Einsteinova teorija posebne relativnosti donijela nam je jednu od najpoznatijih jednadžbi u nauci,
E = mc2,
i pokazala da su energija i masa ekvivalentne. U našem modernom, visokotehnološkom svijetu, operacije koje uključuju pohranu i obradu digitalnih podataka zahtijevaju ogromne količine energije. To ustupa mjesto teoriji koja stoji iza principa ekvivalencije masa-energija-informacija, ideji da, jer bit informacije je energija, mora imati i masu.
Landauerov princip povezuje termodinamiku i digitalne informacije putem logičke nepovratnosti. Eksperimenti su dokazali da postupak brisanja malo informacija rasipa toplotnu energiju, ali jednom kada se informacije stvore, one se mogu pohraniti bez gubitka energije. Melvin Vopson predlaže da se to dogodi jer jednom kada se stvore informacije, ona dobiju ograničenu masu.
“Ova je ideja u principu laboratorijski ispitiva”, rekao je Vopson. Predlaže da se izvrše mjerenja mase uređaja za digitalno pohranjivanje podataka kad ima punu memoriju. Ako ima više mase nego kad je izbrisana memorija uređaja, to bi značilo da je ekvivalencija podataka sa masom-energijom tačna.
Ako se teorija potvrdi, implikacije bi imale utjecaj koji bi mogao promijeniti način na koji gledamo na čitav svemir.
“Više od 60 godina neuspješno pokušavamo otkriti, izolovati ili razumjeti misterioznu tamnu materiju”, rekao je Vopson. “Ako informacija zaista ima masu, digitalni informativni svemir bi sadržavao puno toga, a možda bi ta tamna tvar koja nedostaje mogla biti informacija.”
Nažalost, uzimanje izuzetno malih mjerenja potrebnih za takvu preciznost trenutno može biti nedostižno. Vopson predlaže da bi sljedeći korak u dobijanju odgovora mogao biti osjetljiv interferometar sličan LIGO-u ili ultra osjetljivoj Kibble ravnoteži.