Category Archives: Primjenjena fizika

Šta je to fizika nemogućega?

FIZIKA NEMOGUĆEGA
„Fizika nemogućega― je fizika svega onoga što nam se čini nemogućim ili zaista jeste
nemoguće.
Zadatak fizike nemogućega je da omogući teoretski i praktično da se uklone ili pomjere sve one granice koje se daju uklonit i ili pomjeriti; da se nemoguće učini mogućim u onolikoj mjeri koliko nam to realnost i vremenski trenutak u kojem se nalazimo dopuštaju.
Fizika nemogućega je mjesto gdje se fizika suočava sa granicama ljudske spoznaje. Na jednu stranu bolno područje za i zučavati jer nam govori da imamo granice, a to ne volimo. Na drugu stranu, atraktivno je i zabavno jer nam dopušta da se vinemo iz naše svakodnevnice i odemo pa makar i u mislima u svijet gdje snovi postaju stvarnost.
I Klasa nemogućega
U ovu klasu spadaju tehnologije koje su nemoguće danas, ali koje ne narušavaju
poznate nam zakone fizike.
Prema njemu ove bi se tehnologije mogle ostvariti u ograničenoj formi za stoljeće ili dva. U ovu grupu, prema njemu, spadaju teleportacija i nevidljivost.
II Klasa nemogućega
U nju spadaju tehnologije koje se nalaze na granici našeg razumjevanja svijeta i poznatih nam fizikalnih zakona. Za njih bi trebalo najmanje još nekoliko hiljada godina ako ne i miliona godina da se ostvare.
III Klasa nemogućega
Ovu klasu nemogućega čine tehnologije koje sigurno narušavaju do sada poznate nam
zakone fizike. Primjer koji dr. Kaku navodi je perpetuum mobile. Razvoj ovakve
mašine napravilo bi fundamentalnu revoluciju u fizici.

Reference:

Physics of the impossible. Available from:

https://www.researchgate.net/publication/236850699_Physics_of_the_impossible [accessed Apr 18, 2017].

Šta je to astrofizika?

Astrofizika

NGC 4414, je tipična spiralna galaksija u sazviježđu Coma Berenices. Ima prečnik oko 56.000 svjetlosnih godina i udaljena je nekih 60 miliona svjetlosnih godina .

Astrofizika je grana astronomije koja se bavi fizikom svemira pridavajući veću pažnju “prirodi nebeskih tijela, nego njihovim mjestima ili kretanjima u svemiru.”Među nebeskim tijelima koja se proučavaju su: Sunce, ostale zvijezde, galaksije, vansolarne planete, međuzvjezdana tvar i svemirsko mikrotalasno pozadinsko zračenje.Njihovo zračenje se ispituje kroz sve dijelove elektromagnetnog spektra, a osobine koje se ispituju su: sjaj, gustoća, temperatura i hemijski sastav. Pošto je astrofizika širok pojam, asrofizičari obično primjenjuju više disciplina iz fizike, kao što su: mehanika, elektromagnetizam, statistička mehanika, termodinamika, kvantna mehanika, relativnost, nuklearna fizika, fizika čestica, atomska, molekularna i optička fizika.

U praksi, moderno astronomsko istraživanje često uključuje znatan udio rada iz oblasti teorijske i posmatračke fizike. Još uvijek nedostižna područja istraživanja za astrofizičare, (koja su od velikog interesovanja za javnost), su njihovi pokušaji da odrede: osobine crne materije, mračne energije i crne rupe; mogućnosti putovanja kroz vrijeme, mogućnosti nastanka crvotočina, ili da li multiverzum postoji; postanak i konačna sudbina svemira. Oblasti koje proučavaju teorijski astrofizičari su: nastanak i evolucija Sunčevog sistema; zvjezdana dinamika i zvjezdana evolucija; nastanak i evolucija galaksija, magnetohidrodinamika, velike strukture svemira, materija u svemiru, porijeklo svemirskih zraka, opća relativnost, fizička kosmologija, uključujući kosmologiju struna i fiziku astrodjelića.

Astrofizika se može studirati za nivoe bakalaureat, magistar i doktor nauka na odsjecima za fiziku ili astronomiju na više univerziteta.

Šta je to astrofizika?

Astrofizika

NGC 4414, je tipična spiralna galaksija u sazviježđu Coma Berenices. Ima prečnik oko 56.000 svjetlosnih godina i udaljena je nekih 60 miliona svjetlosnih godina .

Astrofizika je grana astronomije koja se bavi fizikom svemira pridavajući veću pažnju “prirodi nebeskih tijela, nego njihovim mjestima ili kretanjima u svemiru.”Među nebeskim tijelima koja se proučavaju su: Sunce, ostale zvijezde, galaksije, vansolarne planete, međuzvjezdana tvar i svemirsko mikrotalasno pozadinsko zračenje.Njihovo zračenje se ispituje kroz sve dijelove elektromagnetnog spektra, a osobine koje se ispituju su: sjaj, gustoća, temperatura i hemijski sastav. Pošto je astrofizika širok pojam, asrofizičari obično primjenjuju više disciplina iz fizike, kao što su: mehanika, elektromagnetizam, statistička mehanika, termodinamika, kvantna mehanika, relativnost, nuklearna fizika, fizika čestica, atomska, molekularna i optička fizika.

U praksi, moderno astronomsko istraživanje često uključuje znatan udio rada iz oblasti teorijske i posmatračke fizike. Još uvijek nedostižna područja istraživanja za astrofizičare, (koja su od velikog interesovanja za javnost), su njihovi pokušaji da odrede: osobine crne materije, mračne energije i crne rupe; mogućnosti putovanja kroz vrijeme, mogućnosti nastanka crvotočina, ili da li multiverzum postoji; postanak i konačna sudbina svemira. Oblasti koje proučavaju teorijski astrofizičari su: nastanak i evolucija Sunčevog sistema; zvjezdana dinamika i zvjezdana evolucija; nastanak i evolucija galaksija, magnetohidrodinamika, velike strukture svemira, materija u svemiru, porijeklo svemirskih zraka, opća relativnost, fizička kosmologija, uključujući kosmologiju struna i fiziku astrodjelića.

Astrofizika se može studirati za nivoe bakalaureat, magistar i doktor nauka na odsjecima za fiziku ili astronomiju na više univerziteta.

Šta je to fizika nemogućega?

FIZIKA NEMOGUĆEGA
„Fizika nemogućega― je fizika svega onoga što nam se čini nemogućim ili zaista jeste
nemoguće.
Zadatak fizike nemogućega je da omogući teoretski i praktično da se uklone ili pomjere sve one granice koje se daju uklonit i ili pomjeriti; da se nemoguće učini mogućim u onolikoj mjeri koliko nam to realnost i vremenski trenutak u kojem se nalazimo dopuštaju.
Fizika nemogućega je mjesto gdje se fizika suočava sa granicama ljudske spoznaje. Na jednu stranu bolno područje za i zučavati jer nam govori da imamo granice, a to ne volimo. Na drugu stranu, atraktivno je i zabavno jer nam dopušta da se vinemo iz naše svakodnevnice i odemo pa makar i u mislima u svijet gdje snovi postaju stvarnost.
I Klasa nemogućega
U ovu klasu spadaju tehnologije koje su nemoguće danas, ali koje ne narušavaju
poznate nam zakone fizike.
Prema njemu ove bi se tehnologije mogle ostvariti u ograničenoj formi za stoljeće ili dva. U ovu grupu, prema njemu, spadaju teleportacija i nevidljivost.
II Klasa nemogućega
U nju spadaju tehnologije koje se nalaze na granici našeg razumjevanja svijeta i poznatih nam fizikalnih zakona. Za njih bi trebalo najmanje još nekoliko hiljada godina ako ne i miliona godina da se ostvare.
III Klasa nemogućega
Ovu klasu nemogućega čine tehnologije koje sigurno narušavaju do sada poznate nam
zakone fizike. Primjer koji dr. Kaku navodi je perpetuum mobile. Razvoj ovakve
mašine napravilo bi fundamentalnu revoluciju u fizici.

Reference:

Physics of the impossible. Available from:

https://www.researchgate.net/publication/236850699_Physics_of_the_impossible [accessed Apr 18, 2017].