Tag Archives: geni

Bolje se roditi bogat, nego pametan?

Revolucija, koja se u posljednjih nekoliko godina dešava u polju genomike  pruža važna istraživanja u ekonomiji, a nova velika studija je pokazala ono što svi već dugo sumnjaju – da je za uspjeh u obrazovanju važnije biti rođen u bogatoj porodici nego imati veliki talent.

Rezultati objavljeni od strane Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja pokazali su da su genetske predispozicije za talente ravnomjerno raspoređene među djecom bogatih i siromašnih porodica. Ali isto ne vrijedi i za njihov akademski uspjeh – barem nadarena djeca iz porodica s visokim prihodima završavaju fakultete sa višim ocjenama od najperspektivnije djece roditelja s niskim prihodima.


Geni i društvene nauke

Studije Thoma i Papageorge su zasnovane na jednom od najvećih genomskih istraživanja koje su ikada sprovodile desetine naučnika. Objavljen je u uglednom časopisu Nature Genetics u julu, i jedan je od novijih pokušaja uvođenja genetske analize u društvene nauke. Skenirali su milione bazičnih DNK od oko 1.13 miliona ljudi kako bi pronašli vezu između gena i godina školovanja. Na osnovu rezultata, stvoren je jedinstveni rejting razreda koji se može koristiti za predviđanje obrazovnog postignuća.

U istraživanju, Thom i Papageorge, ovi genski indeksi primenjeni su na uzorku od 20.000 ljudi rođenih između 1905. i 1964. godine, koji su odobrili ekonomisti da analiziraju DNK.


Šta je poligenska ocjena?

Povezivanje genomike i ekonomije je samo u pozadini. Razvoj genomike sigurno neće doprinijeti razvoju ekonomske nauke koliko doprinosi razvoju prirodnih, posebno biomedicinskih, međutim, stručnjaci i dalje vjeruju da će im omogućiti bolji uvid u utjecaj sredine u kojoj ljudi odrastaju da razviju svoje potencijale.

Do sada je u ovoj oblasti još mnogo ograničenja. Jedan od najvećih je da većina genetičkih podataka dolazi od ljudi evropskog porijekla, pa su studije i njihovi rezultati uglavnom ograničeni na bijelu populaciju.

Ali ova oblast brzo ubrzava i najčešće se primećuje da geni i biološki faktori u najmanju ruku određuju sposobnosti pojedinaca. Na primer, više epidemioloških studija pokazalo je da određene genske varijante imaju značajan efekat na obrazovna postignuća. Istovremeno, neka nedavna genetska istraživanja omogućila je definisanje takozvanih ” poligon rejting (POLY) – brojevi koji predstavljaju uticaj određene grupe gena na određenu svojinu.

Autori u uvodu studije ističu da ekonomisti uglavnom se slažu da vještine koje se nagrađuju na tržištu rada je vrlo složena kombinacija urođene sposobnost, ekonomskog okruženja i ulaganja u endogene ljudski kapital.

Nova studija koristi najnoviju genetiku za istraživanje odnosa između genetskog indeksa, obrazovnih dostignuća i uspjeha na tržištu rada na osnovu podataka iz ankete o zdravstvenoj i penzionoj studiji (HRS). Za svrhu studiranja, a na bazi Lee et al. (2018), razvio je poligonski rejting koji je predviđao obrazovna postignuća pojedinaca. Rejting poligena se tumači kao zbir podgrupa genetskih faktora koji utiču na sposobnosti značajne za akumulaciju ljudskog kapitala.

Genetičari su također u početku bili skeptični prema mogućnosti da bi ishodi koji su tako složeni kao što je obrazovanje mogli biti povezani s genskim indeksom. No brojna testiranja višekratno su potvrdila da ipak postoji nezanemariva veza između genske ocjene i ocjena s kojima se završavaju koledži.


Svaki pojedinačni genski kod, od kojih neki primjerice utječu na razvoj mozga u fetalnoj fazi, a drugi na lučenje neurotrasmitera tijekom života, ima vrlo mali utjecaj na postignuća određene osobe. Međutim, kada se zbroje svi zajedno, oni mogu objasniti negdje između 11 i 13 posto razlike u akademskim ostvarenjima ljudi.

Vrlo je važno imati na umu da će ove varijacije biti potpuno beskorisne ako se na temelju njih pokuša procijeniti kakav će biti uspjeh jedne konkretne osobe. Međutim, kada se razmatraju veliki brojevi, njihov statistički značaj dobiva smisao i može se upotrijebiti za razumijevanje utjecaja različitih čimbenika na populacije.

Nicholas Papageorge, ekonomist s Johns Hopkinsa, rekao je da se potencijal nadarene djece iz siromašnijih porodica trati.

„To nije dobro za njih, no također nije dobro ni za ekonomiju… Svi ti ljudi koji su imali visoke genske ocjene, a nisu išli na koledže, jesu li mogli izliječiti rak?“, upitao je Papageorge.

Izvor: Index.hr