U planetarnoj astronomiji i astrobiologiji, hipoteza o rijetkim zemljama tvrdi da je za pojavu složenog višećelijskog života na Zemlji (i, nakon toga, inteligencije) potrebna nevjerovatna kombinacija astrofizičkih i geoloških događaja i okolnosti. Hipoteza tvrdi da je složeni vanzemaljski život vrlo nevjerojatan fenomen i da će vjerojatno biti izuzetno rijedak. Izraz “Rijetka zemlja” potječe od Rijetke Zemlje: zašto je složeni život neobičan u svemiru (2000.), knjige Petera Warda, geologa i paleontologa i Donalda E. Brownleea, astronoma i astrobiologa.

Carl Sagan i Frank Drake, između ostalih, zastupali su alternativno stajalište. Drži da je Zemlja tipična stjenovita planeta u tipičnom planetarnom sustavu, smještena u neiznimnom području zajedničke spiralne galaksije sa zabranom. S obzirom na princip osrednjosti (koji se naziva i Kopernikovim principom), vjerovatno je da svemir vrvi složenim životom. Ward i Brownlee tvrde suprotno: da su planete, planetarni sistemi i galaktička područja koja su prijateljski raspoloženi za život poput Zemlje, Sunčevog sistema i našeg područja Mliječnog puta vrlo rijetki.

Astronomi su 4. novembra 2013. izvijestili, na osnovu podataka svemirske misije Kepler, da bi moglo postojati čak 40 milijardi planeta veličine Zemlje u orbiti u nastanjivim zonama zvijezda sličnih suncu i zvijezda crvenih patuljaka unutar galaksije Mliječni put. 11 milijardi ovih procjenjenih planeta možda kruži oko zvijezda sličnih suncu. Prema naučnicima, najbliža takva planeta može biti udaljena 12 svjetlosnih godina. Sa najbližim pronađenim u 16 svjetlosnih godina (Gliese 832 c). Bez obzira na to, zaključivši da je složen život neuobičajen, hipoteza o rijetkim zemljama je moguće rješenje Fermijevog paradoksa: “Ako su vanzemaljci česti, zašto nisu očigledni?”