Tag Archives: matematički sindrom

Mislite li da ste loši u matematici? Možda patite od “Matematičke traume”.

Matematički sindrom se manifestuje kao uznemirenost ili strah, izuzetan strah od greške. Ovaj strah ograničava pristup životnim stazama mnogih ljudi, uključujući i školu i karijeru.

Dok matematički sindrom ima višestruke izvore, neki roditelji i nastavnici imaju moć da utiču direktno: zastarjele ideje o tome šta znači biti dobar u matematici. To uključuje brzinu i tačnost, koja je bila važna u decenijama kada su ljudi bili stvarni računari.

Ali istraživanje je potvrdilo ono što mnogi ljudi zapažaju: Brzina povezivanja sa računanjem oslabljuje učenike. Ljudi koji se bore da završe vremenski test matematičkih činjenica često doživljavaju strah, što isključuje njihovu radnu memoriju. To čini nemogućim razmišljati i potkrepljuje ideju da osoba jednostavno ne može da radi matematiku – da nije matematička osoba.

Štaviše, studenti koji uspjevaju da polože test matematičkih činjenica mogu vjerovati da je biti dobar u matematici biti brz i precizan pri izračunavanju. Ovo uvjerenje može dovesti do krhkog matematičkog identiteta. Studenti se plaše otkrivanja da ne znaju nešto ili nisu tako brzi, pa se mogu udaljiti od izazova koji su još izazovniji.



Mit da je biti brz u prisjećanju na osnovne činjenice o matematici dobro za učenje ima duboke i pogubne korijene. Dolazi iz najboljih namjera – ko ne bi želio da mu djeca budu dobra u izračunavanju? Međutim, istraživanje pokazuje da je činjenično stanje – sposobnost da se lako podseti na činjenice, kao što je 3 x 5 = 15 – najbolje razvijeno od prvog osmišljavanja aritmetičkih operacija. Drugim rečima, prvi korak u izgradnji matematičke memorije je razumjevanje načina na koji ta matematika radi.

Preskakanje koraka razumjevanja stvara krhko razumjevanje i kognitivno skupo pamćenje. Kada neko zapamti, svaka nova činjenica je kao ostrvo za sebe, i lakše je zaboravljena. Nasuprot tome, razumjevanje uzoraka u činjenicama matematike komprimuje kognitivno opterećenje koje je neophodno za shvatanje srodnih činjenica. Senzualnost promoviše duboko, robusno i fleksibilno razumjevanje, omogućavajući ljudima da primjenjuju ono što znaju na nove probleme.



Pa šta možete uraditi?

Prvo, pronađite čudo i radost. Igre i zagonetke koje ljudi igraju sa brojevima, kao što su Sudoku, KenKen ili određene igre s kartama, stvaraju intelektualnu potrebu da koriste činjenice o matematici koje pomažu djeci da razumiju činjenicu. Tražeći od djecu da objasne svoje razmišljanje – koristeći riječi, slike ili predmete – potvrđuje važnost njihovih ideja.

Formulišite greške u kao istraživanja. Nemati tačan odgovor ne znači da su sva razmišljanja netačna. Pokušavajući objasniti razmišljanje, pomaže i u razumijevanju onoga što sada znate i šta ćete sljedeće naučiti. Pitanja o tome kako dobijate odgovor može vas navesti na to da razmiskite o tome šta ne funkcioniše i i da uradite reviziju. Kada postavljate ova pitanja, dobro je imati poker lice; ako emitujete da je odgovor pogrešan ili ispravan, može vam stvoriti uverenje da se samo tačan odgovor broji.

Ako prepoznajete da ste preživjeli traumu matematike znajte da niste sami, i postoje načini da se popravite. Počinje s razumjevanjem da je matematika široka i lijepa – većina nas je mnogo matematičnija nego što mislimo.

Izvor: THE CONVERSATION