Category Archives: Zabava

Zašto ljudi nemaju repove?

Prije otprilike 25 milijuna godina, predak i ljudi i majmuna genetski se odvojio od majmuna i izgubio rep. Identificirana je genetska mutacija odgovorna za ovu dramatičnu promjenu u našoj fiziologiji. Istraživači su otkrili jedinstvenu DNK mutaciju u genu TBXT, za koju se zna da je uključena u duljinu repa repatih životinja. Ova mutacija dovela je do gubitka repova naših predaka. Zanimljivo, ova specifična mutacija postoji u intronskom području gena, za koji se povijesno pretpostavljalo da nema nikakvu funkciju. Međutim, kada stanice koriste gen TBXT za stvaranje RNK, ponavljajuća priroda Alu sekvenci uzrokuje njihovo međusobno vezanje, što dovodi do nepostojanja repova kod ljudi¹².

Ukratko, ljudi više nemaju repove zbog genetske mutacije koja se dogodila prije milijune godina, utječući na razvoj repova naših predaka. Ovo fascinantno otkriće baca svjetlo na našu evolucijsku povijest i jedinstvene genetske promjene koje su oblikovale našu vrstu.

Izvor: Razgovor za Bing, 29.3.2024
(1) Zašto ljudi nemaju repove? Znanstvenici nalaze odgovore na malo vjerojatnom mjestu. https://www.msn.com/en-us/health/medical/why-dont-humans-have-tails-scientists-find-answers-in-an-unlikely-place/ar-BB1kq34P.
(2) Napokon znamo zašto ljudi nemaju rep | Živa znanost. https://www.livescience.com/health/genetics/we-finally-know-why-humans-dont-have-tails.
(3) Zašto ljudi nemaju repove? | Živa znanost. https://www.livescience.com/why-dont-people-have-tails.
(4) Zašto ljudi nemaju repove? – Projekt genetskog opismenjavanja. https://geneticliteracyproject.org/2021/12/02/why-dont-humans-have-tails/.
(5) Zašto ljudi nemaju repove – rani ljudi su možda imali repove. https://www.popularmechanics.com/science/animals/a37790228/human-tails/.

Koje hipoteze postavljaju razni svjetonazori i tvrde da su istinite?

Neki kritičari religija tvrde da su religije propale ili zastarjele ili primitivne nauke. Ako bi religijske tvrdnje izrazili preko naučnih hipoteza koje bi to bile?

Evo dvije ključne tvrdnje za deset najvećih religija na svijetu, kao i za ateizam, predstavljene u obliku naučnih hipoteza:

Budizam:

  1. Ako postoji patnja, onda postoji put koji vodi do njenog prestanka.
  2. Ako se slijedi Plemeniti osmerostruki put, onda se može postići prosvjetljenje.

Kršćanstvo:

  1. Ako Isus Krist jest sin Božji, onda je njegova smrt i uskrsnuće sredstvo spasenja za čovječanstvo.
  2. Ako se vjeruje u Svetu Trojstvo, onda postoji jedan Bog u tri osobe.

Hinduizam:

  1. Ako karma djeluje, onda su djela pojedinca direktno povezana s kvalitetom njegovog budućeg života.
  2. Ako postoji ciklus reinkarnacije, onda duše prolaze kroz različite živote dok ne postignu mokšu.

Islam:

  1. Ako se slijedi Kur’an i Sunnet, onda se može postići zadovoljstvo Allaha i ulazak u raj.
  2. Ako je Muhamed posljednji prorok, onda su njegovi učenja konačni vodič za život muslimana.

Judaizam:

  1. Ako se slijede zapovijedi Tore, onda se živi u skladu s Božjom voljom.
  2. Ako se očekuje dolazak Mesije, onda će on uspostaviti Božje kraljevstvo na Zemlji.

Sikhizam:

  1. Ako se meditira na ime Boga (Waheguru), onda se može postići duhovno oslobođenje.
  2. Ako se živi po pet K-ova, onda se pokazuje posvećenost sikhizmu.

Šintoizam:

  1. Ako se poštuju kami (duhovi prirode), onda se živi u harmoniji s prirodom.
  2. Ako se prakticiraju rituali čišćenja, onda se postiže duhovna čistoća.

Taoizam:

  1. Ako se slijedi Tao (Put), onda se postiže harmonija s univerzumom.
  2. Ako se prakticira wu wei (ne-djelovanje), onda se živi u skladu s prirodnim tokom stvari.

Konfucijanizam:

  1. Ako se poštuju pet ključnih odnosa, onda se postiže društvena harmonija.
  2. Ako se prakticira ren (humanost), onda se postiže moralni razvoj pojedinca.

Zoroastrizam:

  1. Ako se bira Asha (istina i red), onda se podržava stvaranje i održavanje svijeta.
  2. Ako se odbacuje laž i zlo, onda se promiče dobrobit i napredak duše.

Ateizam:

  1. Ako bogovi ne postoje, onda je religija produkt ljudske mašte.
  2. Ako se primjenjuju racionalno razmišljanje i znanstveni metod, onda se može objasniti prirodni svijet bez potrebe za božanskim bićima.

Ove hipoteze su formulirane na temelju ključnih vjerovanja svake religije i ateizma, kako su opisani u dostupnim izvorima⁸⁹²³.

Source: Conversation with Bing, 3/16/2024
(1) World Religions – Statistics & Facts | Statista. https://www.statista.com/topics/10326/world-religions/.
(2) 5 Main World Religions and Their Basic Beliefs | YourDictionary. https://www.yourdictionary.com/articles/world-religions-beliefs.
(3) Atheism | Definition, History, Beliefs, Types, Examples, & Facts. https://www.britannica.com/topic/atheism.
(4) Atheism – Wikipedia. https://en.wikipedia.org/wiki/Atheism.
(5) undefined. https://www.linkedin.com/posts/activity-7172509956582154240-jyZ8?utm_source=share&utm_medium=member_android.
(6) Lesson 4: The Claims of Atheism | Free Sunday School Lessons. https://www.freesundayschoollessons.org/systematic-theology/atheism/lesson-4-the-claims-of-atheism/.
(7) Beliefs and philosophies of atheism | Britannica. https://www.britannica.com/summary/atheism.
(8) 2. The Sweeping Claims Of The Atheist | Bible.org. https://bible.org/seriespage/2-sweeping-claims-atheist.
(9) Atheism – Beliefs, Arguments, History | Britannica. https://www.britannica.com/topic/atheism/Comprehensive-definition-of-atheism.
(10) Commonalities And Differences Between The World’s Major Religions. https://religionsfacts.com/commonalities-and-differences-between-the-worlds-major-religions/.
(11) How Many Religions Are There in the World?. https://www.learnreligions.com/how-many-religions-are-there-in-the-world-5114658.
(12) What Is the Most Widely Practiced Religion in the World?. https://www.britannica.com/story/what-is-the-most-widely-practiced-religion-in-the-world.

Na kojim sve novčanicama u svijetu se nalaze formule iz fizike?

Na novčanici od 100 dinara krije se zanimljiva tajna! Na sredini ove novčanice nalazi se formula iz fizike, a ta formula je povezana s Nikolom Teslom. Evo o čemu se radi:

  • Formula na novčanici označava izvođenje jedinice magnetne indukcije (tj. jačine magnetnog polja). Konkretno, formula je:
  • T = Wb/m²
  • T predstavlja jedinicu za magnetnu indukciju (nazvana po Tesli).
  • Wb označava fluks magnetnog polja (u jedinicama Vebera).
  • je metar kvadratni.

Ove jedinice su izvedene iz jednačine B = F/S.

Švajcarski franak (CHF): Na švajcarskoj novčanici od 10 franaka možete pronaći formulu za gravitacionu konstantu G. Ova formula je deo poznate Ajnštajnove teorije relativnosti.

Holandski gulden (Nizozemska): Na starim holandskim novčanicama od 100 guldena prikazana je formula za površinu kruga. Ova formula je bila deo dizajna kako bi se odala počast holandskom naučniku Kristijanu Hujgenu.

Kanadski dolar (CAD): Na kanadskoj novčanici od 10 dolara možete videti formulu za Heisenbergov princip neodređenosti. Ova formula je povezana s kvantnom mehanikom.

    Ovo su samo neki od primera, a svaka zemlja ima svoje jedinstvene dizajne i simbole na novčanicama. Ako vas zanima više, preporučujem da istražite specifične novčanice koje vas zanimaju. 🌍💰

    Šta je to antimaterija?

    Antimaterija
    Godine 1928. britanski fizičar Paul Dirac napisao je jednadžbu koja je kombinirala kvantnu teoriju i specijalnu relativnost kako bi opisala ponašanje elektrona koji se kreće relativističkom brzinom. Jednadžba – koja je Diracu donijela Nobelovu nagradu 1933. – postavila je problem: baš kao što jednadžba

    x^2 = 4

    može imati dva moguća rješenja (x = 2 ili x = −2), tako Diracova jednadžba može imati dva rješenja, jedno za elektron s pozitivnom energijom i jedan za elektron s negativnom energijom. Ali klasična fizika (i zdrav razum) diktirali su da energija čestice uvijek mora biti pozitivan broj.
    Dirac je protumačio jednadžbu tako da za svaku česticu postoji odgovarajuća antičestica, koja točno odgovara čestici, ali sa suprotnim nabojem. Na primjer, za elektron bi trebao postojati “antielektron”, ili “pozitron”, identičan u svakom pogledu, ali s pozitivnim električnim nabojem.

    Dalji uvid je otvorio mogućnost postojanja cijelih galaksija i svemira napravljenih od antimaterije.
    Ali kada materija i antimaterija dođu u kontakt, one se poništavaju – nestaju u bljesku energije. Veliki prasak je trebao stvoriti jednake količine materije i antimaterije. Pa zašto u svemiru ima daleko više materije nego antimaterije?
    U CERN-u fizičari stvaraju antimateriju za proučavanje u eksperimentima. Početna točka je Antiproton Decelerator, koji usporava antiprotone kako bi fizičari mogli istražiti njihova svojstva.
    #antimaterija
    Zasluge: CERN

    U Visokom je otvorena prva poslijeratna astronomska opservatorija u BiH.

    Opservatorija se nalazi na terasi shopping centra i hotela “Vema” i ima kupolu sa teleskopom.

    Teleskop i oprema: Teleskop je nabavljen i montiran uz pomoć konsultanata iz AD Orion. Teleskop je reflektor američke firme MEADE sa prečnikom 35,5 cm i fokusnim rastojanjem od 284,5 cm. Teleskop je automatizovan i sadrži bazu od 145 000 nebeskih objekata.

    Program i saradnja: Opservatorija je namijenjena za popularizaciju i edukaciju iz astronomije. AD Orion priprema program posjeta, predavanja i radionica za sve dobne skupine. Opservatorija simbolizira povratak ozbiljnije astronomije u našoj zemlji.

    • Izvor: adorion.ba

    Da li naše škole stvaraju mediokrite?

    Obrazovanje danas prolazi kroz značajne promene, a među učenicima, nastavnicima, roditeljima i donosiocima političkih odluka, dinamika postaje ključna. Uz to, uticaj digitalnog sveta na decu raste, nudeći im raznolike sadržaje i izazove. Iako se mnogo raspravlja i predlaže, konkretna rešenja za složene izazove ovog novog obrazovnog okruženja i dalje nedostaju. Milan Damjanac, filozof, socijalni radnik, psihoterapeut i edukator, podelio je svoje perspektive na ove probleme u razgovoru za P-portal.

    Imate iskustva u radu u direktnom obrazovanju i razumete njegovo stanje, pa kako biste ocenili dinamiku i odnos između učenika, nastavnika i roditelja, kao i ulogu donosilaca odluka unutar tog okruženja?

    Obrazovanje trenutno doživljava tektonske promene. Mi se ponašamo kao da je škola institucija koja je oduvek postojala i stoga je neka vrednost sama po sebi. Škola je institucija koja je uvedena primarno radi prenošenja vrednosti, istorijskih znanja, kulturnih obrazaca i sekundarno, socijalizacije. Škola već duže ne služi ničemu osim socijalizaciji i prenošenju znanja koje vodi do profita. Ideja da je celokupno obrazovanje samo sticanje obrazovanja od koga se zarađuje, urušava tradicionalnu instituciju školstva, a sa pojavom veštačke inteligencije, konačno se nazire kraj škole kao institucije. Srbija je tu na margini, ovde se to ne prati niti razume. Kod nas se obrazovanje svodi na učenje „pro forme“ i napamet. Učenici uče napamet, za to su nagrađeni u školi, ali ne i u životu, a nastavnici, čast izuzecima, vode čas na isti način – neinventivno i bez sluha za učenike i njihove potrebe, kao ni za život van učionice. Nadležni tu samo traže formalno ispunjenje uslova, a suština odavno nikoga ne interesuje, već samo uredna administracija.

    Što se dinamike tiče, ona se prelama iz samih društvenih dinamika. U hiperindividualizovanom društvu, svako je za sebe, tako da je empatija niska, a socijalizacija ograničena. To u prevodu znači da se deca takmiče, i ocene postaju znak lične bitnosti, te je stoga ličnost svakog deteta stavljena na roditeljski pijedestal. Nastavnici nemaju, niti mogu imati autoritet, a roditelji nastavnike tretiraju kao sredstvo za ispunjenje svojih ideja o superiornosti svog deteta.

    Protekle godine, posle raznih slučajeva nasilja u školama, a posebno poslednjih meseci, imali smo prilike da pratimo u medijima razmatranja raznih stručnjaka iz različitih oblasti. Oni su pokušali da nađu uzroke i da predlože rešenja ovog ogromnog problema. Koja su vaša sadašnja stanovišta po pitanju uzroka i, ako ne rešenja, ono bar izlaza?

    Nema ih. Postoje rešenja koja mogu da umanje probleme, ali stvarnih rešenja nema, pošto je problem opštedruštveni, i diktira se putem celokupnog ekonomskog i političkog sistema. Ono što može da se učini je da se promeni čitav koncept ocenjivanja i mnogo više uloži u emocionalnu pismenost đaka i nastavnika, kao i izgradnju i ocenjivanje empatije i socijalizacije među decom. Po medijima su uglavnom izrečene rečenice sa gomilom opštih mesta. Suština je da se ne može povratiti ugled prosveti i nastavnicima ukoliko si nastavnik u instituciji koja stvara ljude za poredak u kojem se vrednuje samo osoba sa novcem, a ne osoba sa znanjem. Samim tim, novac postaje vrhovna vrednost, a znanje sredstvo za sticanje novca. Nastavnik ne može imati autoritet, jer nema novca, i tu se nešto može učiniti, ali je pitanje koliko bi to promenilo situaciju pošto ta zarada ne prati tržišnu vrednost nastavničkog poziva. Isto tako, empatija ne može da raste jer je neupotrebljiva pri sticanju novca, a isto tako se ne može povratiti dignitet škole ukoliko ona ne donosi zaradu. Takođe, roditelji neće početi da poštuju nastavnike, zato što se u ovakvom sistemu ne vrednuju ljudi koji slabo zarađuju i nemaju status.

    Materijalni status ne znači mnogo ako ne ide uz društveni

    Da li biste dodali ili oduzeli nešto u vezi s dominantnim izjavama i predlozima u javnom i digitalnom prostoru kao što su: vraćenje ugleda i autoriteta prosvetnim radnicima i poboljšanje njihovog materijalnog položaja, nulta tolerancija na nasilje, smanjenje administrativnih opterećenja, izbegavanje mešanja roditelja i inspekcije u rad nastavnika, revizija gradiva…

    Prava i obaveze su rak rana ovog društva. Stalno se priča o pravima, a nikada o obavezama. Umesto generacija koje su odrasle na trpljenju i muci, što je bilo i više nego pogrešno, sada imamo generacije odrasle na ideji o večnoj sreći i komforu i izbegavanju bola, što je takođe pogrešno. Materijalni status ne znači mnogo ako ne ide uz društveni. U ovom društvu se ne poštuje nauka, obrazovanje i kultura. Poštuje se laka zarada, glupost i sve ono što je prilagođeno lakoj zaradi i uništavanju nivoa opšte kulture. Deca se ugledaju na one koji postižu brze uspehe, jako se slabo trpi bilo kakva doza neizvesnosti, nema se strpljenja, a tolerancija na frustraciju je niska. Zabrane nemaju smisla ukoliko ih ne prati konkretna kazna, a to se neće desiti, pošto uvek ima roditelja sa posebnim privilegijama, i zato sistem ne može da se sprovede. Nisu svi jednaki, neki su u boljem položaju.

    Kako oceniti sadašnji sistem ocenjivanja i vrednovanja znanja, kroz ocene, takmičenja, nadmetanja, nagrađivanja, upoređivanja i isticanje? Da li je narušen, razgrađen, kakav bi trebao biti?

    Ovakav sistem ocenjivanja je imao smisla, a sada više nema, pošto nema nikakve povezanosti sa tržištem rada. Dobar đak nije nužno i uspešan poslovan čovek. Čim su te dve stvari odvojene, mora se razmišljati o promeni školskog sistema. Mislim da suština nije u učenju, već u kreativnom razmišljanju. Svako znanje je korisno ako se predstavi na odgovarajući način i poveže sa životom koji se dešava van škole. Nastavnici moraju, nažalost, da shvate da znanje danas više nije važno ukoliko nije upotrebljivo i da se okrenu ka načinima koji će stimulisati decu da vide upotrebljivost znanja, ma koliko svima nama to teško padalo, pošto svi verovatno verujemo da se upotrebljivost ne može odvojiti od opšte kulture.

    Drugo, važno je podstaći kreativno razmišljanje, a to se može samo ako se odbaci sistem učenja napamet. Taj sistem danas uopšte ne funkcioniše, i zato imamo generacije svršenih studenata svih nivoa studija koji ne umeju da misle svojom glavom. Naše škole stvaraju mediokritete.

    Digitalni svet ubija kreativni potencijal

    Mnoga deca već od najranijeg doba ulaze u digitalni svet, gde se susreću sa obiljem neograničenog, raznovrsnog, brzog sadržaja za koji možda nemaju dovoljno godina, iskustva, sposobnosti ili kapaciteta da ga adekvatno razumeju i zdravo dožive; te u krajnjim slučajevima uspostave jasnu distinkciju između dobrog i lošeg, izgrade stav, emocionalno razumevaju i razviju kritičko razmišljanje.

    Digitalni svet je za današnju decu stvarniji od sveta koji mogu da dodirnu. Takav svet njima postaje vodič za akciju, a u tom svetu nema jasne koncepcije vrednosti sem sticanja, i stoga je on idealan za ubijanje kreativnog potencijala kod dece. On i služi kako se ne bi mislilo i kako bi se što više okrenuli lakoj i brzoj zabavi. Ta zabava urušava kognitivne potencijale dece, pažnja odlazi na minimum i takva deca ne mogu da budu đaci koji sa pažnjom nešto slušaju 45 minuta ukoliko ne mogu da gledaju video koji traje duže od 90 sekundi. Emocionalno razumevanje izostaje, porodice su razorene, a odnosi sa decom se često svode na vrlo ograničenu poslovnu komunikaciju. Tu su nastavnici još više na udaru – oni treba uz pomoć škole da sprovedu sekundarnu socijalizaciju, a nemaju nijedan instrument za to. Upotreba digitalnog sveta je dokaz da su informacije svuda, ali da to većinu ne interesuje. Žele brzu zabavu.

    ,,Live strimovi“ na društvenim mrežama tokom proteklih godina doživeli su porast popularnosti. Na ovim videima možemo da vidimo i pozitivne primere ali i bizaran i opasan sadržaj (od digitalnog prosjačenja, sajber borbi uvreda i nasilja, do prodaje načina života, proizvoda, saveta, vrednosti, fizičkog izgleda pa čak i devijacija). Da li smo prestrogi ako u ovom trendu naziremo krik usamljenosti, očaja, ili možda prisustvujemo razvijanju jednog novog oblika socijalne normalnosti?

    Ima svega toga što ste naveli. Suštinski, svi smo danas sami i usamljeni. Samoća se promoviše putem svih medija, grade se ličnosti bez kapaciteta za odnos i razumevanje druge osobe, i bez sposobnosti za osećanje bespomoćnosti i ranjivosti. Suštinski, to promovisanje ideala „niko ti ne treba, možeš sve sam“ stvara društvo pojedinaca kojima je lako upravljati. U takvom društvu je samoća redovna pojava, a usamljenost verni pratilac. Usamljenost proizilazi iz tog manjka bliskosti i, za razliku od samoće, podrazumeva to da imamo neke ljude oko sebe i u svom životu, ali ne osećamo bliskost sa njima. Taj manjak bliskosti nas gura u pravcu virtuelne socijalizacije, u kojoj se možemo predstaviti na idealan način, kako bismo konačno bili savršeni, i kako bismo prikrili svoje mane.

    Ljudi su danas, a deca posebno, pod najvećom mogućom presijom da budu savršeni i da postižu uspehe, ali im taj nedostatak stabilnosti u ličnosti, koji dolazi kroz odnose sa drugima, narušava i odnos prema sebi. Ne mogu da podnesu poraz, nezadovoljstvo i ne mogu da razumeju druge. Stoga su problemi smisla, problemi pravca u životu osnovni problemi današnjice, a to se jako vidi.

    Nažalost, nastavnici u ovome učestvuju baš zato što ne razumeju da nisu autoriteti i da jednom za svagda moraju da raskrste sa tom idejom. Potrebno je da pričaju sa decom na nivou na kom deca mogu da razumeju, a ne da budu odrasli koji operišu nekakvim istinama koje treba da ubace u umove dece. Potrebno je da priđu toj deci kao starija braća ili sestre, i deca će to prepoznati, baš zato što su usamljena. Ne treba ovoj deci danas škola, nego orijentir i drugi ljudi. Treba im toplina i bliskost, oni to nemaju. Imaju samo prazninu.

    Piše: Vladislav Stojičić

    Izvor: https://www.detinjarije.com/milan-damjanac-nase-skole-stvaraju-mediokritete/?fbclid=IwAR2lWwamcCjoLIyybu4HmH5icXxuoA0Mk8IEnXJLRKZc8A9obIt-IwzhFtQ

    Održavate li vi mentalnu higijenu?

    Kako pažljivo održavate čistoću tijela svakodnevnom higijenom, jednako je važno brinuti se o čistoći uma. Vjerojatno ne posvećujete dovoljno pažnje svojem mentalnom zdravlju kao što to činite tijelu. Sjećate se kako su vas kao djecu učili da održavate dobru higijenu kako biste bili zdravi? Ista ideja vrijedi i za mentalno zdravlje. Pojam “mentalne higijene” prvi put je spomenuo William Sweetser 1843. godine, a psiholog William James ga je kasnije popularizirao. Mentalna higijena obuhvaća tehnike koje pomažu u sprečavanju mentalnih problema i poboljšanju općeg mentalnog zdravlja. Biti mentalno zdrav znači više od nedostatka mentalnih poremećaja; to je stanje unutarnjeg mira i sreće.

    Kao što zdrava prehrana i tjelesna aktivnost pomažu fizičkom zdravlju, postoji nekoliko načina kako možete brinuti o svojoj mentalnoj higijeni. Evo nekoliko primjera:

    1. Odvojite vremena za sebe svaki dan, čak i ako je to samo kratko vrijeme. To može biti slušanje glazbe, opuštajuća kupka, čitanje knjige ili bavljenje nekim hobijem.
    2. Razmislite o tome koliko vremena trošite na druge ljude i njihove potrebe. Ponekad je važno postaviti sebe kao prioritet i ne osjećati krivicu zbog toga.
    3. Naučite prihvaćati izazovne situacije s manje frustracije. Frustracija je normalan dio života, ali nije svaka situacija vrijedna prevelike emocionalne reakcije.
    4. Povremeno analizirajte svoj život i postupke kako biste dobili bolji uvid u svoje potrebe i ciljeve.
    5. Naučite oprostiti sebi za prošle pogreške i neuspjehe. Svi činimo greške, ali stalno žaljenje i krivnja nisu korisni.

    Ako se suočavate s teškoćama u održavanju mentalne higijene, ne ustručavajte se potražiti stručnu pomoć kako biste se bolje nosili s prošlošću i ostvarili bolje mentalno zdravlje.

    Izvor: http://www.mojonlinepsiholog.com/mentalna-higijena/?script=cir

    Da li su ovo poslovi budućnosti?

    Pripremamo li buduće generacije za poslove kojim će se baviti? Neki zvuče morbidno. 💁

    Ovo je popis zanimanja koja će možda biti tražena u godinama koje dolaze:

    1. Genetski dizajner – dizajner djece
      Razvojem genetike raste potencijal za razvoj grane medicine koja će se baviti genetskim inženjeringom na nerođenoj djeci
    2. Proizvođač dijelova tijela
      Osoba koja proizvodi organe kloniranjem
    3. Menadžer za zdravlje radnika Imat će ga svaka kompanija, a na dobrovoljcima će primjenjivati najnovije medicinske tretmane
    4. Analitičar za gene zaposlenika
      Osoba koja će proučavati genetske predispozicije zaposlenika i prema tome odlučivati hoće li zadržati posao ili ne
    5. Kirurg specijalist za povećanje kapaciteta mozga
      Ljudski će mozak biti pretrpan informacijama, ti bi kirurzi trebali pomoći smanjiti pritisak na centar za pamćenje
    6. Genetički haker
      Ti će ljudi krasti DNK životinja, ljudi i biljaka, kreirati viruse koji ubijaju ljude ili uništavaju sjetvu
    7. Planer kraja života
      Osoba koja će pomoći ljudima isplanirati kad će i kako umrijeti jer će medicina omogućiti da ljudi žive poprilično dugo
    8. Vertikalni farmer
      S obzirom na povećanje broja stanovnika, u gradovima će se razvijati vertikalne farme. Pod umjetnim svjetlom zgrada i u vodi rast će povrće i voće nužno za prehranu stanovništva
    9. Stručnjak za manipulaciju klimom
      Krpat će rupe u oceanima željezom i kreirati goleme kišobrane koji će neutralizirati sunčeve zrake
    10. Policajac za manipulaciju vremenskim promjenama
      Trebat će policajci kako bi spriječili uništavanje određenih dijelova svijeta izazivanjem poplava ili pretvaranjem zemlje u pustinju
    11. Prodavači prava na korištenje pustinja
      Pustinje će se koristiti kao idealna područja za razvoj solarne energije
    12. Trgovci vodom
      Slično kao i s naftom, razvit će se tržište vode na tržištima kapitala
    13. Menadžer za čuvanje podataka
      Stručnjak za sigurno spremanje osjetljivih podataka vlada, političkih stranaka, tvrtki ili pojedinaca
    14. Prodavač informacija
      Informacija postaje roba i to ona najskuplja. Zato se očekuje da će se razviti posebno tržište i načini trgovanja znanjem
    15. Prodavač vremena
      Rokovi postaju valuta
    16. Upravljač budžetima ljudi �koji ne primaju plaću
      Svaki državni službenik ili zaposlenik lokalnih jedinica mora profilirati svoje korisnike i izračunati apsolutni minimum koji je potreban pojedincu da preživi
    17. Wellness-menadžer za starije
      U teretanama će biti programi za starije vježbače, kao i posebne masaže
    18. Konzultant za pretilost
      Sve je više debelih ljudi pa će im trebati i konzultant za mršavljenje
    19. Etičari novih znanosti
      Pomoći će usvojiti novu etiku koja ide ukorak s novim svijetom u kojem živimo
    20. Programer osobne zabave
      Ljudi će tražiti privatne ili online susrete i individualizirane oblike zabave
    21. Programer za stres
      Tražit će se aplikacije koje mogu pratiti i smanjivati stres uz pomoć mobitela, a programi će biti prilagođeni svakoj osobi
    22. Konzultant za privatnost
      Bit će sve više tehnoloških rješenja i ljudi će biti iznimno izloženi dijeljenju privatnih podataka na internetu pa će ti stručnjaci savjetovati kako odlučiti koje i koliko informacija podijeliti sa svijetom
    23. Stručnjak za skrivanje identiteta
      Osobe koje će nam omogućiti da nestanemo s “mreže” bilo zbog životnog izbora, bilo zbog skrivanja od policije
    24. Stručnjak za čitanje misli
      Zanimanje vezano za skeniranje mozga, očekuje se da će imati velik broj klijenata – od prevarenih supružnika do prevarenih poslovnih partnera
    25. Dizajner avatara
      Specijalisti koji umjesto nas stvaraju svijet kojim pokazujemo svoje interese, želje i potrošačke mogućnosti
    26. Dizajner egzoskeletona
      Svojevrsni “vanjski robotički kosturi” omogućit će ljudima da trče brže, budu jači i otporniji pa se pretpostavlja da će biti velika potražnja za tim proizvodima
    27. Stručnjak za etiku medija
      Mediji će biti politički polarizirani pa će nam trebati efikasna organizacija koja će objavljivati sve slučajeve medijskih spinova
    28. Virtualni seksualni organizator
      Osoba koja skrbi za potrebe ljudi koji žele aktivan seksualni život bez ljudskog kontakta
    29. Dizajneri putovnica za svemir
      Vlade će vjerojatno uvesti obvezu evidentiranja svemirskih putovanja
    30. Menadžer populacije na Zemlji
      Osobe koje će voditi računa o tome koliko ljudi se rađa i tražiti načine za smanjenje populacije
    31. Dizajner inteligentne odjeće
      Rast će zahtjevi da se u odjeću uključe tehnologije i gadgeti, što se već počelo raditi, a dizajneri koji proizvedu takvu odjeću imat će posla u 21. stoljeću
    32. Savjetnik za životne tragedije
      Stručnjak koji bi se trebao znati postaviti u slučajevima koji se rijetko događaju i savjetovati ljude kako se postaviti te ponuditi recept za sreću i u najtežim okolnostima
    33. Legalni prodavač narkotika
      S obzirom na to da se droga legalizira, postoji tržište za ljude koji će je prodavati
    34. Cyberknjižničar
      Knjige će se početi posuđivati i online i samo je pitanje vremena kad će se organizirati cyberknjižnice
    35. Stručnjaci za obranu
      Polarizirani svijet traži zaštitu
    36. Socijalni radnik na društvenim mrežama
      Za ljude koji se osjećaju odbačenima na društvenim mrežama
    37. Savjetnik za unapređenje tjelesnih mogućnosti
    38. Stručnjak za nanomedicinu
    39. Kreator sintetičkog života
    40. Telemedicinski tehničar
    41. GMO farmer
    42. Biometrijski inženjer
    43. Bioinformacijski znanstvenik
    44. Geomikrobiolog
    45. Stručnjak za eksperimentalne terapije
    46. Stručnjak za produljenje životnog vijeka
    47. Krionički tehničar
    48. Operator biorafinerija
    49. Operator vjetroelektrana
    50. Tehničar za baterije
    51. Kuhar specijaliziran za hranu s insektima
    52. Tehničar za klorofil
    53. Inženjer specijalist za fuzije
    54. Konzultant za korištenje prirodnih resursa
    55. Specijalist za podzemne gradove
    56. Upravitelj karantena
    57. Eksperimentalni geolog
    58. Koordinator za održivi razvoj tvrtke
    59. Analitičar za uporabu energije
    60. Analitičar za klimatske promjene
    61. Poslovni savjetnik za klimatske promjene
    62. Analitičar za recikliranje
    63. Analitičar za konsolidaciju sustava
    64. Kontrolor aplikacija za komuniciranje računalima
    65. Specijalist za individualna medijska rješenja
    66. Analitičar podataka
    67. Analitičar društvenih mreža
    68. Stručnjak za pojednostavljenje sustava
    69. Koordinator radnog vremena u globalnim korporacijama
    70. Cyberčuvar
    71. Upravitelj društvenih mreža
    72. Organizator virtualnih ormara
    73. Stručnjak za jezik aparata
    74. Specijalist za kvantno programiranje
    75. Asistent za stjecanje iskustava
    76. Dizajner sučelja za ambijentalnu inteligenciju
    77. Vodič kroz internetske informacije
    78. Profesionalni virtualni građanin
    79. Virtualni odvjetnik
    80. Virtualni menadžer za sigurnost nekretnina
    81. Menadžer za avatare
    82. Savjetnik za romantične online veze
    83. Virtualni policajac
    84. Virtualni asistent za šoping
    85. Holografski tehničar
    86. Glumac virtualne realnosti
    87. Dizajner robota
    88. Tehničar za robotiku
    89. Savjetnik za robote
    90. Upravitelj hidrogenskih crpki
    91. Pilot cepelina
    92. Stručnjak za razvoj alternativnih prijevoznih sredstava
    93. Specijalist za teleportaciju
    94. Specijalist za letove na solarni pogon
    95. Specijalist za infrastrukturu
    96. Dizajner modernih željeznica
    97. Svemirski pilot
    98. Svemirski arhitekt
    99. Znanstvenik na području prilagodbe Mjeseca i planeta uvjetima na Zemlji
    100. Astrogeolog
    101. Programer za individualno učenje
    102. Dizajner socijalnih sustava
    103. Privatni brend-menadžer
    104. Terapeut za socijalizaciju i sretniji život
    105. Osmišljavač sportova za osobe s posebnim potrebama
    106. Stručnjak za neverbalnu komunikaciju
    107. Direktor za odgovorno investiranje
    108. Direktor za sustav i upravljanje
    109. Dizajner i kontrolor valuta
    110. Istraživač rijetkih i novih metala

    Prvi nastup ekipe mladih fizičara iz BiH na međunarodnoj olimpijadi je bio davne 1996. godine

    IPhO 1996, Oslo, Norveška

    Prvi nastup ekipe mladih fizičara Bosne i Hercegovine na Međunarodnoj olimpijadi iz fizike

    Od 30. juna do 7. jula 1996. godine u Oslu je održana 27. Međunarodna olimpijada iz fizike. Ekipa Bosne i Hercegovine je prvi puta učestvovala na Olimpijadi. Po statutu Olimpijade predviđeno je da zemlja koja prvi put učestvuje na Olimpijadi može to učiniti samo u svojstvu posmatrača. Mi smo imali sreću da se na prethodnoj Olimpijadi u Australiji dr Ana Smontara, vođa ekipe Hrvatske, prijavila kao posmatrač iz Bosne i Hercegovine, tako da smo na Olimpijadi u Oslu mogli nastupiti u kompletnom sastavu. Druga sretna okolnost po učešće naše ekipe na Olimpijadi je to što u Oslu živi diplomirani fizičar Amir Mulić koji je omogućio kontakt sa organizatorima Olimpijade, tako da je BH ekipa u aprilu 1996. godine prijavljena za Olimpijadu.

    Predstavnici Bosne i Hercegovine na 27. Međunarodnoj olimpijadi bili su Danijel Marinić, Marije Ljolje, Mirza Popovac (svi iz Sarajeva) i Eldar Čokić (iz Živinica), dok su voditelji naše ekipe bili doc. dr. Dejan Milošević i Abdel Isaković.

    Izvor: https://dfufbih.ba/index.php/bs/mladi-fizicari/uspjesi-na-medunarodnim-takmicenjima

    Ko je bio Oppenheimer?

    J. Robert Oppenheimer bio je genijalni fizičar koji je vodio projekt Manhattan, tajni program koji je razvio atomsku bombu tijekom Drugog svjetskog rata. Rođen je 22. aprila 1904. u New Yorku i odrastao je u izuzetno poticajnom okruženju. Njegovi roditelji su mu usadili strast za učenjem od malih nogu, a on je brzo postao čudo od djeteta u matematici i jezicima.

    Nakon što je stekao doktorat iz teorijske fizike na Sveučilištu u Göttingenu u Njemačkoj, Oppenheimer se kasnih 1920-ih vratio u Sjedinjene Američke Države. Tokom 1930-ih dao je značajan doprinos teorijskoj fizici, posebice u kvantnoj mehanici i kvantnoj teoriji polja. Postavio se kao istaknuta osoba u znanstvenoj zajednici, zaradivši poštovanja svojih kolega.

    Godine 1942. Oppenheimer je imenovan znanstvenim direktorom projekta Manhattan. Zajedno s timom briljantnih naučnika, neumorno je radio kako bi iskoristio snagu nuklearne fisije, što je na kraju dovelo do uspješnog stvaranja prve atomske bombe.

    Oppenheimer je bio duboko potresen učinkom atomske bombe i kasnije je rekao da se osjeća “kao da mu je duša opečena”. Nakon rata nastavio je raditi kao fizičar i bio je aktivan u pokretu za mir. Umro je 18. aprila 1967. u dobi od 62 godine.

    Oppenheimer je bio kompleksna i kontroverzna figura, ali nesumnjivo je bio jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća. Njegov rad na projektu Manhattan imao je dubok utjecaj na svijet i on će i dalje biti zapamćen kao jedan od glavnih protagonista atomske bombe.

    Detonacija prve atomske bombe 16. jula 1945. u pustinji Novog Meksika označila je ključni trenutak u ljudskoj historiji. Svijet je svjedočio svitanju nove ere u kojoj je čovječanstvo imalo potencijal iskoristiti ogromnu razornu moć. Međutim, Oppenheimerovo oduševljenje bilo je kratkog vijeka, jer se uhvatio ukoštac s etičkim implikacijama svog rada.

    Nakon ere makartističkih progona, Oppenheimerova naučna karijera pretrpjela je žestok udarac, no on je ostao aktivan u akademskoj zajednici i nastavio se zalagati za mir i znanstvenu saradnju. Odigrao je ključnu ulogu u osnivanju Instituta za napredne studije u Princetonu, gdje je imao trajan utjecaj na buduće generacije fizičara.

    J. Robert Oppenheimer preminuo je 18. februara 1967., ostavivši za sobom složeno nasljeđe. Bio je briljantan naučnik koji je odigrao ključnu ulogu u oblikovanju moderne fizike, kao i razvoja nuklearnog oružja. Dok su njegovi doprinosi Projektu Manhattan neosporni, njegovo učešće u projektu i njegove posljedice potaknule su rasprave o moralnoj odgovornosti naučnika i implikacijama njihovih otkrića.

    Život J. Roberta Oppenheimera je izvrstan primjer dvojnosti naučnog otkrića, njegovog potencijala za nevjerojatan napredak i nezamislivo uništenje.

    Izvor: klix.ba