Category Archives: Psihologija

Šta je to teorija evolucije svijesti?

Prema ovoj teoriji, svijest je evoluirala s vremenom, te su ljudi u prošlosti bili manje svjesni od ljudi danas. Ova teorija se temelji na nekoliko argumenata, uključujući:

  • Razvoj jezika: S razvojem jezika, ljudi su postali sposobni komunicirati na složeniji način, što je dovelo do razvoja kompleksnijih oblika svijesti.
  • Razvoj tehnologije: Razvoj tehnologije je također doprinio razvoju svijesti, jer je omogućio ljudima da istražuju svijet oko sebe na načine koji nisu bili mogući u prošlosti.
  • Razvoj društva: Razvoj društva je također doprinio razvoju svijesti, jer je omogućio ljudima da razmjenjuju ideje i iskustva na načine koji nisu bili mogući u prošlosti.

Teorija evolucije svijesti se često koristi za objašnjenje porijekla religijskih knjiga. Prema ovoj teoriji, religijske knjige su nastale u vrijeme kada su ljudi bili manje svjesni od ljudi danas. U to vrijeme, ljudi su bili skloniji vjerovanju u nadnaravne događaje i pojave.

Međutim, ova teorija je kontroverzna. Neki ljudi smatraju da je to prejednostavno objašnjenje porijekla religijskih knjiga. Oni tvrde da religijske knjige sadrže mudrost i uvide koji su univerzalni i koji nisu ograničeni na određeni stupanj svijesti.

U svakom slučaju, teorija evolucije svijesti je zanimljiva i izazovna. Ona pruža novi pogled na porijeklo religijskih knjiga i na razvoj svijesti.

Šta je to psihofizički problem?

Psihofizički problem odnosi se na pitanje kako su um i mozak povezani s fizičkim svijetom. Konkretno, tiče se odnosa između mentalnih iskustava, kao što su percepcije, misli i osjećaji, i osnovnih fizičkih procesa u mozgu i nervnom sistemu.

Problem nastaje jer se čini da mentalna iskustva imaju kvalitete koje nema u fizičkom svijetu, kao što je subjektivno iskustvo boje, zvuka i bola. U isto vrijeme, smatra se da su mentalna iskustva uzrokovana fizičkim procesima u mozgu ili su barem povezana s njima. Dakle, kako nešto što izgleda toliko drugačije od fizičkog svijeta (tj. uma) može biti povezano s nečim što je toliko različito od njega (tj. mozak)?

O ovom problemu vekovima raspravljaju filozofi i naučnici, a ne postoji konsenzus o tome kako ga rešiti. Neki filozofi i naučnici tvrde da su um i mozak odvojeni entiteti koji međusobno djeluju, dok drugi tvrde da su um i mozak različiti načini gledanja na istu stvar.

Nema kretanja bez energije niti pameti bez informacija!

Proučavajući fiziku često sam bio impresioniran stvarima i uvidima u njoj koje su tako kristalno jasne i logične pa čak nerijetko kada se razumiju i pravo jednostavne, ali običnim razmišljanjem baziranim na svakodnevnom iskustvu prosječan čovjek nikada sam ne bi do njih došao niti bi ih otkrio.

Zašto je to tako? Zašto ne vidimo stvari pred našim nosom i zašto često ne vidimo ni ono u šta gledamo? Odgovor je možda u činjenici da glavni organ vida nisu oči nego mozak, a glavni ‘organ’ za razumijevanje i otkrivanje stvari nije baš mozak kao biofizički organ nego naš.. um!

Šta je to uopšte um i po čemu se razlikuje od onog šta nazivamo mozak 🧠? Um je u biti sve ono šta bi moglo biti preneseno na drugi isti mozak, odnosno to je skup informacija baziranih na našem iskustvu, ali i onih koje stalno primamo iz okoline.

Um kažu da može biti prazan (kod bezumnih ljudi) ili može biti zatvoren (kod ljudi koji imaju fiksirana mišljenja o svemu i nisu spremni da uče) ili otvoren (kod ljudi koji su stalno spremni da nešto novo nauče). Zanimljivo je da sve ove tri vrste umova mogu imati i prednosti i mane u zavisnosti od količine i kvaliteta njihovog stanja. Nekad je bolje imati malo prazniji um nego imati um napunjen svakakvim glupostima. Isto tako bolje je imati malo zatvoren um nego biti otvoren za svakakve gluposti. Također problem je imati previše otvoren um jer kažu da kod previše otvorenog uma um može skoro da ispadne!

Znači ključ je u balansu. Želite imati tačno onoliko informacija koliko je potrebno da bi ste bili produktivni i vjerojatno taj balans je kod svake osobe pomalo različit. Vrsta i količina informacija do kojih dolazite i vrijeme 🕒 za koje ih dobijate sve utiče na to koliko će vam te informacije biti od koristi odnosno koliko ćete na kraju zaista nešto moći novo saznati ili otkriti.

Čitajući fiziku i kroz njeno bolje razumijevanje nije samo da bolje možemo razumjeti svijet koji nas okružuje nego kao da možemo da otkrijemo nove svjetove o kojima prije nismo mogli ni misliti.

Informacije su hrana našeg uma i našeg shvatanja i razumijevanja svijeta, stvari i života i njihova prava količina i kvalitet nam mogu biti od koristi ili štetiti da bi bili pametniji.

Informacije su za pamet ono šta je energija za kretanje.Informacije se moraju konzumirati na svakodnevnoj osnovi da bi bili pametniji jer se ne može biti pametan da se ne bude informisan i aktuelan. 🤔

Onaj ko sedam dana provede bez pravih informacija sličan je čovjeku koji sedam dana provede bez hrane. Informacije su za zdrav um važnije nego što možemo misliti.

Gdje god da krenemo sve nam daje neku informaciju i šta god da radimo mi svijetu dajemo neku informaciju. Postojanje je u biti razmjena informacija ili bi se moglo reći da je postojanje skup informacija koje jedne sa drugima dolaze u kontakt i utiču jedne na druge.

Kroz historiju je uvijek bilo pametnih ljudi kao i Einstein i Newton ali nisu dolazili do otkrića kao oni jer nisu imali informacije kao oni. Kako se uopšte dolazi do pravih informacija? Nekad ciljano, a često posebno na početku slučajno. Prve ključne informacije o prirodi su pojedincima dolazile skoro slučajno nakon što hiljade drugih prije njih nisu ništa otkrili ili nakon što su i oni sami uradili hiljade pokusa bez ikakvih velikih otkrića. Svaki put kada je neko uradio neki eksperiment naučio je jotu neke vrijedne informacije i tako je neko nekad negdje došao do nekog velikog otkrića. Stalno pokušavajući možda nećemo definitivno uspjeti, ali rijetko pokušavajući velika je šansa da nikad nećemo uspjeti. Dakle osim gore spomenutog balansa ključ je i u konziszenciji u nastojanju jer je svaki novi detalj informacije kao jedan dio u slagalici koje će biti neko novo otkriće ili neko novo razumijevanje svijeta i života.

Možda oni koji su propustili važne lekcije u školi iz matematike i fizike zaista i nemaju nikakvu šansu da na fizikalan način razumiju svijet oko nas i zato im ostaju jedino mitološka objašnjenja! 🙌 🔥

Šta je danas potrebno za uspjeh kod nas?

“Talenat… Rad… Obrazovanje… Karakter… Jezici… Pristojnost… Ili je dovoljno samo da se PRVI nalaktimo na pult, da budemo lukavi i proračunati, seljački inteligentni, da pitamo, da nas ne bude sramota da se izborimo za sebe, da nas ne interesuju drugi i kako će oni… Da ne pametujemo, već završavamo.

I razmišljam kako je privatnik tako možda prvi i stao u red kad se kralo, kad se švrcovalo, kad se potplaćivalo, dezertiralo i učlanjivalo. Lukav i prepreden, neopterećen čašću, principima, vaspitanjem i moralom, već samo brutalno motivisan kompleksima, pohlepom i zavišću…

I još tada uspio da uđe na Trajekt Imućnosti, koji danas tako lako plovi i vozi bilo gdje, gdje god On poželi, i svaka mu se luka raduje i objeručke ga prihvata…

Ko je tu u pravu, pitam se?

Da li je u sistemu okrenutom naglavačke inteligentno biti normalan, neokrenut, ukoliko se slažemo da je inteligencija sposobnost prilagođavanja i da su Neprilagođeni evolutivno osuđeni na propast od vajkada…”, dr. Vladimir Đurić

Izvor: https://n1info.ba/regija/psihijatar-posmatrao-grupu-srba-koja-putuje-na-more-i-dao-zanimljivu-dijagnozu/?fbclid=IwAR0-AusOwITurZ2Z5hElLvtEuKbEKwe3p207VjYJTjAIOYYPLET3VXIxGfg

Koji su osnovni principi ljudskog ponašanja?

Reciprocitet:

Kada nam neko učini uslugu, često se osjećamo obaveznim da mu učinimo uslugu zauzvrat.


Oskudica:

Ljudi često žele ono što ne mogu imati.


Autoritet:

Ljudi imaju tendenciju da slijede autoritet i slijede njihova naređenja.


Dosljednost:

Ljudi nastoje biti dosljedni i uravnotežiti svoje postupke i uvjerenja.

Dopadljivost:

Ljudi vole druge ljude koji su im slični ili koji im daju komplimente.


Konsenzus:

Ljudi se često orijentišu na ponašanje drugih u određenoj situaciji.

Tvoj mozak je mašina za predviđanja koja je uvijek aktivna

Mozak stalno djeluje kao mašina za predviđanje, kontinuirano uspoređujući senzorne informacije sa unutrašnjim predviđanjima.

Za svaku riječ ili zvuk, mozak daje detaljna statistička očekivanja i ispostavlja se da je izuzetno osjetljiv na stepen nepredvidivosti: reakcija mozga je jača kad god je riječ neočekivana u kontekstu.

„Samo po sebi, ovo nije mnogo iznenađujuće: na kraju krajeva, svi znaju da ponekad možete predvidjeti nadolazeći jezik. Na primjer, vaš mozak ponekad automatski ‘popuni prazninu’ i mentalno dovršava tuđe rečenice, na primjer ako počne govoriti vrlo sporo, zamuckuje ili ne može smisliti nijednu riječ. Ali ono što smo ovdje pokazali je da se to dešava kontinuirano. Naš mozak neprestano pogađa riječi; mašinerija za predviđanje je uvek uključena.”

“U stvari, naš mozak radi nešto što se može uporediti sa softverom za prepoznavanje govora. Prepoznavači govora koji koriste vještačku inteligenciju također stalno predviđaju i dopuštaju sebi da budu vođeni svojim očekivanjima, baš kao i funkcija automatskog dovršavanja na vašem telefonu.

“Ipak, primijetili smo veliku razliku: mozak ne predviđa samo riječi, već i predviđa na mnogo različitih nivoa, od apstraktnog značenja i gramatike do specifičnih zvukova.”

Izvor: https://neurosciencenews.com/prediction-brain-21183/

Nema kritičkog mišljenja bez uvažavanja i razumijevanja nekritičkog mišljenja

U krugovima koji žele biti pametni u novije vrijeme se sve više priča o kritičkom razmišljanju i zašto je ono važno, ali se premalo govori o nekritičkom razmišljanju koje treba iskorijeniti da bi se uopšte kritički moglo i početi misliti.

Nekritičko razmišljanje je često automatsko asocijativno razmišljanje koje nam prirodno dolazi i jako ga se je teško rješiti, a teško ga se je postati i svjestan.

Jednostavno to more misli koje dolaze same od sebe većini nas se čini da su naše misli i da mi to zaista mislimo,  ali kada zaista razumijemo da su nam prirodne kao i znojenje i da ih se teško rješiti i da ih je teško usmjeriti i kontrolirati, onda vidimo da imamo ogroman problem da uopšte počnemo kritički misliti.

Kritičko razmišljanje je kao statua slobode u Americi do koje da bi došli moramo preći ogromni ocean prirodnog automatskog asocijativnog divergentnog nekritičkog razmišljanja. Odatle dolazi možda i zaključak da većina ljudi nisu sposobni kritički razmišljati bez da ih se dobro istrenira da prvo ušute i ukrote automatsko nekritičko razmišljanje. Dok ima automatskog nekritičkog razmišljanja nema kritičkog i obrnuto i nešto su kao tama i mrak. Čini se da jedno bez drugog ne mogu. Nekritičko razmišljanje je često korisna “glupost” koja ovaj svijet čini zanimljivijim, a kritičko razmišljanje je nešto šta bi trebalo da unaprijedi ovaj svijet,  ali ne da ga uništi kako bi nešto bolje nastalo jer teško da može bolje i potpuno drugačije. Od ovog šta imamo možemo samo bolju formu napraviti, ali suština (mora da) ostaje ista.

Odakle dolazi intuicija?

Ljudski um je ožičen da vidi obrasce. Mozak ne samo da obrađuje informacije onako kako dolaze, već i pohranjuje uvide iz svih vaših prošlih iskustava. Vaša se intuicija razvijala i širila sve dok ste živi. Svaka interakcija, sretna ili tužna, katalogizira se u vašem sjećanju. Iz tog dubokog pamćenja dobro se izvlači intuicija da informiše vaše odluke u budućnosti.

Drugim riječima, intuitivne odluke se na neki način temelje na podacima. Kada podsvjesno uočimo obrasce, tijelo počinje otpuštati neurohemikalije i u mozgu i u crijevima. Ovi “somatski markeri” su ono što nam daje onaj trenutni osjećaj da je nešto ispravno … ili da je pogrešno. Ovi automatizirani procesi ne samo da su brži od racionalne misli, već se vaša intuicija oslanja na desetljeća raznolikog kvalitativnog iskustva (prizori, zvukovi, interakcije itd.) – potpuno ljudske osobine koju sami veliki podaci nikada ne bi mogli ostvariti. Također je brže od racionalne misli, što znači da je intuicija potrebna vještina koja može pomoći u donošenju odluka kada je vremena malo i tradicionalna analitika možda neće biti dostupna.

Mnogi istraživači, uključujući stručnjake za mašinsko učenje i naučnike podataka, prihvataju ulogu koju slutnje igraju u revolucionarnom razmišljanju. Intuicija se sada smatra jednostavno drugom vrstom podataka – koja nije ništa manje vrijedna od tradicionalne analitike. Napokon, algoritme stvaraju ljudi i prema tome podliježu ljudskim greškama. I kako ističe stručnjak za inovacije Bernadette Jiwa, odluku ne možete donijeti bez osjećaja. Podaci nisu uvijek tačan pokazatelj ponašanja, kao što su pokazali najnoviji američki predsjednički izbori. “Podaci govore jedno, a zapravo [stvarna] priča nam je pod nosom, a mi je ignoriramo”, rekao je Jiwa u intervjuu za Heleo.

Intuitivni inovator
Pisac nauke Steven Johnson rekao je da su inovacije rezultat nagomilanih slutnji tijekom vremena: to se događa kada pustimo da se osobno iskustvo sudara sa okruženjima koja donose kreativnost. Iz ove perspektive, izumi koji se mijenjaju u svijetu – od rendgena do penicilina – samo su „sretne nesreće“ koje ilustriraju intuiciju na djelu.

Nije usamljen kada vidi važnost intuicije u inovacijama. Ko-kreator bilješke Post-it, Arthur Fry slično je ukazao na snagu nesvjesne obrade, rekavši Scientific American-u da se, kada pokušava smisliti nešto novo, „odmaknem od svjesne misli i problem prebacim na svoj nesvjesni um. Skenirat će širi spektar obrazaca i pronaći neke nove sličnosti iz drugih informacija pohranjenih u mom mozgu. ” Intuicija olakšava mentalni unakrsni trening na način na koji veliki podaci ne mogu. Ovo je ključna vještina koja omogućava većim inovatorima da zgrću svoja iskustva i oslanjaju se na zapažanja vanjskih industrija i primjenjuju ih u novom kontekstu.

Stručnjak za menadžment Travis Bradberry nedavno je napisao da visoko intuitivni ljudi imaju tendenciju da:

Budu pažljiviji i traže samoću
Tačno vježbaju empatiju, bliže se prilagođavajući nijansama poput govora tijela
Njeguju njihovu kreativnost kroz ljubav prema umjetnosti


Jedno istraživanje pokazalo je da ovakav način razmišljanja donosi stvarne poslovne rezultate: 81% izvršnih direktora s visokim rezultatima intuicije udvostručilo je poslovanje za pet godina. Čak i američka mornarica ulaže blizu 4 miliona dolara u pomoć mornarima i marincima da usavrše svoje šesto čulo upravo zato što intuicija može zamijeniti intelekt u situacijama visokih uloga poput bojnog polja.

Gdje intuicija može poći po zlu


Budući da se intuicija svake osobe temelji na zbirci pojedinačnih iskustava, ona je podložna mišljenju i pristranosti.

U mnogim je slučajevima gotovo nemoguće donositi odluke bez upotrebe podataka. Ako je kompanija desetljećima prikupljala podatke i oslanjala se na njih i napreduje, na primjer, nema smisla u potpunosti izbaciti staru knjigu. Veliki podaci mogu ukazati na obrasce koji su suviše suptilni da bi ih naš mozak mogao otkriti. Analitika ne mora nužno nadvladati ljudsku prosudbu, ali je može dopuniti.

Umjesto da pokušavaju cijeniti jedno preko drugog, vođe mogu kombinirati uvide iz velikih podataka i intuicije za donošenje odluka. Ovaj pristup im daje najbolje iz oba svijeta.

Izvor: qz.com

5 savjeta kako uspješno prevladati prepreke i stići do cilja

1. Rješavajte stvari jednu po jednu

Uspjeh je poput slagalice – sastoji se od mnogo dijelova, a kada se ti dijelovi sastave, nastane remek djelo.

Nikada se nemojte primati više stvari odjednom. Odredite prioritet i po tom načelu obavljajte ono što trebate obaviti.

Sjajno je imati ambicije, ali one se lako mogu izgubiti u moru sitnica.

2. Riješite se svega što vam skreće pozornost

Ovo se odnosi na sve – od Facebooka i Instagrama pa sve do običnog buljenja kroz prozor.

Pokušajte se distancirati od ljudi, stvari i pojava koje vam “kradu” dragocjeno vrijeme koje se svakako može bolje iskoristiti.

3. Nikada nemojte sumnjati u sebe

“Ja to mogu!” . O da, itekako možete.

Ljudi troše sulude količine vremena na preispitivanje i sumnje. Iako je to ponekad dobro, postoji opasnost da ode u neku vrstu krajnosti.

Bolje je djelovati nego plakati kako vi to ne možete. To je daleko pametniji način kako potrošiti vrijeme.

4. Budite odgovorni za vlastito vrijeme

Samo, jedino i isključivo VI ste odgovorni za potrošnju i upravljanje vlastitim vremenom.

Ako želite uspjeti, onda se tome i posvetite i to do kraja. Izgovori su samo prepreka koja dovodi do cilja i uspjeha.

Vještina “žongliranja” vremenom jedna je od ključnih osobina uspješnih ljudi. Ugledajte se na njih.

5. Koji je vaš konačni cilj?

Moć? Novac? Slava?

Dogovorite se sami sa sobom što želite postići jer je upravo ta ideja ono što će vas “držati” za vrijeme vašeg putovanje prema uspjehu.

Isto tako, ako ste svjesni što zapravo želite biti će vam lakše isto i postići.

Sami kontrolirajte koliko daleko ćete ići i kojom brzinom, bez obzira na prepreke koje život može postaviti pred vas.

Izvor: net.hr

Elon Musk je demonstrirao implantat mozga

Elon Musk po prvi put je pokazao sučelje mozga i računara svoje kompanije Neuralink. U najavi od 28. avgusta, Neuralink je predstavio prototipove svog uređaja i pokazao svinje s uređajima ugrađenim u mozak.

Uređaj podsjeća na novčić s izuzetno tankim žicama koji dolaze s njegove jedne strane. Dizajniran je za implantaciju u lubanju, sa žicama ugrađenim nekoliko milimetara u površinu mozga. Te žice tada mogu otkriti kada neuroni pucaju, ili emitirati vlastite električne signale kako bi neuroni pucali. Musk je pokazao video neurona koji reagiraju na elektrode.

Na kraju se nada da će ovi mali uređaji moći i čitati i pisati neuronske signale, pomažući u medicinskim problemima koji potiču iz mozga i kičme, a možda čak i omogućujući ljudima da integrišu računare u svoj mozak u dalekoj budućnosti, rekao je Musk.

Neuralink tim je otkrio tri svinje kako bi demonstrirao uređaj: prva, nazvana Joyce, nije imala implantat, a druga, nazvana Gertrude, implantat koji je nadzirao neurone u njušci. Musk je prikazao ekran na kojem su se prikazivali živi signali s Gertrudinog uređaja Neuralink dok se vrtjela okolo u nekom sijenu, nastalom kada je njuškom dodirivala hranu ili zemlju.

Trećoj svinji, zvanoj Dorothy, ugrađen je implantat, a zatim uklonjen. “Ono što Dorothy ilustrira je da možete staviti u Neuralink, ukloniti ga i biti zdrav, sretan i nerazlučiv od normalne svinje”, rekao je Musk. To će biti važno za ljudske korisnike, rekao je, jer će možda htjeti da uklone ili nadograde svoje implante.

„Izazovni deo koji su povukli je to što životinja izgleda sa zadovoljstvom i hoda okolo i ponaša se normalno, a podaci se bežično prenose“, kaže Timir Datta-Chaudhuri sa Feinstein instituta za medicinska istraživanja u Njujorku. “Drugi ljudi koji su možda učinili nešto slično, obično imaju životinju na operativnom stolu pod anestezijom sa žicama koje dolaze iz njenog mozga.”

Iako je ovo impresivno, kaže Datta-Chaudhuri, to još uvijek nije sasvim dovoljno da se dokaže da su uređaji sigurni. Musk je rekao da se implantacija može izvršiti uz relativno malo krvarenja u mozgu. “Nekako mislite da ako nešto ubodete žicom sigurno će iskrvariti, ali zapravo u vrlo malim razmjerima neće”, rekao je.

Umanjili su potencijalnu štetu na mozgu, ali ta šteta ponekad nije lako uočljiva čak ni kod ljudi, a kamoli kod svinja “, kaže Datta-Chaudhuri. “Ne znate da li svinja sada ima ljagu ili se druge svinje zapravo ne druže s njom jer to djeluje čudno.”

Tokom najave, članovi Neuralink tima izrazili su svoje dugoročne nade za uređaj, počevši od vraćanja vida osobama s ozljedama oka i ograničavanjem bola, do snimanja sjećanja i telepatije.

Neki od ovih ciljeva su realniji od drugih, kaže Datta-Chaudhuri. Na primjer, Musk je govorio o zaobilaženju ozljeda kičme kako bi se vratio pokret paraliziranim osobama, što će, kako je rekao, biti u fokusu prvih kliničkih ispitivanja kompanije na ljudima, koja počinju uskoro. Uređaji slični Neuralinku to su postigli, pa nije neobično očekivati ​​da i Neuralink to učini.

S druge strane, za podvig poput čitanja sjećanja ili misli bilo bi potrebno detaljno razumijevanje mozga kojeg jednostavno još nemamo, s naprednom tehnologijom koja bi se mogla podudarati, kaže Datta-Chaudhuri.

“Osjećam da još puno toga moraju naučiti i bit će to teška bitka za njih”, kaže on. “Ali ova snježna kugla mogla bi se zakotrljati i pretvoriti u nešto veće, jednostavno zbog prednosti brenda i što je Elon Musk vezan za njega, taj društveni reflektor.”

Izvor: New Scientist