Category Archives: Psihologija

Psihofizika, Psihologija, Zabava, Zanimljivost

Održavate li vi mentalnu higijenu?

Leave a comment

Kako pažljivo održavate čistoću tijela svakodnevnom higijenom, jednako je važno brinuti se o čistoći uma. Vjerojatno ne posvećujete dovoljno pažnje svojem mentalnom zdravlju kao što to činite tijelu. Sjećate se kako su vas kao djecu učili da održavate dobru higijenu kako biste bili zdravi? Ista ideja vrijedi i za mentalno zdravlje. Pojam “mentalne higijene” prvi put je spomenuo William Sweetser 1843. godine, a psiholog William James ga je kasnije popularizirao. Mentalna higijena obuhvaća tehnike koje pomažu u sprečavanju mentalnih problema i poboljšanju općeg mentalnog zdravlja. Biti mentalno zdrav znači više od nedostatka mentalnih poremećaja; to je stanje unutarnjeg mira i sreće.

Kao što zdrava prehrana i tjelesna aktivnost pomažu fizičkom zdravlju, postoji nekoliko načina kako možete brinuti o svojoj mentalnoj higijeni. Evo nekoliko primjera:

  1. Odvojite vremena za sebe svaki dan, čak i ako je to samo kratko vrijeme. To može biti slušanje glazbe, opuštajuća kupka, čitanje knjige ili bavljenje nekim hobijem.
  2. Razmislite o tome koliko vremena trošite na druge ljude i njihove potrebe. Ponekad je važno postaviti sebe kao prioritet i ne osjećati krivicu zbog toga.
  3. Naučite prihvaćati izazovne situacije s manje frustracije. Frustracija je normalan dio života, ali nije svaka situacija vrijedna prevelike emocionalne reakcije.
  4. Povremeno analizirajte svoj život i postupke kako biste dobili bolji uvid u svoje potrebe i ciljeve.
  5. Naučite oprostiti sebi za prošle pogreške i neuspjehe. Svi činimo greške, ali stalno žaljenje i krivnja nisu korisni.

Ako se suočavate s teškoćama u održavanju mentalne higijene, ne ustručavajte se potražiti stručnu pomoć kako biste se bolje nosili s prošlošću i ostvarili bolje mentalno zdravlje.

Izvor: http://www.mojonlinepsiholog.com/mentalna-higijena/?script=cir

Psihologija, Špekulativne teorije, Sva Fizika, Ufologija, Zabava, Zanimljivost

Preglasni obojeni svijet bez boje i pun velike tišine

Leave a comment

Stvari, ljudi i događaji oko nas nastoje da se prikažu definitivnim, čvrstim i sigurnim iako su najčešće nesigurni i fluidni. Mi očekujemo da će sutra biti u nekim stvarima u potpunosti isto kao što je u prošlosti bilo, ali postoji vjerojatnost i za neke totalno nepredvidive događaje. Vjerojatnost može biti skroz mala, ali ne znači da ne postoji.

Kada pitate nekog npr. koje je nacije većina će definitivno odgovoriti da su ovo ili ono, ali često su ljudi pomiješanog identiteta, malo su ovo i malo ono. Npr. ako je neko iz mješanog braka on je možda 50 % Srbin i 50 % Hrvat. Ako je neko rođen u Jugoslaviji i smatrao se Jugoslovenom, a kasnije se raspala Jugoslavija j nastale druge države, onda je on možda i dalje u nekom procentu Jugosloven samo što je možda sada i 95 % Bošnjak ili Hrvat ili Srbin ili Slovenac..

I u fizici imamo situacije kada ne možemo definitivno reći npr. brzinu ili položaj ili čak identitet, odnosno kada su stvari pomiješane.

Istina nekad su vjerojatnosti za nešto toliko male da su zanemarljive, ali samo zato što su zanemarljive ne znači da ne postoje.

Naš svijet je prema kognitivnim naučnicima u biti bez boje, a boja je naš subjektivni doživljaj u mozgu. Isto tako ono što mi “čujemo” su zapravo mehanički procesi u zraku oko nas i u vakuumu ništa ne bi čuli.

Znači, malo je sve drugačije nego što izgleda. Ništa nije u potpunosti definitivno iako je lakše živjeti i pretvarati se kao da živimo u svijetu apsolutne sigurnosti. Stvarnost u kojoj smo navikli da živimo i koju u biti volimo je kao odjeća i prekrivač za pravu golu realnost koja je u suštini dosta drugačija od onog kako je mi doživljavamo ili volimo da doživljavamo.

Na kraju bitno je znati kada je korisno gledati na svijet kao nešto zamršeno i pomiješano, a kada kao nešto definitivno i niti možemo niti trebamo istovremeno smatrati sve defintivnim i čistim i nesigurnim i zamagljenjim. Treba znati pravu mjeru i pravi način i u pravo vrijeme na pravom mjestu ga primjenjivati.

Medicina, Medicinska fizika, Psihofizika, Psihologija, Teorija mentalnog Svemira, Zanimljivost

Šta je to ‘teorija upravljanja terorom’?

Leave a comment

Teoriju upravljanja terorom (TMT) razvili su 1986. socijalni psiholozi Jeff Greenberg, Tom Pyszczynski i Sheldon Solomon na osnovu ideja Ernesta Beckera.

TMT tvrdi da, dok ljudi sa svim oblicima života dijele biološku predispoziciju za samoodržanje u službi reprodukcije, mi smo jedinstveni po svojoj sposobnosti za simboličko mišljenje, koje potiče samosvijest i sposobnost razmišljanja o prošlosti i razmišljanja o budućnost. Ovo dovodi do spoznaje da je smrt neizbježna i da se može dogoditi u bilo kojem trenutku iz razloga koji se ne mogu predvidjeti ili kontrolirati.

Svijest o smrti rađa potencijalno iscrpljujući teror kojim se „upravlja“ razvojem i održavanjem kulturnih svjetonazora: ljudski konstruirana vjerovanja o stvarnosti koju dijele pojedinci koja minimiziraju egzistencijalni strah dajući im značenje i vrijednost. Sve kulture pružaju osjećaj da je život smislen nudeći izvještaj o poreklu svemira, recepte za prikladno ponašanje i osiguranje besmrtnosti za one koji se ponašaju u skladu s kulturnim diktatima. Doslovnu besmrtnost pružaju duše, nebesa, zagrobni životi i reinkarnacije povezane sa svim glavnim religijama. Simbolička besmrtnost se postiže tako što ste dio velike nacije, gomilajući velika bogatstva, značajna postignuća i rađajući djecu.

Psihološka smirenost takođe zahteva da pojedinci sebe doživljavaju kao vredne osobe u svetu značenja. Ovo se postiže kroz društvene uloge sa pripadajućim standardima. Samopoštovanje je osjećaj ličnog značaja koji proizlazi iz ispunjavanja ili prekoračenja takvih standarda.

Tri linije istraživanja pružaju empirijsku podršku za TMT:

Funkcija samopoštovanja za ublažavanje anksioznosti utvrđena je studijama u kojima trenutačno povišeno samopoštovanje rezultira nižom anksioznošću koju su sami prijavili i fiziološkim uzbuđenjem.

Isticanje smrti tako što se traži od ljudi da razmišljaju o sebi kako umiru (ili gledaju grafičke prikaze smrti, da budu intervjuisani ispred pogrebnog salona ili subliminalno izlaganje riječi “mrtav” ili “smrt”) intenziviraju napore da brane svoje kulturne svjetonazore povećanje pozitivnih reakcija na slične druge i negativne reakcije na one koji su drugačiji.

Istraživanja potvrđuju egzistencijalnu funkciju kulturnih pogleda na svijet i samopoštovanja pokazujući da se nesvjesne misli o smrti lakše padaju na pamet kada su njegovana kulturna uvjerenja ili samopoštovanje ugroženi.

TMT je proizveo empirijska istraživanja (trenutno više od 1500 studija) koja ispituju niz drugih oblika ljudskog društvenog ponašanja, uključujući agresiju, stereotipe, potrebe za strukturom i značenjem, depresiju i psihopatologiju, političke preferencije, kreativnost, seksualnost, romantičnu i međuljudsku privrženost, samosvijest, nesvjesna spoznaja, mučeništvo, religija, grupna identifikacija, gađenje, odnosi između čovjeka i prirode, fizičko zdravlje, preuzimanje rizika i pravne presude.

Godine 2015. Greenberg, Pyszczynski i Solomon objavili su The Worm at the Core, u kojem se razmatra ovo ogromno istraživanje koje podržava Beckerovu središnju tvrdnju da je strah od smrti „glavni izvor ljudske aktivnosti“.