnike koji su vrlo dobri u unapređivanju sadašnjih teorija – oni su dobri kad treba da urade sljedeći korak, ali oni nisu ljudi koji znaju praviti promijene na terenu. Oni nisu preusmjerivaći ili inovatori, koji započinju sve ispočetka. Inovatori su ljudi koji nam trebaju.

Je li imate nade da će doći do promjene?

Ako bi se moglo uvjeriti čak i nekoliko univerziteta i škola da pokušaju slijediti drugi pravac, drugi bi mogli slijediti. Ako počnete ohrabrivati kreativan stav, da se prkosi narodnim masama i duhu vremena, a ako učite ljude da misle svojom glavom i kako ono što oni rade utječe na druge, mislim da ste na dobrom putu i da na taj način ne možete izgubiti. A ove stvari se mogu podučavati i mogu se testirati.

Izvor: https://www.scientificamerican.com/article/is-the-u-s-education-system-producing-a-society-of-ldquo-smart-fools-rdquo/