Tag Archives: odakle je došao korona virus

Korona virus nije pobjegao iz laboratorije. Evo kako znamo.

Kako novi koronavirus uzrokuje širenje COVID-19 širom svijeta, a slučajevi premašuju milion zaraženih širom svijeta danas, dezinformacije se šire gotovo jednako brzo.

Jedan postojani mit je da su ovaj virus, nazvan SARS-CoV-2, napravili naučnici i pobjegao je iz laboratorija u Wuhanu u Kini, gdje je počela epidemija.

Nova analiza SARS-CoV-2 možda će posljednju ideju konačno staviti u krevet. Skupina istraživača uspoređivala je genom ovog novog koronavirusa sa sedam drugih koronavirusa za koje se zna da inficiraju ljude: SARS, MERS i SARS-CoV-2, koji mogu uzrokovati ozbiljne bolesti; zajedno s HKU1, NL63, OC43 i 229E, što obično uzrokuje blage simptome, napisali su istraživači 17. marta u časopisu Nature Medicine.

“Naše analize jasno pokazuju da SARS-CoV-2 nije laboratorijski konstrukt ili namjerno manipuliran virusom”, pišu u članku časopisa.

Kristian Andersen, izvanredni profesor imunologije i mikrobiologije u istraživanju Scripps, i njegove kolege pogledali su genetski obrazac za bjelančevine spike koji strše s površine virusa. Koronavirus koristi te šiljke da uhvati vanjske zidove stanica domaćina i potom uđe u te ćelije. Posebno su pogledali sekvence gena odgovorne za dvije ključne karakteristike ovih spike proteina: grabežljivac, zvan domena koja veže receptore, koji se kuka na stanice domaćina; i takozvano mjesto cijepanja koje omogućava virusu da se otvori i uđe u te stanice.

Ta analiza pokazala je da se “udica” dio šiljka razvio kako bi ciljao na receptor s vanjske strane ljudskih stanica, nazvan ACE2, koji je uključen u regulaciju krvnog pritiska. Toliko je efikasan u vezivanju s ljudskim ćelijama da su istraživači rekli da su proteini šiljaka rezultat prirodne selekcije, a ne genetskog inženjeringa.

Evo zašto: SARS-CoV-2 je usko povezan s virusom koji uzrokuje teški akutni respiratorni sindrom (SARS), koji je odjeknuo širom svijeta prije gotovo 20 godina. Naučnici su proučavali kako se SARS-CoV razlikuje od SARS-CoV-2 – s nekoliko ključnih promjena slova u genetskom kodu. Ipak, u računalnim simulacijama izgleda da mutacije u SARS-CoV-2 ne djeluju baš dobro na pomaganju virusu da se veže na ljudske ćelije. Ako su naučnici namjerno smislili ovaj virus, neće imati odabrane mutacije za koje računarski modeli sugeriraju da neće raditi. No, ispostavilo se da je priroda pametnija od znanstvenika, a novi je koronavirus pronašao način kako da mutira koji je bolji – i potpuno drugačiji – od svega što su naučnici mogli stvoriti, pokazalo je istraživanje.

Još jedan ekser u teoriji „pobjegao iz zlog laboratorija“? Ukupna molekularna struktura ovog virusa razlikuje se od poznatih koronavirusa i umjesto toga najviše podsjeća na viruse pronađene u šišmišima i pangolinima koji su malo proučavani i za koje nikada nije poznato da ljudima nanose nikakvu štetu.

“Da je neko htio konstruirati novi koronavirus kao patogen, konstruirao bi ga iz okosnice virusa za koji se zna da uzrokuje bolest”, navodi se u izjavi Scrippsa.

Odakle je došao virus? Istraživačka skupina smislila je dva moguća scenarija nastanka SARS-CoV-2 kod ljudi. Jedan scenarij prati priče o porijeklu za nekoliko drugih nedavnih koronavirusa koji su napravili pustoš u ljudskoj populaciji. U tom scenariju zarađujemo virus izravno od životinje – civets u slučaju SARS-a i deva u slučaju Respiratornog sindroma Bliskog Istoka (MERS). U slučaju SARS-CoV-2, istraživači sugeriraju da je životinja bila šišmiš, koja je virus prenijela na drugu posrednu životinju (možda pangolin, rekli su neki naučnici) koja je virus donijela ljudima.

U tom su mogućem scenariju genetička obilježja koja čine novi koronavirus učinkovitim u inficiranju ljudskih stanica (njegove patogene moći) na snazi prije skoka na ljude.

U drugom scenariju, ta bi se patogena obilježja razvila tek nakon što je virus skočio sa svog životinjskog domaćina na ljude. Neki koronavirusi koji su nastali u pangolinima imaju “strukturu kuka” (sličnu domeni vezivanja receptora) sličnu onoj u SARS-CoV-2. Na taj je način pangolin direktno ili indirektno prenio svoj virus na ljudskog domaćina. Tada bi, jednom unutar ljudskog domaćina, virus mogao evoluirati kako bi imao i drugu svoju prikrivenu značajku – mjesto cijepanja pomoću kojeg se može lako probiti u ljudske stanice. Jednom kada bi se razvio taj kapacitet, rekli su istraživači, koronavirus bi se još više mogao širiti među ljudima.

Svi ovi tehnički detalji mogli bi naučnicima pomoći da prognoziraju budućnost ove pandemije. Ako je virus ušao u ljudske stanice u patogenom obliku koji povećava vjerovatnoću budućih epidemija. Virus bi još uvijek mogao cirkulirati u životinjskoj populaciji i ponovno bi mogao skočiti na ljude, spreman izazvati epidemiju. No izgledi za takve buduće izbijanja su niži ako virus prvo mora ući u ljudsku populaciju, a zatim evoluirati patogena svojstva, rekli su istraživači.

Izvor: Live science