Malo gdje se može otići na izletišta, a da se ne vidi tona smeća na istima. Kako rješiti ovaj problem?
Snimio sam neke primjere smeća u prirodi koje možete ovdje pogledati: 
Tag Archives: okoliš
Sarajevo je jedan od najzagađenijih gradova u svijetu. Plan vlasti u Sarajevu da to rješi: čekati da padne kiša.
Ovih dana u BiH je najalarmantnija vijest je da je prema mjerenjima američke ambasade u Sarajevu najzagađeniji grad na svijetu Sarajevo. Na stranici:
https://airnow.gov/index.cfm?action=airnow.global_summary#Bosnia_and_Herzegovina$Sarajevo
vidi se da je vrijednost AQI parametra u Sarajevu danima između 300 i 400. Da američka ambasada nije izvršila mjerenje, ovo se ne bi ni znalo. Navodno, u Sarajevu je zastarila oprema za mjerenje, pa ljudi ne mjere. To što će desetine ljudi dobiti rak pluća zbog ove zagađenosti to vlastima u Sarajevu izgleda nije bitno jer oni se svakako voze u limuzinama i odsjedaju po hotelima, a slobodno vrijeme provode na Jahorini na skijanju. Sve to dok se obični ljudi sve vise i više truju.
Sarajevo je isto poznato kao turistički grad. Pitam se kakva je ovo reklama za turizam u Sarajevu?
Ovo sve je samo posljedica jednog većeg problema kod nas, a to je da se kod nas samo gleda gdje će izbiti “požar” pa se to sanira, a ne gleda se unaprijed. Kod nas nema spriječi, a ne liječi. Mi idemo za ovom jeftinijom opcijom trenutno da bi nas dugoročno koštalo više ne samo finansijski nego i zdrastveno.
Ponuđena rješenja ovog problema od vlasti u Sarajevu su privremeno uklanjanje vozila koja najviše zagađuju tzv. par nepar metoda i vjerovali ili ne da se sačeka kiša. Šta li im je dugoročni plan? Kako misle vratiti lijepu sliku Sarajevu kao turističkom čistom mjestu nakon ove šokantne vijesti da je Sarajevo zagađeniji grad i od najzagađenijih gradova u Kini?
Podsjetimo se isto da je najveći košarkaš iz BiH svih vremena Mirza Delibašić umro mlad od raka pluća. Da li je to koincidencija što je on baš iz Sarajeva?
Kakav utjecaj ima okoliš na nas?
Od najranijih vremena, ljudi su morali biti osjetljivi na svoju okolinu da bi preživjeli, što znači da imamo urođenu svijest o našem okruženju i tražimo okruženja s određenim kvalitetama.
Prije svega, ljudi imaju snažnu potrebu za sigurnošću te potražuju to u svom okruženju. Također tražimo fizičku udobnost, kao što je okruženje s odgovarajućom temperaturom. Osim toga, tražimo okruženje koje je psihološki ugodno: na primjer, poznata okolina koja nudi odgovarajuću količinu poticaja.
Maloprodaja i ugostiteljska industrija to dobro poznaju i nastoje pružiti atmosferu koja stvara pozitivno iskustvo kupca i nudi tri važna atributa: udobnost, sigurnost i zabavu. Ovi atributi jednako su važni i u zdravstvu.
Kako okoliš može utjecati na vas
Slijedi samo nekoliko primjera kako na vas okolina može utjecati:
Okoliš može olakšati ili obeshrabriti interakcije među ljudima (i naknadne prednosti socijalne podrške). Na primjer, pozivajući prostor s udobnim stolicama i privatnošću može potaknuti obitelj da ostane i posjete pacijente.
Okolina može utjecati na ponašanje i motivaciju naroda da djeluje. Na primjer, neuredan hodnik napunjen dodatnom bolničkom opremom poziva osoblje da ostave drugu stavku u hodniku, dok čisti hodnik i odgovarajuća pohrana potiču osoblje da odvoji vrijeme i sklone predmet iz hodnika.
Okolina može utjecati na raspoloženje. Na primjer, rezultati nekoliko istraživanja otkrivaju da prostorije s jakom svjetlošću, kako prirodnom tako i umjetnom, mogu poboljšati zdravstvene ishode kao što su depresija, agitacija i spavanje.
Što je sa stresom?
Možda najvažnije za zdravlje, okoliš može stvoriti ili smanjiti stres, što zauzvrat utječe na naše tijelo na više načina. To je zato što naš mozak i živčani, endokrini i imunološki sustavi stalno komuniciraju. Kao što kaže neuroznanstvenica Candice Pert, “ono što razmišljate u bilo kojem trenutku mijenja vašu biokemiju”.
Dakle, stres bučne, zbunjujuće bolničke prostorije može rezultirati bolesnikom koji ne samo da se osjeća zabrinut, tužan ili bespomoćan, već ima viši krvni tlak, broj otkucaja srca i napetost mišića. Osim toga, hormoni oslobođeni kao odgovor na emocionalni stres mogli bi potisnuti pacijentov imunološki sustav, uzrokujući da se njegove rane sporije sporije liječe.
Stres je važna medicinska briga, a stvaranje okruženja koje smanjuje stres ključni je dio poboljšanja zdravstvenih ishoda.
Koji su dokazi?
Postoji mnogo vrlo rigoroznih istraživanja koja povezuje fizičko okruženje bolnica s rezultatima zdravlja. Prema Ulrich i Zimming, autori izvješća iz 2004. godine, Uloga fizičkog okruženja u bolnici 21. stoljeća, ima više od 600 vjerodostojnih studija koje pokazuju kako aspekti zdravstvenog dizajna mogu utjecati na medicinske ishode.
U osnovi, ovo istraživanje pokazuje da konvencionalni načini na koje se oblikuju bolnice doprinose stresu i nepovoljnim rezultatima bolesnika i osoblja. Loši dizajn može negativno utjecati na zdravlje i dobrobit, kao i na produktivnost osoblja i sposobnost pružanja velike pažnje. Na primjer, zbog lošeg dizajna, medicinske sestre u većini bolnica troše mnogo vremena samo prikupljajući materijal koji im je potreban za njegu. Jedna je studija pokazala da je gotovo trećina vremena medicinskog osoblja potrošena u šetnju. (Ulrich, p5.)
S druge strane, poboljšanje fizičkog okruženja može učiniti zdravstvene i druge institucije manje stresnim, sigurnijim i boljim mjestima za rad.