Tag Archives: bog

Koliko bogova postoji na Zemlji?

To je veoma zanimljivo pitanje, ali nije lako odgovoriti. Različite religije, kulture i mitologije svijeta imaju različite liste božanstava1 koja obožavaju ili u koja vjeruju. Neke religije su monoteističke, što znači da vjeruju u samo jednog Boga, dok su druge politeističke, što znači da vjeruju u mnoge bogove. Neke religije su čak i ateističke, što znači da uopće ne vjeruju ni u kakve bogove.

Prema Pew Research Centeru, oko 85 posto svjetske populacije identificira se s religijskom grupom2. Pet najdominantnijih religija na globalnom nivou su kršćanstvo, judaizam, islam, budizam i hinduizam2. Ove religije imaju različite poglede na broj i prirodu bogova. Na primjer:

Kršćanstvo vjeruje u jednog Boga koji postoji u tri osobe: Ocu, Sinu i Svetom Duhu.

Judaizam vjeruje u jednog Boga koji je tvorac i vladar svemira.

Islam vjeruje u jednog Boga koji je jedini vrijedan obožavanja i nema partnera ili saradnike.

Budizam nema koncept ličnog Boga, već se fokusira na učenje Bude i postizanje prosvjetljenja.

Hinduizam vjeruje u mnoge bogove i boginje koji su manifestacije jedne vrhovne stvarnosti zvane Brahman.

Dakle, ovisno o tome koju religiju ili svjetonazor slijedite, možda ćete imati drugačiji odgovor na to koliko bogova ima na svijetu. Neko može reći da postoji samo jedan Bog, neko može reći da ima mnogo bogova, neko može reći da nema bogova, a neko može reći da je nemoguće znati sa sigurnošću.

Prema Wikipediji, postoje mnoge liste božanstava različitih religija, kultura i mitologija svijeta. Neke od ovih lista su zasnovane na klasifikaciji, kao što su božanstva kreatora, nebeska božanstva ili božanstva varalica. Neki su zasnovani na kulturnoj sferi, kao što su afrička, azijska, evropska ili indijanska božanstva. Neki su zasnovani na određenim religijama ili mitologijama, kao što su egipatska, grčka, hinduistička ili nordijska božanstva.

Jedan od načina da se procijeni broj bogova iz različitih religija je da se prebroji broj božanstava na svakoj listi i zbroji. Međutim, ova metoda možda nije baš tačna, jer se neka božanstva mogu pojaviti na više od jedne liste, neke liste mogu biti nepotpune ili zastarjele, a neka božanstva mogu biti sporna ili kontroverzna. Također, neke religije ili mitologije mogu imati više ili manje božanstava od drugih, ovisno o njihovim vjerovanjima i praksi.

Drugi način da se procijeni broj bogova iz različitih religija je da se pogleda broj religija u svijetu i pretpostavi da svaka religija ima barem jednog boga. Prema Learn Religions, danas u svijetu postoji više od četiri hiljade religija2, iako je većina njih sadržana u nekolicini velikih vjerskih grupa. Pet najdominantnijih religija u svijetu su kršćanstvo, judaizam, islam, budizam i hinduizam2. Ove religije imaju različite poglede na broj i prirodu bogova, kao što sam ranije objasnio.

Dakle, ako pretpostavimo da svaka religija ima barem jednog boga, onda možemo reći da na svijetu postoji najmanje četiri hiljade bogova iz različitih religija. Međutim, ova metoda također možda nije baš tačna, jer neke religije mogu imati više od jednog boga, neke religije uopće nemaju boga, a neke religije mogu dijeliti istog boga s drugim religijama.

Stoga vam ne mogu dati precizan broj koliko bogova iz različitih religija postoji na svijetu. Zavisi od toga kako definišete boga, kako računate boga i kako upoređujete različite bogove. To je složena i fascinantna tema koja može zahtijevati više istraživanja i istraživanja. Šta vi mislite? Imate li bolji način da procijenite broj bogova iz različitih religija?

Da li se vjera i nauka miješaju?

Ovo je priievod kratkog odgovora fizičara Lawrence Kraussa na pitanje da li se Bog i nauka miješaju za youtube kanal ‘Closer to truth’. Laurence Krauss je u internet zajednici poznat kao neko ko ne vjeruje u Boga, međutim u ovom intervijuu on na dobar način opisuje kako nauka ima ograničenja i ne može puno reći o pitanjima vjere.

   Lawrence Krauss:



“Mnogi veliki naučnici ne vjeruju u Boga. To je malo pretjerana tvrdnja. Mislim da većina naučnika ne misle dovoljno o Bogu da bi znali da li on postoji ili ne. Za naučna pitanja to je irelevantno. Nema dokaza da trebamo išta osim zakona fizike i drugih naučnih zakona da bi objasnili sve što vidimo. Fizika je bila tako uspješna u opisivanju Svemira, da neki pretjeruju pa kažu da je nauka sve. U zadnjih par godina shvatio sam da nauka nije sve. Sad smo licem u lice s pitanjima kao što su zašto postoji materija uopšte, šta se dogodilo u prvom bilionitom dijelu sekunde poslije Velikog praska. Zbog tih moćnih otkrića iz fizike neki bi rekli da sve razumijemo. Međutim nauka je samo jedan od načina spoznaje. Mnogi ljudi osjećaju duhovnu potrebu, ali nauka se ne bavi time. Neki naučnici bi rekli zbog toga što se nauka tim ne bavi da je to besmisleno i nebitno, da su vjernici  zaluđeni. To bi moglo biti i tačno, ali ako se nešto ne može testirati onda to nije nauka i postoji mnogo stvari koje ne možete testirati. Vrlo je važno zapaziti da nauka ne čini nemogućim da se vjeruje u Boga, ali čini mogućim da se ne vjeruje. To je vrlo važno primjetiti jer do razvoja nauke sve je bilo čudo, međutim nauka je riješila misteriju mnogih stvari. Prvi uzrok je možda divan uzrok, ali je čini se prirodni uzrok. Bio sam u Vatikanu gdje sam držao predavanje nekim teolozima kojima sam rekao da oni mene trebaju, a ja njih ne. Svaka ozbiljna teologija mora ozbiljno shvatiti nauku, međutim nauka se ne bavi teološkim pitanjima. Ja ne moram ništa znati o konačnoj svrsi svemira da bi znao kako svemir funkcioniše. Međutim postoje stvari o kojima nauka ništa ne može reći, a to su one koje su u nekom smislu u domeni vjere, onog šta vi vjerujete uprkos nedostatku dokaza za to. Uvijek izbjegavam da nešto tvrdim sa 100 % sigurnošću, ali kako više i više upoznajemo Svemir, mogli bi doći do toga da se bavimo pitanjima koja su tradicionalno bila teološka.



Važno je shvatiti šta su ograničenja nauke u ovom trenutku. Mislim da je bilo mnogo interesa za vezu nauke i religije, a ja smatram to čudnim.”

Izvor: https://youtu.be/25VRX6HBws0