Category Archives: PROBLEMI

Kako preživjeti na temperaturama poviš 40 stepeni Celzijusa?

Nekoliko savjeta kako preživjeti.

  1. Nosite kapu ili šešir i pokrijte uši i lice kada je temperatura iznad 45 stepeni. Ne oblačite se u polušorc i bez rukava što znači da izlažete veći dio tijela vrućem zraku i to će brže zagrijati vaše tijelo.
  2. Popijte puno vode. Uzmite ORS ili bilo koju drugu izotoničnu tečnost da nadoknadite gubitak soli. Piće napravljeno od kuvanog sirovog manga i mente pod nazivom aam panna smatra se korisnim u severnoj Indiji za sprečavanje toplotnog udara.
  3. Nemojte ići vani praznog želudaca.
  4. Kada izađete iz zatvorenog prostora ili iz klima-uređaja, pričekajte nekoliko minuta u zasjenjenom području da vam temperatura tijela polako poraste i pustite da vaše znojne žlijezde počnu raditi.
  5. Nosite tamne nijanse (uređivanje: sunčane naočale)
  6. Ne izlazite van osim ako nije potrebno.
  7. Alkoholna pića poput hladnog piva ili otmjenih koktela izgledaju dobro samo na slikama odmarališta na plaži, Alkohol je diuretik i može vas zapravo dehidrirati pa ih treba izbjegavati u stvarno vrućim danima.

Nema kritičkog mišljenja bez uvažavanja i razumijevanja nekritičkog mišljenja

U krugovima koji žele biti pametni u novije vrijeme se sve više priča o kritičkom razmišljanju i zašto je ono važno, ali se premalo govori o nekritičkom razmišljanju koje treba iskorijeniti da bi se uopšte kritički moglo i početi misliti.

Nekritičko razmišljanje je često automatsko asocijativno razmišljanje koje nam prirodno dolazi i jako ga se je teško rješiti, a teško ga se je postati i svjestan.

Jednostavno to more misli koje dolaze same od sebe većini nas se čini da su naše misli i da mi to zaista mislimo,  ali kada zaista razumijemo da su nam prirodne kao i znojenje i da ih se teško rješiti i da ih je teško usmjeriti i kontrolirati, onda vidimo da imamo ogroman problem da uopšte počnemo kritički misliti.

Kritičko razmišljanje je kao statua slobode u Americi do koje da bi došli moramo preći ogromni ocean prirodnog automatskog asocijativnog divergentnog nekritičkog razmišljanja. Odatle dolazi možda i zaključak da većina ljudi nisu sposobni kritički razmišljati bez da ih se dobro istrenira da prvo ušute i ukrote automatsko nekritičko razmišljanje. Dok ima automatskog nekritičkog razmišljanja nema kritičkog i obrnuto i nešto su kao tama i mrak. Čini se da jedno bez drugog ne mogu. Nekritičko razmišljanje je često korisna “glupost” koja ovaj svijet čini zanimljivijim, a kritičko razmišljanje je nešto šta bi trebalo da unaprijedi ovaj svijet,  ali ne da ga uništi kako bi nešto bolje nastalo jer teško da može bolje i potpuno drugačije. Od ovog šta imamo možemo samo bolju formu napraviti, ali suština (mora da) ostaje ista.

Zašto ne živimo pod zemljom?

S razlogom gradimo kuće iznad zemlje i nebodere u zrak. Uglavnom je to zato što smo dizajnirani (ili evoluirali) da bismo napredovali u okruženju na vrhu. Fizičko i mentalno zdravlje stječemo od zraka sa Sunca i flore i faune s kojima dijelimo nadzemni svijet. Ako se među čovječanstvom dogodi masovni prelazak na podzemno stanovanje, u osnovi bismo izazvali evoluciju da učini sve najgore. A najgore u evoluciji generalno rezultira skupim oštećenjima vrsta – poput izumiranja, recimo.

Ljudi su dnevna stvorenja, koja trebaju biti aktivna kada sunce izlazi i noću spavati kad zađe. Zapravo imamo cirkadijalni ritam, biološki sat koji diktira naše obrasce drijemeža na osnovu ciklusa izlaska i zalaska sunca. Neraskidivo smo ovisni o Suncu.

Ta veza postaje jasna kroz vitamin D. Ovaj ključni sastojak za ljudsku fiziološku funkciju sprečava rahitis (nepravilan i slab razvoj kostiju) kod dijece i gubitak kostiju u starosti. Također je povezan s metaboličkim i imunološkim radom i smanjenjem hipertenzije. Dakle, potreban nam je vitamin D, a interesantno je da je to jedini vitamin koji ljudi trebaju da ne potječe iz drugih izvora poput hrane ili vitaminske vode. Zapravo proizvodimo vitamin D u svojim ćelijama fotosintezom, procesom koji je nemoguć bez ultraljubičastog zračenja (UVR) prihvaćenog od Sunca kroz našu kožu.

Takođe proizvodimo serotonin na Sunčevoj svjetlosti. Ovaj je hormon u velikoj mjeri odgovoran za naše pozitivno raspoloženje, a ljudi koji ne proizvode dovoljno zbog nedostatka izlaganja Sunčevoj svjetlosti mogu postati depresivni, što je stanje koje se naziva sezonski afektivni poremećaj (SAD).

Zrak je još jedan važan sastojak za pravilno funkcioniranje ljudskog tijela. Iznad zemlje nalazi se u asovima. Ljudska pluća su se razvila da prihvaćaju mješavinu elemenata (uglavnom dušika, nešto kisika i tragove argona i ugljičnog dioksida) pri atmosferskom pritisku koji se nalazi oko nivoa mora. Predugo prebivanje na desetine ili stotine stopa ispod nivoa mora, poput jahte na vodi, može dovesti do toga da se komponente vazduha odvoje od krvi i postanu mjehurići. To stvara životnu opasnost koja se naziva zavojima.

Isti pritisak sile gravitacije nalazi se i u Zemljinoj kori, baš kao i u okeanima. Rudari moraju koristiti istu vrstu dekompresijskog postavljanja dok se vraćaju na površinu, a nakon spašavanja zarobljeni rudari nose se u dekompresijsku komoru kako bi se prilagodili atmosferskom pritisku na nivou mora na isti način na koji to rade ronioci.

Naravno, ima se što reći za adaptaciju. Bez toga evolucija uopće ne bi postojala, a prelazak u podzemlje jednostavno bi ubrzao proces. S druge strane spektra atmosferskog pritiska, generacije ljudi koje su živjele na velikim nadmorskim visinama, poput Tibetanaca i Anda, priviknule su se na rjeđi zrak. Prilagodili su se izbacivanju više oskudnog kisika iz zraka u krvotok nego stanovnicima morskog nivoa. U podzemlje, naš kolega sisar, krtica, evoluirao je da bi proizveo i cirkulirao veću količinu krvi i hemoglobina bogatog kiseonikom od sličnih nadzemnih kolega.

Ljudi bi mogli napredovati pod zemljom koristeći naš najomiljeniji alat za prilagodbu: tehnologiju. Zašto čekati da se održe euni evolucije i riskirati čitav opstanak najsposobnijeg aspekta kada jednostavno možemo šibati u ono okruženje u koje želimo?

Upravo na to su primorani neki ljudi koji su se preselili u podzemlje. Međutim, umjesto prilagodbe, na nju se obično gleda kao na rješavanje izazova u dizajnu.

Zamišljeni koncept rase ljudi koji žive pod zemljom zapravo je star. Autohtona plemena odavno su prepoznala klimatološke i sigurnosne prednosti koje pruža život pod zemljom. Moderne verzije ovih stanova već su u izradi u nekim četvrtima. Kuće se grade ispod zemlje, kao i drugi objekti, poput podzemnog zatvora u okrugu Marin, koji je dizajnirao legendarni arhitekt Frank Lloyd Wright. U stvaranju ovih podzemnih stanova, poduzimaju se mjere kako bi se osiguralo da buduća skica čovječanstva ne prikazuje bijelo-bijela, slijepa stvorenja koja pate od rahitisa i osakaćujuće depresije i opstaju u prehrani crvima iščupanim iz zemljanih zidova. Čak i kad živimo pod zemljom, moramo pronaći načine kako iskoristiti ono najvažnije što nam je potrebno za preživljavanje.

Voda nije problem; 30 posto slatke vode na Zemlji može se naći pod zemljom u bilo kojem trenutku u obliku vodonosnih slojeva. Ovaj se izvor neprestano nadopunjuje kapljicama kiše koje prodiru kroz tlo, a koje djeluje kao pročišćivač [izvor: USGS]. Zrak ne djeluje na isti način kao voda ispod zemlje. Gustina tla otežava disanje, a ispod zemlje se nalazi manje zraka, što objašnjava zašto se gušite ubrzo nakon što ste živi zakopani.

Ovaj mali problem i potreba za sunčevom svjetlošću rješavaju se kroz dizajn atrija ili dvorišta domova zaštićenih zemljom. Te su kuće sa svih strana izgrađene pod zemljom, osim ulaza koji obično izgleda poput vrata postavljenih sa strane brda. Jedino izloženo područje strukture je središnji atrij ili dvorište, koji propušta zrak i sunčevu svjetlost u dom. U podzemnim kućama bez ikakvih izloženih područja ventilacijski sistemi i krovni prozori na osovinama služe u iste svrhe kao i atrij.

Sunčeva svjetlost strujat će u mnogo masivniju podzemnu strukturu u Japanu kroz par natkrivenih kupola, jedina karakteristika koja će otkriti podzemni grad ispod. Zbog ogromne populacije koja dijeli proporcionalno malu kopnenu masu, Japanci nisu iznenađujuće na vrhu ruba podzemne gradnje. Njihov najveći projekat je grad Alice s dvostrukom kupolom, zasnovan na oko dva središnja okna spuštena 152 metra pod zemlju. Osovine omogućavaju ulazak svjetlosti i služe kao jezgra farme mrava u uredskom prostoru, čitavim tržnim centrima i rezidencijama. Potrebe poput ventilacije, proizvodnje električne energije i otpada rješavaju se na terenu ispod zemlje.

Alice City još nije izgrađen, iako nešto manje ambiciozni projekti djeluju oko Japana. Japanci kroz poduhvate poput podzemnih ureda i tržnih centara rješavaju probleme s podzemnim životom. Televizijski studio na oko 20 m ispod tokijskog nivoa ulice pozabavio se problemom osjećaja izolacije među radnicima simulirajući vremenske prilike iznad zemlje. Požar u podzemnom tržnom centru koji je 1980. godine odnio živote 15 ljudi naučio je dizajnere da održavaju zrak razrjeđivačem kako bi smanjili dim i ulažu više u senzore požara i sisteme prskalica u podzemne građevine nego u nadzemne objekte.

Japanci takođe istrebljuju zamršenost uzgoja hrane pod zemljom kroz projekat Pasona O2. Kadrovska agencija Pasona stvorila je podzemnu farmu koja radi, u neiskorištenom trezoru banke koji se nalazio ispod ureda kompanije, na pet spratova ispod zemlje. Koristeći hidroponiku i sisteme za veštačko osvetljenje, kompanija uspešno uzgaja usjeve poput paradajza, jagoda i pirinča.

Trendovi stanovništva sugeriraju da će do 2050. godine zemaljska kugla doživjeti čak devet milijardi ljudi koji će prepuniti njene površine. S nadzemnim prostorom vrhunskog kvaliteta, podzemni život mogao bi postati više nego samo održiv, mogao bi postati neophodan.

Izvor: https://people.howstuffworks.com/live-underground.htm#:~:text=Underground%20structures%20are%20less%20susceptible,weather%2C%20they%20require%20less%20energy.

Možemo li usporiti Covid-19 bez blokiranja ekonomije? – Amnon Shashua

Vodeći izraelski tehnološki poduzetnik Amnon Shashua, izvršni direktor Mobileye i viši potpredsjednik Intel Corporation sastao se u utorak s specijalnim komitetom Knesseta kako bi razgovarali o „strategiji izlaska“ za koju vjeruje da će zemlji omogućiti da prevlada izbijanje koronavirusa, i izbjegne recesiju i nastavi sa ekonomskom aktivnošću u roku od nekoliko mjeseci.

Shashua, suosnivač jeruzalemske firme koja gradi tehnologije vizuelne pomoći za autonomna vozila, a koji je prodat Intelu za 15 milijardi dolara u 2017. godini, predstavio je plan posebnom odboru Knesseta za borbu sa corona virusom. To uključuje korake za polako izvlačenje dijela stanovništva iz samoizolacije i ponovno otvaranje poduzeća.


Moglo bi se uzeti u obzir tri modela za upravljanje širenjem Covid-19.


1. Selektivna karantena na osnovi rizika: Podijelite populaciju u dvije grupe, niskog i visokog rizika. Karantenujte visoki rizik i postepeno oslobađajte populaciju niskog rizika da biste postigli upravljani stadski imunitet (imunitet krda) te populacije. Faza kojom se upravlja uspijeva da zdravstveni sustav izađe na kraj s očekivanim brojem teških slučajeva. S obzirom na stajski imunitet skupine s niskim rizikom, možemo postupno osloboditi visoko rizičnu populaciju. Pitanje je kako upravljati oslobađanjem iz karantene populacije niskog i visokog rizika na način koji neće zatrpati zdravstveni sistem.

Kako bi se Covid-19 se vremenom širio bez primjene sigurnosnih mjera.


2. Selektivna karantena koja se zasniva na ograničenju: Pronađite sve pozitivne slučajeve i stavite ih u karantin. Ovo zahtijeva procjenu [t0, t1] “zaraznog vremenskog intervala” za dobnu skupinu, a s obzirom na ovaj vremenski interval može se rekurzivno izolirati sve osobe u riziku od osobe koja nosi virus pomoću “traženja kontakta”. Drugi alat je prediktivno testiranje pomoću traženja kontakata kako bi se identificirali ljudi koji imaju mnogo kontakata s drugim ljudima i izvršili testove na njima.

Kako bi se Covid-19 se vremenom širio prilikom primjene predloženog modela temeljenog na riziku.


3. Blokiranje u cijeloj zemlji (ili u cijeloj regiji) dok širenje virusa nije pod nadzorom. Blokiranje može potrajati bilo sedmicama do mjesecima. Ovo je najsigurnija ruta, ali ne sprečava da se pojavi „drugi talas“.

Kako bi se Covid-19 se vremenom širio pri primjeni potpune karantine širom zemlje (model 3)


Modeli 2,3 mogli bi raditi u tandemu, a isprobani su u Kini i Singapuru. Model 3 trenutno je zadani model širom svijeta i prirodno ima nevjerojatan utjecaj na ekonomiju. U ostatku ovog članka dobivamo neke alate za analizu održivosti modela zasnovanog na riziku. Konkretno, koji nivo uzorkovanja i nivo povjerenja mogu se dobiti da bi zdravstveni sistem mogao da sadrži model?

Shashua i Shalev-Shwartz predlažu izlaznu strategiju koja bi se temeljila na podjeli stanovništva na grupe visokog rizika i niskog rizika i karantiniranje prve.

“Karantenujte visoki rizik i postepeno oslobađajte populacije niskog rizika da biste postigli upravljani stadski imunitet te populacije”, napisali su u postu. „Upravljena faza je osmišljena tako da zdravstveni sistem može da se izbori sa očekivanim brojem teških slučajeva.“

Prema paru, svako stariji od 67 godina, „koji predstavlja penzionirani segment društva“, smatra se dijelom grupe visokog rizika. Grupa s niskim rizikom je „ostatak društva koji je pušten u svoju svakodnevnu rutinu, prateći određene protokole za distanciranje čiji je cilj usporavanje širenja“.

Iako će skupina visokog rizika morati biti pod karantenom duže vrijeme – dok skupina s niskim rizikom dostigne razinu imuniteta u stadu – ekonomija bi mogla ostati u velikoj mjeri nesmetana, napisali su.

Također kad se dostigne ovaj imunitet stada, visoko rizična populacija može se “postepeno” osloboditi iz karantene.

Profesor Shalev-Shwartz kaže za NoCamels da bi implementacijom strategije moglo doći do toga da se populacija niskog rizika vrati u „normalu“.

„Procjenjujemo da će se imunitet krda razviti za otprilike mjesec dana. Jednom kada se to dogodi, „visoko rizična“ populacija takođe se može vratiti u normalu “, rekao je.

Shashua je rekao izraelskom financijskom dnevniku Calcalist da bi provođenje ove strategije moglo pokrenuti ekonomiju i većinu stanovništva iz izolacije za samo tri mjeseca

“S druge strane, ako kažete da ćemo imati tri teška mjeseca, da će zemlja podijeliti bespovratna sredstva da se ekonomija ne bi urušila, ali nakon toga će sve biti gotovo, ljudi će moći to da prihvate “, rekao je.

Prema njima, pitanje bi tada bilo kako upravljati oslobađanjem stanovništva iz karantene kako ne bi preopteretili zdravstveni sistem, a ne kada će biti izlaza.

„Biće nekih teških slučajeva„ populacije niskog rizika “, a nažalost i nekih smrtnih slučajeva,“ kaže prof. Shalev-Shwartz.

„Da bismo umanjili rizik, predlažemo pažljivu studiju koja će ograničiti broj teških slučajeva i osigurati da se zdravstveni sistem ne uruši“, objašnjava on.

Korištenjem matematičkih i statističkih metodologija, par je nastojao dokazati da rizik nije veći od ostalih faktora rizika, poput automobilskih nesreća.

“Za poređenje, ne isključujemo stanovništvo zbog saobraćajnih nesreća iako su neki ljudi povređeni”, dodaje prof. Shalev-Shwartz.

„Svrha matematike je odgovoriti na sljedeće jednostavno pitanje: ako bi se naša metoda primijenila, koliki će biti, u najgorem slučaju, broj teških slučajeva u grupi„ niskog rizika “. Ako je rezultat broj koji zdravstveni sistem može sadržati, onda smo “sigurni”, kaže on.

“Postoji nekoliko problema sa potpunim zaključavanjem,” kaže prof. Shalev-Shwartz za NoCamels. „Koji je vremenski horizont? Vjerujemo li zaista da će ljudi biti u karanteni godinu i pol? Mislim da to nije realno. “

„Ako otvorimo karantenu kada je„ kriva spljoštena “, ali stanovništvo nije razvilo imunitet stada, vrlo je vjerovatno da će pandemija ponovo izbiti. Šta onda? Hoćemo li ući i izaći iz karantene za godinu i pol? Šta će se dogoditi sa ekonomijom? Šta će se dogoditi sa zdravstvenim sistemom ako će biti u stalnoj nuždi vrlo dugo? ” dodaje on.

Profesor Shalev-Shwartz rekao je da bi predložena alternativa punoj karanteni mogla biti tačno „traženje kontakta“ i brza izolacija samo za zaražene ljude i njihovu zatvorenu blizinu, ali to je takođe samo djelomično rješenje.

Izvor:

  1. https://nocamels.com/2020/04/mobileye-ceo-coronavirus-exit-strategy/?fbclid=IwAR1gKaQWxbYqHCjnNnFt-iP7ZZEBkPerqGTmzZPjWlukEgKE3zYNEmIQTWA
  2. https://medium.com/amnon-shashua/can-we-contain-covid-19-without-locking-down-the-economy-2a134a71873f

Znate li šta je pristranost ka normalnosti i optimizmu?

Razlog indiferentnosti i neodgovornosti ne trebamo tražiti u bolesti ili u medijima. On se krije u triku našeg uma koji nazivamo pristranost ka normalnosti.

Gripa je nedvosmisleno opasna, ali u našim umovima ona je kao prehlada

Kad god smo suočeni sa nadolazećom katastrofom čini se da ljudi reagiraju na predvidljiv način. Dio ljudi reagira na vrijeme i preuzme odgovornost, dio ljudi obuzme panika no velika većina ljudi ostane paralizirana. Čak i kad postoji izlaz i mogu se spasiti, većina ljudi će u potpunosti ignorirati prijetnju koja dolazi. Usprkos tome da im se iz svih glasila govori kako dolazi primjerice uragan, većina ljudi jednostavno nastavlja dalje svojim životom kao da prijetnje nema. Ova pristranost ka normalnosti čini ljude selektivno slijepima na sve što odudara od njihove rutine i načina shvaćanja svijeta do sad. Čak i kad se svijet iz temelja mijenja, oni znakovi prijetnje se jednostavno ignoriraju ili se pak traže informacije koje potvrđuju njihove stavove. U situaciji u kojoj smo danas moguće je da su rane usporedbe ove bolesti s gripom mogle djelomično to olakšati. Epidemiolozi znaju kako je gripa nedvosmisleno opasna stvar, no u većini naših umova ona je kao i prehlada.

Nešto što je gotovo bezopasno i prolazi samo od sebe. Ako nam netko blizak nije umro od gripe, brojke smrtnosti nam neće ništa značiti. Pa tako i danas, kad gledamo zastrašujuće scene iz susjedne Italije, na komentarima na internetu se i dalje nalaze ljudi koji ovu bolest uspoređuju “samo s gripom” i pretpostavljam nastavljaju sa svojim životom kao da se ništa ne događa. Ako i jeste do sad bili slijepi na ovu opasnost, niste sami. Čak do 70% ljudi u svakoj takvoj situaciji ignoriraju informacije koje bi ih mogle spasiti. Što je još perfidnije kod ove pristranosti jest to što ti isti ljudi agresivno reagiraju na osobe koje vide opasnost na vrijeme. Pucaju prijateljstva i obiteljske veze kad ih pokušavaju na tu opasnost upozoriti. 

Pristranost ka optimizmu

Danas, čini se da su se svi u medicinskoj struci “izliječili” od ove pristranosti, no sad vidimo pristranost ka normalnosti u političara i ekonomista. Do prije dva tjedna predikcija analitičara su bile blago usporavanje ekonomije i smanjivanje rasta. Goldman Sachs je tek prije par dana izašao s novim brojevima i sad već predviđaju pad BDP-a od 24% u SAD-u, no i tu smo možda optimistični.

Uz to, naš nas je mozak “nagradio” još jednom pristranosti, a to je pristranost ka optimizmu. Mi smo u prosjeku uvijek pretjerano optimistični kod predviđanja budućnosti i precjenjujemo vjerojatnost da će se sve odviti pozitivno za nas. To je u normalnim situacijama čak i korisna i pozitivna stvar, no odmaže nam kad se trebam pripremiti na prijetnje. Iako znamo statistike prometnih nesreća, obolijevanja od neke bolesti ili primjerice razvoda, kad razmišljamo kolika je vjerojatnost da će se to dogoditi baš nama nekako sve to zaboravimo. Školske primjere ove pristranosti ponovo smo mogli vidjeti ovog vikenda kod svih koji su ignorirali upute o držanju socijalne distance ili osoba koje su prekršile samoizolaciju.

Izvor: net.hr

Korona virus će završiti kada svi zaraženi budu sretali samo one koje su već zarazili – Nobelovac biofizičar Michael Lewitt

Nobelovac Michael Levitt, američko-britansko-izraelski biofizičar koji predaje strukturalnu biologiju na Sveučilištu Stanford i provodi velik dio svog vremena u Tel Avivu, neočekivano je postao kinesko ime domaćinstva u Kini, nudeći javno uvjerenje za vrijeme vrhunca koronavirusa u zemlji (Covid -19) izbijanja. Levitt nije otkrio liječenje ni lijek, već je samo učinio ono što najbolje radi: ukrštao brojeve. Statistički podaci doveli su ga do zaključka da će, suprotno mračnim prognozama koje se prodaju, širenje virusa zaustaviti.

Umirujuće poruke koje je Levitt poslao svojim prijateljima u Kini prevedene su na kineski i prenose se od osobe do osobe, što ga čini popularnim temom za razgovore u azijskoj naciji. Njegove prognoze pokazale su se tačnim: broj novih slučajeva prijavljenih svakog dana počeo je da pada od 7. februara. Tjedan dana kasnije, stopa smrtnosti je takođe počela da opada.

On možda nije stručnjak za epidemiologiju, ali Levitt razumije izračune i statistiku, rekao je Calcalist u telefonskom intervjuu ranije ove sedmice.
Intervju je u početku trebao biti održan u modernom kompleksu Sarone u Tel Avivu, gdje Levitt trenutno boravi. Ali nakon što se prehladio – „nije korona“, šaljivo je primetio – intervju je premešten za održavanje putem telefona. Iako vjeruje da će pandemija ići svojim tokom, Levitt naglašava svoju podršku svim sigurnosnim mjerama koje se trenutno poduzimaju i potrebu da se ih pridržavamo.

Levitt je 2013. dobio svoju Nobelovu nagradu za hemiju za „razvoj modela s višestrukim skalama za složene hemijske sisteme“. Ni na koji način nije imao namjeru biti prorok koji najavljuje kraj kuge; dogodilo se slučajno. Njegova supruga Shoshan Brosh istraživač je kineske umjetnosti i kustos za lokalne fotografe, što znači da par razdvaja svoje vrijeme između SAD-a, Izraela i Kine.
Kada je izbila pandemija, Brosh je pisao prijateljima u Kini da ih podrži. „Kad su nam odgovorili, opisujući koliko je bila njihova složena situacija, odlučio sam dublje sagledati brojeve u nadi da ću postići neki zaključak,“ objasnio je Levitt. „Stopa zaraze virusom u provinciji Hubei svakodnevno se povećavala za 30% – to je zastrašujuća statistika. Nisam stručnjak za gripu, ali mogu analizirati brojke i to je eksponencijalni rast. ” Prema ovoj brzini, čitav svijet je trebao biti zaražen u roku od 90 dana, rekao je on.

Ali tada se trend promijenio. Kad je Levitt 1. februara počeo analizirati podatke, Hubei je imao 1.800 novih slučajeva svaki dan, a u roku od šest dana taj je broj dostigao 4.700, rekao je. „A onda, 7. februara, broj novih infekcija počeo je linearno da pada i nije prestao. Sedmicu dana kasnije isto se dogodilo i s brojem umrlih. Ova dramatična promjena krivulje obilježila je srednju točku i omogućila bolje predviđanje vremena kad će se pandemija završiti. Na osnovu toga zaključio sam da će se situacija u cijeloj Kini poboljšati u roku od dvije sedmice. I doista, sada je vrlo malo novih slučajeva infekcije.”
Levitt je situaciju uporedio s bankarskom kamatom – ako prvog dana osoba primi kamatnu stopu od 30% na svoju štednju, sljedeći dan od 29%, i tako dalje, „shvaćate da na kraju neće puno zaraditi. “

Poruke koje su mu prijatelji prenijeli brzo su stvorili valove u Kini i ljudi koji su se željeli uvjeriti je li zaista napisao informacije koje su mu pripisane počeli su kontaktirati Levitta. “Tako sam znao da trebam nastaviti”, rekao je. “Mogao sam reći, da, to je ono što sam rekao,” i ostaviti to na tome. “
Svakodnevno se prijavljuju novi brojevi različitih entiteta, poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Levitt je počeo slati redovne izvještaje svojim kineskim prijateljima, a njihova popularnost dovela je do intervjua na kineskoj televiziji, na primjer, na CGTN-u koji je ekvivalentan CNN-u. Na osnovu sve manjeg broja slučajeva zaraze i smrtnih slučajeva, rekao je, virus će iz Kine vjerovatno nestati do kraja marta.

U početku je, rekao je Levitt, svaki bolesnik s corona virusom u Kini u prosjeku zarazio 2,2 ljudi dnevno – što može napomenuti eksponencijalni rast koji može samo dovesti do katastrofe. “Ali tada je počeo opadati, a broj novih dnevnih infekcija sada je gotovo nula.” Ponovo je uporedio to sa kamatnim stopama: „čak i ako kamatna stopa i dalje opada, ipak zarađujete. Iznos koji ste uložili ne umanjuje se, samo raste sporije. Kada razgovaraju o bolestima, ljudi se puno plaše jer svakodnevno slušaju o novim slučajevima. Ali činjenica da se stopa zaraze usporava znači da je kraj pandemije blizu. “

Prema tome, postoji nekoliko razloga za to. „U eksponencijalnim modelima rasta pretpostavljate da se novi ljudi mogu zaraziti svaki dan, jer stalno upoznajete nove ljude. Ali, ako se uzme u obzir vaš vlastiti društveni krug, u osnovi se svakodnevno susrećete s istim ljudima. Možete na primjer upoznati nove ljude u javnom prevozu; ali čak i u autobusu, nakon nekog vremena većina putnika će biti zaražena ili imuna. “
Još jedan razlog zašto stopa zaraze usporava ima veze sa smjernicama fizičke udaljenosti. “Ne zagrlite svaku osobu koju sada sretnete na ulici i izbjegavaćete da se susretnete licem u lice s nekim tko ima prehladu, kao što smo to uradili mi”, rekao je Levitt. „Što se više pridržavate, više možete zadržati infekciju pod kontrolom. Dakle, pod tim okolnostima, prevoznik će zaraziti samo 1,5 ljudi svaka tri dana i stopa će nastaviti da opada. “

Prema kazivanju Levitta, karantena čini razliku, ali na postoje i drugi faktori. „Znamo da je Kina bila pod gotovo potpunom karantenom, ljudi su samo napustili dom radi ključne kupovine i izbjegavali kontakt sa drugima. U Wuhanu, koji je imao najveći broj slučajeva infekcije u provinciji Hubei, svi su imali šansu da se zaraze, ali samo 3% ih se zarazilo“, objasnio je. “Čak i na Dijamantnoj princezi (brodu virusom pogođenim) stopa zaraze nije bila veća od 20%.” Na temelju tih statistika, rekao je Levitt, zaključio je da su mnogi ljudi prirodno imuni na virus.
Eksplozija slučajeva u Italiji zabrinjava, rekao je Levitt, ali procenjuje da je to rezultat većeg procenta starijih ljudi nego u Kini, Francuskoj ili Španiji. „Štaviše, talijanska kultura je vrlo topla, a Italijani imaju vrlo bogat društveni život. Iz tih razloga je važno držati ljude podalje i sprečavati bolesne ljude da stupe u kontakt sa zdravim ljudima.”

Kina je to uradila sjajno i uspjela je steći potpunu kontrolu virusa, rekao je Levitt. „Trenutno me najviše brine SAD. To mora izolirati što više ljudi kako bi kupili vrijeme za pripreme. U suprotnom, može se završiti u situaciji kada će 20.000 zaraženih ljudi istovremeno spustiti u najbližu bolnicu i zdravstveni sistem će propasti. “
Izrael trenutno nema dovoljno slučajeva za pružanje podataka potrebnih za izradu procjena, rekao je Levitt, no iz onoga što može reći, Ministarstvo zdravlja se s pandemijom bavi na ispravan, pozitivan način. “Što su strože odbrambene mjere preduzete, manje će im vremena biti potrebno da se pripreme za potrebno lečenje i razviju vakcinu.”

Levitt izbjegava davati globalne prognoze. U Kini, kako je kazao, broj novih infekcija uskoro će dostići nulu, a Južna Koreja je prošla srednja točka i već tome može vidjeti kraj. Što se tiče ostatka svijeta, još je teško reći, rekao je on. „Završiće se kada će svi oni koji su bolesni sresti samo ljude koje su već zarazili.”

Izvor: https://m.calcalistech.com/Article.aspx?guid=3800632

Korona virus može živjeti kod pacijenata pet sedmica nakon zaraze

Pacijenti s novim korona virusom zadržavaju patogen u svojim dišnim putevima čak 37 dana, pokazalo je novo istraživanje, sugerišući da bi mogli ostati zarazni dugi nekoliko sedmica.

U još jednom znaku koliko je ovo težak za pandemiju, liječnici u Kini otkrili su RNA virus u respiratornim uzorcima preživjelih u razdoblju od 20 dana nakon što su se zarazili, napisali su u članku objavljenom u medicinskom časopisu Lancet.

Novi korona virus proširio se u 118 zemalja i zarazio oko 125.000 ljudi otkad se krajem prošle godine pojavio u Wuhanu u Kini, izbjegavajući drastične napore lokalnih vlasti i naknadne pokušaje suzbijanja u drugim državama.




Nalazi imaju „važne implikacije kako na donošenje odluka o izolaciji pacijenta tako i na usmjeravanje dužine antivirusnog liječenja“, napisao je Fei Zhou s Kineske akademije medicinskih nauka i drugi autori.

Trenutno je preporučeni period izolacije nakon izlaganja 14 dana da se izbjegne širenje virusa. Ali ako ljudi ostanu zarazni dugo nakon što su njihovi simptomi nestali, oni mogu nesvjesno razmnožavati patogen nakon što se vrate iz karantene.




Za usporedbu, samo trećina pacijenata sa SARS-om još uvijek je nosila virus u svojim respiratornim putevima nakon čak četiri tjedna, istakli su kineski naučnici. Proučavali su medicinsku dokumentaciju i laboratorijske podatke 191 pacijenta Covid-19 liječenih u bolnici Jinyintan i plućnoj bolnici Wuhan, uključujući 54 koji su umrli od infekcije.

Izvor: https://www.bloomberg.com/news/articles/2020-03-12/coronavirus-can-live-in-patients-for-five-weeks-after-contagion

Novo istraživanje tvrdi da će u najboljem slučaju umrijeti najmanje 15 miliona ljudi od korona virusa!

Globalna smrtnost od koronavirusa mogla bi dostići čak 15 miliona čak i u najboljem scenariju pandemije, kaže se u novom istraživanju.

Istraživanje Australijskog nacionalnog univerziteta otkrilo je i da bi se globalni BDP mogao smanjiti za čak 2,3 trlijuna dolara čak i na ono što oni nazivaju pandemijom ‘nižeg nivoa’.

U najstrašnijem scenariju, broj smrtnih slučajeva mogao bi dostići vrtoglavih 68 milijuna, uključujući stotine hiljada smrtnih slučajeva u Britaniji i Sjedinjenim Državama.

U tom najgorem slučaju pandemije, ekonomije nekih zemalja smanjile bi se za čak osam procenata u globalnom padu.

Dvojica istraživača koji su objavili rad, Warwick McKibbon i Roshen Fernando, upozoravaju da bi „čak i obuzdani ispad mogao značajno utjecati na globalnu ekonomiju u kratkom roku“.

U takozvanom slučaju „male težine“ smrtnost u Kini procjenjuje se na oko dva posto i prilagođava se drugim zemljama.

Globalna stopa smrtnosti raste viša od one posljednjih sedmica, trenutno krećući se oko 3,4 posto.

U toj ‘najnižoj’ pandemiji studija procjenjuje da bi više od 15 miliona ljudi umrlo u prvoj godini epidemije, koja je u Kini započela prošlog decembra.

Procjene govore da bi Indija i Kina izgubile milione ljudi, a u Sjedinjenim Državama ubijeno više od 230 000 ljudi.

“Ovi procijenjeni smrtni slučajevi od COVID-19 mogu se uporediti sa redovnom sezonom gripe u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje svake godine umre oko 55 000 ljudi”, ističu istraživači.

Britanija – koja je dosad zabilježila samo jednu smrt – mogla bi očekivati ​​da će stradati 64.000, a 79.000 u Njemačkoj i 60.000 u Francuskoj.

Južna Koreja i Italija, koje su posljednjih sedmica pretrpjele posebno raširene epidemije, također bi mogle podnijeti više desetina hiljada smrti, navodi se u studiji.

U tom bi scenariju britanski BDP opao za oko 1,5 posto, a američka će se ekonomija smanjiti za 2,0 posto.

Globalna ekonomija trebala bi pogoditi 2,3 milijarde dolara, procjenjuju istraživači, s tim što bi Australija i Njemačka također predviđale da padnu u teške recesije.

Prema prognozi ‘velike ozbiljnosti’, izbijanje koronavirusa izazvao bi katastrofalnu smrtnost više od 68 miliona ljudi širom svijeta, kažu istraživači.

Među mrtvima bi bilo više od 12 miliona ljudi samo u Kini, kao i 1,1 milion u Sjedinjenim Državama.

Broj smrtnih slučajeva u Britaniji bio bi katastrofalnih 290 000, kada bi Njemačka i Francuska izgubile stotine hiljada ljudi.

Ruski broj smrtnih slučajeva takođe bi se približio milionu u tom scenariju, pokazuju podaci istraživača.

U tom katastrofalnom ishodu, globalna ekonomija izgubila bi 9,2 triliona dolara s tim da bi se mnoge zemlje suočile s dubokim recesijama.

Britanska ekonomija bi se u tom scenariju smanjila za 6,0 posto 2020. – što je gore nego pad od 4,2 posto koji je pretrpio u dubini globalne financijske krize 2009. godine.

U međuvremenu, američka ekonomija pretrpjela bi pad od 8,4 posto u recesiji koja bi odjeknula širom svijeta.

Postoji i procjena „srednje ozbiljnosti“, u kojoj bi globalni broj smrtnih slučajeva iznosio oko 38 miliona, a globalni ekonomski hit oko 5,3triliona dolara.

Istraživači kažu da je vjerojatnost bilo kojeg od njihovih projiciranih rezultata “vrlo neizvjesna”.

“Cilj nije definitivan o epidemiji virusa, već pružiti važne informacije o nizu mogućih ekonomskih troškova bolesti”, kažu oni.

Oni dodaju: “U uslovima usporavanja kineske ekonomije s prekidima u proizvodnji, funkcioniranje globalnih lanaca opskrbe poremećeno je.”

„Kompanije širom svijeta, bez obzira na veličinu, koja ovise o ulaganju iz Kine, počele su doživljavati kontrakcije u proizvodnji.

„Ograničeni transport, pa čak i ograničenje među zemljama, dodatno je usporio globalne ekonomske aktivnosti.

„Ono što je najvažnije, neka panika među potrošačima i firmama izobličila je uobičajene obrasce potrošnje i stvorila tržišne anomalije.

‘Globalna financijska tržišta također su reagirala na promjene i globalni indeksi dionica su opali.

“Usred globalne turbulencije, prema početnoj procjeni, Međunarodni monetarni fond očekuje da će se Kina usporiti za 0,4 postotna boda u odnosu na svoj početni cilj rasta na 5,6 posto, usporavajući i globalni rast za 0,1 postotni bod”.

Istraživači kažu da će za sprečavanje katastrofe biti potreban ‘niz reakcija na politike’.

Trenutna globalna smrtnost iznosi 3.383 od 98.703 potvrđenih slučajeva.

Većina ih je u Kini, ali se virus posljednjih tjedana brže širi u drugim žarišnim točkama, poput Italije, Irana i Južne Koreje.

Zalihe u Tokiju završile su jutarnju sjednicu više od tri posto niže u petak, jer su se pojačale brige zbog širenja novog koronavirusa.

Neke su države već najavile gospodarski poticaj, a Italija je jučer otkrila planove za labavljenje svojih proračunskih pravila.

Kako napisati istraživački rad i šta jedan istraživački rad sadrži?

U istraživačkom radu se pokušava naći odgovor na neko pitanje ili provjerava  ispravnost neke pretpostavke. Svi mogu uraditi istraživački rad i prije ili kasnije svako nešto istražuje, ali u istraživačkom radu se istraživanje ciljano i sistematski uradi i prezentira. U istraživačkom radu važna je suština i forma rada te prezentacija istog.




Ovo je ono šta jedan istraživački rad treba da sadrži:

  • NASLOV
  • ZADATAK: osmislite istraživanje koje ćete sprovesti i postavite hipoteze ili pretpostavke.

Tokom istraživanja bilježite svoja opažanja, a istraživanje opišite prema sljedećim pravilima pisanja istraživačkog rada :

  • NASLOVNA STRANICA treba sadržavati NASLOV, IME I PREZIME, DATUM IZRADE ILI PREDAJE RADA.
  • UVOD , CILJ RADA ( navedite dosad poznate činjenice i jasno istaknite hipotezu i cilj svoga istraživanja )
  • MATERIJAL I METODE ( navedite što ste sve istraživali, što ste sve upotrijebili da biste sproveli istraživanje, opišite kako ste postavili i izvodili istraživanje, opišite kako ste i kada mjerili ili promatrali promjene, kako ste zapisivali rezultate, opis možete dopuniti fotografijom, crtežom, tabelom i sl.)
  • REZULTATI ( navedite prikupljene rezultate, možete ih opisati riječima, razvrstati u tabele , prikazati grafikonima…)
  • RASPRAVA ( opišite što ste saznali, uporedite svoje rezultate s postavljenim hipotezama i s podacima koje ste našli u dostupnoj literaturi…)
  • ZAKLJUČAK ( napišite ga što kraće i preciznije, može i u obliku teza, navesti zaključke donesene na osnovi provedenog istraživanja )
  • POPIS KORIŠTENE LITERATURE ( navode se svi korišteni radovi: stručna literatura, naučni i popularno – naučni časopisi, informacije dostupne na mrežnim stranicama , sve poredano abecednim redom, ovako : prezime i ime autora, naslov knjige, autor, mjesto i godina izdanja. Za časopise se navode : autor, naslov članka ili rada // naslov časopisa, godište, godina izdanja, broj časopisa, stranice koje obuhvaća dotični rad u časopisu.

POSEBNE NAPOMENE: Rad treba napisati uredno i sažeto. Posebno se cijeni originalnost teme, složenost istraživanja , korišteni izvori i zaključci do kojih se došlo u istraživanju.

Izvor informacija:

https://informatikasatehnikom.wordpress.com