Novo istraživanje tvrdi da je svemir mnogo stariji nego što se mislilo. Prema članku koji je objavljen u uglednom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society prošlog tjedna, svemir ima 26,7 milijardi godina, a ne 13,7 milijardi godina kako je ranije izračunato.
Glavni autor studije, prof. Rajendra Gupta, rekao je da je njegov novi model produžio vrijeme nastanka galaksije za nekoliko milijardi godina. On je koristio drugačiji model od onog koji se obično koristi u kozmologiji, zvanog Lambda-CDM, koji je napravljen prije dvije godine.
Za procjenu starosti svemira astrofizičari su mjerili vrijeme koje je prošlo od Velikog praska i tražili najstarije zvijezde i galaksije koje su vidljive na velikim udaljenostima. Međutim, otkrili su da postoje zvijezde i galaksije koje su starije od procijenjenog doba svemira, što je proturječno. Ova otkrića su omogućena zahvaljujući svemirskom teleskopu James Webb.
U svojoj studiji istraživači su koristili hibridne modele koji kombiniraju ideju o umornoj svjetlosti u proširenom svemiru, koju je prvi predložio švicarski astronom Fritz Zwicky u 20. stoljeću. Ova ideja kaže da je svjetlost koja dolazi iz drugih galaksija posljedica gubitka energije fotona na kozmičkim udaljenostima. Gupta je otkrio da je crveni pomak hibridni fenomen. Nadalje, Zwicky je također uveo koncept spregnutih konstanti, koje upravljaju interakcijom između čestica i njihovom evolucijom u obliku ranih galaksija koje je teleskop promatrao na velikim crvenim pomacima i koji se mogu produžiti na nekoliko milijardi godina, za razliku od nekoliko stotina miliona godina.
NASA je otkrila 5 novih nevjerovatnih fotografija sa svemirskog teleskopa James Webb, uključujući zvijezde koje nikada nismo vidjeli i “strukture za koje, iskreno, ne znamo ni šta su”.
NASA je u utorak otkrila pet zapanjujućih slika sa svemirskog teleskopa James Webb—najmoćnijeg teleskopa ikada lansiranog u svemir, trenutno udaljen milion kilometara.
JWST je najnoviji i najbolji način čovječanstva da se pogleda duboko u kosmos, sve do perioda neposredno nakon Velikog praska. Teleskop je 100 puta moćniji od Hubblea i sposoban je uhvatiti veće infracrvene valne dužine, što će mu omogućiti da vidi galaksije koje su udaljenije ili sa velikim crvenim pomakom. Svemir je radoznao jer gledanje dalje u daljinu znači i da gledamo u prošlost, pa tako u potrazi za najstarijim zvijezdama i galaksijama, JWST efektivno gleda na početak vremena i prostora.
“Ovo je naša vremenska mašina,” rekao je dr. John Mather, viši naučnik projekta za Webb, tokom NASA-inog emitovanja u utorak. Naravno, Web će se koristiti i za stvaranje više uvida o objektima koji su nam bliži, a ta sposobnost je bila pun prikaz tokom prve velike slike teleskopa.
Prva slika: Duboko polje
Svjetlost zvijezda i galaksija na ovoj slici dolazi prije više od 13 milijardi godina – Veliki prasak se dogodio prije 13,8 milijardi godina, što znači da ova slika prikazuje trenutak nedugo nakon svitanja vremena. Gravitacija klastera iskrivljuje ono što je iza njih, efekat koji se zove “socivanje”, tako da neki objekti izgledaju zamrljano, jer se uvećavaju. Uvećajte ga da otkrijete divlje detalje.
Druga slika: Egzoplaneta
Ovo je “indirektna” slika; vizuelne slike iz svemira se često rekonstruišu iz svetlosnih podataka, tako da je ovo nekako sirovi set. Iako nije tako vizuelno privlačan kao duboko polje, sadrži gomilu informacija za naučnike. Ovo je spektar egzoplanete WASP-96 b, gasnog giganta koji se nalazi 1.120 svjetlosnih godina od Zemlje. Neravnine i pokreti ukazuju na vodenu paru u atmosferi. U budućnosti će biti mnogo više ovakvih podataka sa drugih planeta i asteroida.
Treća slika: Smrt zvijezde
Ovo je izgled, i dva-fer za podizanje. To je vrlo detaljna bliska infracrvena slika magline zvane Južni prsten, koju je izazvala umiruća zvijezda, udaljena 2.500 svjetlosnih godina. “Pjenasti” prsten oko magline uzrokovan je molekularnim vodonikom koji nastaje masivnom eksplozijom. “Zraci” su zapravo rupe u unutrašnjoj maglini koje omogućavaju svjetlosti zvijezde da sija. U središtu magline su dvije zvijezde – naučnici su znali da je Južni prsten binarni zvjezdani sistem, ali sada ih možemo jasno vidjeti.
Četvrta slika: Galaksije
Ovo je slika Stephanovog kvinteta, koji je bliska grupa galaksija koju je prvi otkrio Edouard Stephan 1877. godine. Na fotografiji ih je pet, ali to je malo vizuelni trik. Jedna od galaksija je udaljena oko 40 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, ali ostale četiri su istinska kompaktna grupa, a sve one postoje između 210 miliona i 340 miliona svjetlosnih godina od nas. U određenom smislu, to je fotografija koja nas vodi iz obližnjeg, modernog univerzuma, pa sve do drevnog svemira.
Peta slika: Rađanje zvijezde
Ovo je slika “zvjezdanog rasadnika”, regije u kojoj se rađaju nove zvijezde, i prikazuje zvijezde bebe koje su ranije bile skrivene od našeg pogleda. Fokus je na maglini Carina, koja je područje za formiranje zvijezda upravo ovdje u Mliječnom putu. Uprkos tome, Webbova slika otkriva stotine novih zvijezda i kosmičke “strukture za koje, iskreno, ne znamo ni šta su”, kaže Amber Straughn, zamjenica projektnog naučnika za JWST, koja je predstavila fotografiju.
“Želim govoriti o našem pogledu na Svemir i kako je Hubble bio katalist u transformaciji toga. Imamo mapu svemira od prije 400 godina koja je lijepa, ali nije toliko dobar opis:
Isto tako vidimo Kopernikanski pogled. Prije samo 400 godina naš pogled na Svemir je bio jako misteriozan. Prije samo 100 godina smo saznali da je naš Solarni sistem jedan od jako mnogo drugih. Prije samo 50 godina smo shvatili da Crne rupe kao posljedica Einsteinove opšte teorije su zapravo stvarne. Prije samo 20 godina smo shvatili da planete koje kruže oko zvijezda sličnih našem suncu su zapravo pravilo, a ne izuzetak u Svemiru. Najveći doprinos u zadnje vrijeme je dao Hubble teleskop koji je lansiran 24. aprila 1990. godine. Ovaj teleskop je koštao između 10 i 20 milijardi dolara. To je mnogo. Hubble ne rješava naše probleme, već povećava užitak. Otkriva Svemir. Ljudi su uvijek bili znatiželjni. 10 do 20 milijardi dolara zvući jako puno, ali to je samo 1 dolar godišnje za sve ljude u SAD – u. To je vrijednost jedne kafe, skoro ništa. Na sljedećoj slici vidimo lijevo pogled na galaksiju sa Zemlje i pogled na istu sa Hubble – a u Svemiru:
Hubble ima prednost da i kad je lansiran imalo se na umu da bi ga se mogo i trebalo poboljšati kad nam se tehnologija poboljša. Hubble je imao pet posjeta od astronauta sa Zemlje koji su ga popravljali i nadograđivali.
Neke od stvari koje je Hubble učinio su: Hubble je otkrio vodenu paru iznad Evrope, mjeseca oko Jupitera. Europa je pet puta dalje od Sunca nego Zemlja i prima pet puta manje svjetlosti od Sunca, ali zbog blizine Jupitera vjerojatno ima okean i led.
Hubble je imao ključnu ulogu u saznanjima o Plutonu. Zbog Hubble – a i nekih teleskopa sa Zemlje saznali smo da postoje drugi objekti slični Plutonu pa su astronomi imali opciju ili da smanje broj planeta za 1 ili povećaju na oko 100. Sad imamo nekoliko neidentifikovanih planeta blizanaca u dalekom Svemiru.
Ovo je ikonska slika sa Hubble – a:
Hubble se kontinuirano popravljao. Ovo su popravljene slike:
Hubble je snimao i u drugim dijelovima spektra. Ovo je u UV spektru:
Pogledajte ove magline i formiranje zvijezda. Ovo su sve nove zvijezde koje se rađaju u ovoj prelijepoj nebuli, zvijezdanom porodilištu. Zvijezde kako se formiraju, rađaju, imaju male diskove oko njih iz kojih nastaju planeti. Znaći zvijezde se rađaju sa planetama.
Ako idemo dalje vidimo dalje galaksije:
Prije su astronomi mislili da je Svemir prazan prostor, ali danas zahvaljujući Hubble – u znamo da svuda imamo izolovane skupine galaksija: Naš Svemir nije u potpunosti jedinstven. Vrlo je malo vjerojatno da smo mi i naš život na Zemlji jedinstveni, nego je vjerojatnije da ima puno života u drugim dijelovima Svemira. Večinu moje karijere sam proveo u proučavajući Hubble deep filed:
Jedno od zadnjih otkrića Hubble – a je Jedna od posljedica Einsteinove teroije relativnosti je da je prostor – vrijeme savijen gravitacijom. Ako imamo eksploziju supernove onda će svjetlost sa nje da se savija kroz Svemir. Svemir će biti duži ili kraži zahvaljujući kako masa reaguje s njim kroz gravitaciju. Samo mali dio materije u Svemiru možemo da vidimo našim okom. Skoro sve je tamno. Na osnovu gravitacijskih efekata možemo opaziti postojanje tamne materije i energije. Mi ne vidimo ni tamnu materiju ni tamnu energiju, zato ih zovemo tamnima, ali indirektno znamo da postoje.
Hubble – ov nasljednik je iza kornera. James Web teleskop će ići dalje u Svemir i otkriti puno više te nas učiti potpuno nove stvari o Svemiru.
Opažati će u dužim valnim dužinama u infracrvenom spektru. Imati ćemo eksluzivan pogled na prve galaksije koje su nastale i možda na mjesta u Svemiru koja možda imaju život u Svemiru. Ovo su neke od slika koje je Hubble napravio:
Hubble nas je jako mnogo naučio. Vrlo je nevjerojatno šta je Hubble uradio. Uzbuđen sam sa svime šta će nas James Web teleskop uskoro naučiti.”, Jonathan Trump
