Sredinom 20. vijeka počeli smo da lansiramo satelite u Svemir koji bi nam pomogli da odredimo tačan obim Zemlje: 40.030 km. Ali 2000 godina ranije, čovjek u drevnoj Grčkoj je došao do skoro istog rezultata koristeći samo štapić i njegov mozak.
Kako je stari grčki matematičar izračunao obim Zemlje?
Taj čovjek je bio Eratosten. Grčki matematičar i šef biblioteke u Aleksandriji.
Eratosten je čuo da u Sijeni, gradu južno od Aleksandrije, u letnjim sunčanim vremenima nije bilo nikakvih vertikalnih sjenki. Sunce je bilo direktno iznad glave. Pitao se da li je to istina i u Aleksandriji.
Dakle, 21. juna je postavio štap direktno u zemlju i čekao da vidi da li će sjena biti ubačena u podne. Ispostavilo se da je bila jedna. I iznosila je oko 7 stepeni.
Sada, ako Sunčevi zraci dolaze pod istim uglom u isto doba dana, a štap u Aleksandriji baca sjenku dok štap u Sijeni ne baca, to mora značiti da je površina Zemlje zakrivljena. Eratosten je vjerovatno to već znao.
Ideju o sferičnoj Zemlji dao je Pitagora oko 500. pne. I potvrdio je Aristotel nekoliko vijekova kasnije. Ako je Zemlja zaista bila sfera, Eratosten bi mogao da koristi svoja zapažanja da procijeni obim cijele planete.
Pošto je razlika u dužini sjenki 7 stepeni u Aleksandriji i Sijeni, to znači da su dva grada na površini od ukupno 360 stepeni udaljena 7 stepeni. Eratosten je angažovao čovjeka da izmjeri rastojanje između dva grada i saznao je da je oko 5000 stadija, što je oko 800 kilometara.
Tada bi mogao koristiti proste proporcije da bi pronašao obim Zemlje – 7 stepeni je 1/50 od 360 stepeni, tako 800 puta 50 je 40.000 kilometara. I upravo je tako, čovjek prije 2200 godina, pronašao obim naše čitave planete sa samo štapom i njegovim mozgom.
Čovječanstvo je znalo da je Zemlja okrugla već nekoliko milenijuma, a ovdje je više metoda koje dokazuju da svijet nije ravan.
Ovo je 10 načina da znate za Zemlju nedvosmisleno da 100% nije ravna!
Mjesec
Sada kada čovječanstvo sasvim pozitivno zna da Mjesec nije komad sira ili nešto drugo misteriozno, fenomeni koji ga prate (od njegovih mjesečnih ciklusa do lunarnih ekstenzija) su dobro objašnjeni. Bilo je to prilično misterija antičkim Grcima, ali u potrazi za znanjem došli su do nekoliko upečatljivih zapažanja koje su ljudima pomogle da shvate oblik naše planete.
Aristotel (koji je napravio puno opažanja o sferičnoj prirodi Zemlje) primjetio je da tokom lunarnih eklipsi (kada je zemaljska orbita direktno između Sunca i Meseca, stvarajući sjenku u procesu), sjena na Mesecevoj površini okrugla. Ova sjenka je planeta, i to je sjajan dokaz o sferičnom obliku Zemlje.
Slika 1: Sjenka Zemlje na Mjesecu je dokaz da Zemlja nije ravna
Pošto se zemlja rotira (pogledajte eksperiment “Foucault klatno” za potpuni dokaz, ako ste sumnjičavi), dosljedna ovalna sjenka koju ona proizvodi u svakom lunarnom pomračenju dokazuje da zemlja nije samo okrugla, već sferična-apsolutno, krajnje, izvan sumnje sjena nije ravna.
2. Brodovi i horizont
Ako ste u poslednje vreme bili blizu luke ili ste se jednostavno spustili na plažu i zagledali u horizont, možda ste primjetili veoma zanimljiv fenomen: Približavanje brodova ne samo da se “pojavljuje” iz horizonta (kao što bi trebalo da ako bi svijet bio ravan), ali se čini da se pojavljuju ispod mora.
Ali, kažete, brodovi se ne potopaju i ponovo se pojavljuju dok se približavaju našem vidiku (osim u Pirati sa Kariba, ali pretpostavljamo da je ovo fiktivna serija filmova). Razlog zbog kojih se brodovi pojavljuju kao da “izlaze iz talasa” je zato što svijet nije ravno: okrugao je.
Slika 2: Ako gledate mrava koji se penje uz neku koptu kako se pojavljuje na liniji iznad te lopte, vidjeli bi ste nešto slično što vidite kad se brod pojavljuje na moru, a što je dokaz da Zemlja nije ravna
Različite konstelacije zvezda
Ovo zapažanje je prvobitno napravio Aristotel (384.-322. pne.), koji je proglasio da je Zemlja okrugla sudeći po različitim sazvežđenjima koja se vide dok se odmiču od ekvatora.
Slika 3: NA OKRUGLOM PLANETU Posmatranje zvijezda na okrugloj Zemlji Moriel Schottlender
Nakon povratka iz Egipta, Aristotel je napomenuo: “U Egiptu postoje zvjezde i … Kipar koji se ne vidi u sjevernim predjelima.” Ovaj fenomen se može objasniti samo ako ljudi posmatraju zvjezde sa okruglog područja, nastavio je Aristotel , tvrdeći da sfera Zemlje nije “velike veličine, jer u suprotnom efekat tako male promjene mjesta ne bi bio brzo očigledan” (De caelo, 298a2-10)
Što ste više daleko od ekvatora, što dalje “poznate” konstelacije idu ka horizontu, koje će ih zamijeniti različitim zvjezdama. To se ne bi desilo ako bi svjet bio ravan:
Slika 4: Posmatranje zvijezda kad bi Zemlja bila ravna
4. Sjenke i palice
Ako držite štap u ljepljivom tlu, to će proizvesti sjenku. Sjenka se pomjera kako vrijeme prolazi (što je princip drevnih Satova). Ako bi svijet bio ravan, onda bi dvije palice na različitim lokacijama proizvele istu sjenku:
Slika 5: Kako bi sjenke izgledale da je Zemlja ravna
Slika 6: Kako sjenke izgledaju u stvarnosti za razne lokacije
Eratosten (276-194 BC) je iskoristio ovaj princip da precizno izračuna obim Zemlje.
5. Vidimo dalje s veće visine
Stojeći na ravnoj visoravni, gledate napred ka horizontu. Napregnete oči, a zatim izvadite svoje omiljene dvoglede i gledate kroz njih, dokle god mogu vidjeti vaše oči (uz pomoć dvoglednih sočiva).
Zatim, popnite se na najbliže drvo – što je bolje, bolje pazite da ne spustite dvogled i razbijete njihova sočiva. Onda pogledajte ponovo, zategnite oči i gledajte kroz dvogled do horizonta.
Što ste više gore, penjete se, više ćete vidjeti. Obično imamo tendenciju da to povežemo sa zemljanim preprekama – kao što imamo kuće ili druga drveća koja ometaju našu viziju na terenu, a penjanje prema gore ima jasan pogled – ali to nije pravi razlog. Čak i da ste stajali na potpuno jasnoj visoravni bez ikakvih prepreka između vas i horizonta, vidjeli biste mnogo dalje s veće visine nego na tlu.
Ova pojava je uzrokovana zakrivljenosti Zemlje, a ne bi se desila da je Zemlja ravna:
Slika 7: Ono što bi ste vidjeli da je Zemlja ravna
Slika 8: Više vidimo kad gledamo s višeg mjesta što je još jedan od dokaza da je Zemlja okrugla
6. Vozite se avionom
Ako ste ikada odlazili van zemlje, konkretno za putovanja na daljinu, mogli ste primijetiti dvije zanimljive činjenice o avionima i Zemlji:
Avioni mogu putovati relativno ravno u vrlo dugo vrijeme i ne padaju sa bilo koje ivice. Oni takođe mogu kružiti Zemlju bez prekida.
Ako pogledate kroz prozor na transatlantskom letu, većinu vremena možete vidjeti ukrivljenost Zemlje na horizontu. Najbolji pogled na krivinu je bio na Konkordu, ali taj avion je odavno otišao.
7. Pogledajte druge planete
Zemlja se razlikuje od drugih planeta, toliko je istinito. Na kraju krajeva, imamo život, a još nismo pronašli neke druge planete sa životom (još). Međutim, postoje određene karakteristike koje imaju sve planete, pa će biti sasvim logično pretpostaviti da će se sve planete ponašati na određeni način ili pokazati određene karakteristike – posebno ako su te planete na različitim mjestima ili su stvorene pod različitim okolnostima – naša planeta je ista.
Drugim rječima: ako toliko planeta koje su stvorene na različitim lokacijama i pod različitim okolnostima pokazuju istu osobinu zakrivljenosti, vjerovatno je da i naša vlastita planeta ima istu osobinu. Sva naša zapažanja pokazuju da su druge planete sferne (i pošto znamo kako su stvorene, takođe je očigledno zašto one imaju ovaj oblik). Osim ako nemamo dobar razlog da razmišljamo drugačije (što mi ne znamo), naša planeta je vjerovatno ista.
Godine 1610. Galileo Galilei je primjetio da se Mjeseci Jupitera okreću oko njega. On ih je opisao kao male planete u orbiti oko veće planete – opis (i posmatranje) koje je tada bilo teško prihvatiti, jer je izazvalo geocentrični model u kome se sve trebalo vrtjeti oko Zemlje. Ova opservacija je takođe pokazala da su planete (Jupiter, Neptun, a kasnije i Venera) sve sferne, a svi orbitiraju Sunce.
Ravna planeta (naša ili bilo koja druga planeta) bi bila tako nevjerovatno zapažanje da bi to prilično bilo protiv svega što znamo o tome kako se planete formiraju i ponašaju. Ne bi samo promjenilo sve što znamo o formiranju planete, već i o formiranju zvjezda (naše sunce bi moralo da se ponaša sasvim drugačije da bi se prilagodilo teoriji ravne zemlje) i što znamo o brzinama i pokretima u prostoru (kao što su planete i efekti gravitacije). Ukratko, ne sumnjamo samo da je naša planeta sferična. Mi to znamo.
8. Postojanje vremenskih zona
Vrijeme u Njujorku, u trenutku kada su ove riječi napisane, je 12:00 sati. Sunce je u sredini neba (mada je teško vidjeti sa trenutnim pokrivanjem oblaka). U Pekingu, u 12:00, ponoć, Sunce se ne može naći. U Adelaideu, Australiji, 13:30 h je. Više od 13 sati ispred. Tamo, zalazak Sunca je davno prošao – toliko toga, da će se Sunce uskoro pojaviti na početku novog dana.
Slika 9: Imamo vremenske zone jer kad Sunce osvjetljava jednu stranu planete Zemlje, druga je u mraku.
Ovo se može objasniti samo ako je svijet okrugao i rotira oko svoje osovine. U određenom trenutku kada Sunce sija na jednom djelu Zemlje, suprotna strana je tamna, i obrnuto. To omogućava vremenske razlike i vremenske zone, posebno one koje su veće od 12 sati.
9. Povlačenje gravitacije
Evo zanimljive činjenice o masi: privlači stvari. Sila privlačnosti (gravitacija) između dva objekta zavisi od njihove mase i udaljenosti između njih. Jednostavno rečeno, gravitacija će se povući prema centru mase objekata. Da biste pronašli centar mase, morate ispitati objekat.
Slika 10: SFERNI CENTAR MASA
Na površini sfere, gravitacija će vas povući prema središtu mase sfere: pravo dole. Moriel Schottlender
Razmislite o sferi. S obzirom da sfera ima dosljedan oblik, bez obzira na to na kome mjestu stojite, vi imate istu količinu sfere pod vama. Zbog toga je i gravitacija približno svuda ista pa je i to jedan.od dokaza da je Zemlja sfera.
10. Slike iz Svemira
U proteklih 60 godina istraživanja Svemira, slali smo satelite, sonde i ljude u svemir. Neki od njih su se vratili, neki od njih i dalje plutaju kroz Sunčevog sistema (i gotovo izvan njega), a mnogi prenose nevjerovatne slike našim prijemnicima na Zemlji. Na svim ovim fotografijama, Zemlja je sferična. Zakrivljenost Zemlje je vidljiva i na mnogim, mnogim, mnogim, mnogim fotografijama koje su prokrčili astronauti na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Možete vidjeti nedavni primjer od komandanta ISS Commander Scott Kelly’s sa Instagrama ovdje:
