Elon Musk po prvi put je pokazao sučelje mozga i računara svoje kompanije Neuralink. U najavi od 28. avgusta, Neuralink je predstavio prototipove svog uređaja i pokazao svinje s uređajima ugrađenim u mozak.
Uređaj podsjeća na novčić s izuzetno tankim žicama koji dolaze s njegove jedne strane. Dizajniran je za implantaciju u lubanju, sa žicama ugrađenim nekoliko milimetara u površinu mozga. Te žice tada mogu otkriti kada neuroni pucaju, ili emitirati vlastite električne signale kako bi neuroni pucali. Musk je pokazao video neurona koji reagiraju na elektrode.
Na kraju se nada da će ovi mali uređaji moći i čitati i pisati neuronske signale, pomažući u medicinskim problemima koji potiču iz mozga i kičme, a možda čak i omogućujući ljudima da integrišu računare u svoj mozak u dalekoj budućnosti, rekao je Musk.
Neuralink tim je otkrio tri svinje kako bi demonstrirao uređaj: prva, nazvana Joyce, nije imala implantat, a druga, nazvana Gertrude, implantat koji je nadzirao neurone u njušci. Musk je prikazao ekran na kojem su se prikazivali živi signali s Gertrudinog uređaja Neuralink dok se vrtjela okolo u nekom sijenu, nastalom kada je njuškom dodirivala hranu ili zemlju.
Trećoj svinji, zvanoj Dorothy, ugrađen je implantat, a zatim uklonjen. “Ono što Dorothy ilustrira je da možete staviti u Neuralink, ukloniti ga i biti zdrav, sretan i nerazlučiv od normalne svinje”, rekao je Musk. To će biti važno za ljudske korisnike, rekao je, jer će možda htjeti da uklone ili nadograde svoje implante.
„Izazovni deo koji su povukli je to što životinja izgleda sa zadovoljstvom i hoda okolo i ponaša se normalno, a podaci se bežično prenose“, kaže Timir Datta-Chaudhuri sa Feinstein instituta za medicinska istraživanja u Njujorku. “Drugi ljudi koji su možda učinili nešto slično, obično imaju životinju na operativnom stolu pod anestezijom sa žicama koje dolaze iz njenog mozga.”
Iako je ovo impresivno, kaže Datta-Chaudhuri, to još uvijek nije sasvim dovoljno da se dokaže da su uređaji sigurni. Musk je rekao da se implantacija može izvršiti uz relativno malo krvarenja u mozgu. “Nekako mislite da ako nešto ubodete žicom sigurno će iskrvariti, ali zapravo u vrlo malim razmjerima neće”, rekao je.
Umanjili su potencijalnu štetu na mozgu, ali ta šteta ponekad nije lako uočljiva čak ni kod ljudi, a kamoli kod svinja “, kaže Datta-Chaudhuri. “Ne znate da li svinja sada ima ljagu ili se druge svinje zapravo ne druže s njom jer to djeluje čudno.”
Tokom najave, članovi Neuralink tima izrazili su svoje dugoročne nade za uređaj, počevši od vraćanja vida osobama s ozljedama oka i ograničavanjem bola, do snimanja sjećanja i telepatije.
Neki od ovih ciljeva su realniji od drugih, kaže Datta-Chaudhuri. Na primjer, Musk je govorio o zaobilaženju ozljeda kičme kako bi se vratio pokret paraliziranim osobama, što će, kako je rekao, biti u fokusu prvih kliničkih ispitivanja kompanije na ljudima, koja počinju uskoro. Uređaji slični Neuralinku to su postigli, pa nije neobično očekivati da i Neuralink to učini.
S druge strane, za podvig poput čitanja sjećanja ili misli bilo bi potrebno detaljno razumijevanje mozga kojeg jednostavno još nemamo, s naprednom tehnologijom koja bi se mogla podudarati, kaže Datta-Chaudhuri.
“Osjećam da još puno toga moraju naučiti i bit će to teška bitka za njih”, kaže on. “Ali ova snježna kugla mogla bi se zakotrljati i pretvoriti u nešto veće, jednostavno zbog prednosti brenda i što je Elon Musk vezan za njega, taj društveni reflektor.”
Izvor: New Scientist