Baterije i kondenzatori su oba uređaji za skladištenje energije, ali funkcionišu na različite načine i koriste se u različitim aplikacijama.
### Baterije
– **Hemijska energija**: Baterije skladište energiju u obliku hemijske energije. Kada se baterija koristi, hemijske reakcije unutar nje proizvode električnu energiju.
– **Dugotrajno skladištenje**: Baterije su dizajnirane za dugotrajno skladištenje energije i mogu isporučivati konstantnu struju tokom dužeg perioda.
– **Primjena**: Koriste se u uređajima koji zahtijevaju stabilno napajanje, kao što su mobilni telefoni, laptopi, automobili i mnogi drugi uređaji.
### Kondenzatori
– **Električna energija**: Kondenzatori skladište energiju u obliku električnog polja između dvije ploče. Kada se kondenzator puni, elektroni se nakupljaju na jednoj ploči, dok druga ploča postaje pozitivno naelektrisana.
– **Kratkotrajno skladištenje**: Kondenzatori su dizajnirani za kratkotrajno skladištenje energije i mogu brzo isporučivati veliku količinu struje.
– **Primjena**: Koriste se u aplikacijama koje zahtijevaju brze promjene napona, kao što su filteri u električnim kolima, bljeskalice u fotoaparatima, i u mnogim drugim elektronskim uređajima.
### Ključne razlike
– **Kapacitet**: Baterije imaju veći kapacitet za skladištenje energije u poređenju sa kondenzatorima.
– **Brzina isporuke energije**: Kondenzatori mogu isporučiti energiju mnogo brže nego baterije.
– **Životni vek**: Kondenzatori obično imaju duži životni vek u smislu broja ciklusa punjenja i pražnjenja u poređenju sa baterijama.
Dakle, iako oba uređaja skladište energiju, baterije i kondenzatori imaju različite karakteristike i koriste se za različite svrhe.
Category Archives: Elektromagnetizam
Zašto većina tijela oko nas nisu naelektrisana?
Većina tijela oko nas nisu naelektrisana zato što imaju jednak broj pozitivnih i negativnih naelektrisanja, odnosno protona i elektrona, koji se međusobno neutrališu. ¹ To znači da je ukupno naelektrisanje tih tijela nula ili vrlo blizu nule. Naelektrisanje se javlja kada se neki elektroni odvoje od svojih atoma i prenesu na drugo tijelo, stvarajući višak ili manjak elektrona. ² To se može desiti na različite načine, kao što su trenje, dodir, indukcija ili hemijske reakcije. ³ Međutim, naelektrisana tijela obično ne zadržavaju svoje naelektrisanje dugo, jer se elektroni mogu vratiti na svoje mjesto pod uticajem elektromagnetnih sila ili provodljivosti materijala. ² Zato je većina tijela u prirodi neutralna ili blizu neutralnosti.
Izvor: Bing Chat, 19.11.2023
(1) Električni naboj – Wikipedija / Википедија. https://sh.wikipedia.org/wiki/Elektri%C4%8Dni_naboj.
(2) Statički elektricitet — Википедија. https://sr.wikipedia.org/wiki/Stati%C4%8Dki_elektricitet.
(3) Naelektrisanje — Википедија. https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B5.
Kako razumjeti kapacitet Zemlje?
Njegova površina se uzima kao jedna sferna ‘ploča’ kondenzatora s dvije ploče, a druga ploča je šuplja sfera smještena na beskonačnoj udaljenosti.
Njegov kapacitet se mjeri (u faradima) u smislu količine naelektrisanja u kulonima koji ćete morati pumpati u zemlju za povećanje njenog električnog potencijala za 1 volt.
Ovo se može lako izračunati ako uzmemo u obzir da je električni potencijal sfernog provodnika dat jednačinom V=kQ/r gdje je k Kulonova konstanta jednaka 9*10^9.
Budući da je poluprečnik Zemlje 6378100 metara ispostavilo se da je kapacitet 710 mikrofarada, što je, vjerujte mi, ogromna vrijednost kapaciteta.
Količina naelektrisanja potrebna za povećanje potencijala Zemlje za 1 volt ispostavlja se da je 1410 kulona, što je suludo velika količina naelektrisanja – nešto što se može isporučiti samo udarcem munje.
Činjenica da je potrebna tako OGROMNA količina naelektrisanja da bi se prouzrokovala promena električnog potencijala u zemlji za čak 1 volt, veoma je slična činjenici da ćete morati da dodate 3,6 * 10^11
tone vode za podizanje nivoa okeana za 1 metar.
Potencijal zemlje ostaje gotovo stalan, jer je najveći objekt koji je čovjeku neposredno dostupan. Ovo čini zemlju izvanrednim referentnim nivoom za upoređivanje drugih nivoa napona.
Zbog toga, umjetno fiksiramo napon zemlje na 0 volti, kao što mjerimo visine geografskih karakteristika na zemlji u odnosu na srednji nivo mora, koji umjetno nazivamo visinom od 0.
Ovo je dobro mjesto za mene da dodam napomenu o temi koja zbunjuje mnoge ljude – kako ‘pobogu’ možemo uzeti planetu Zemlju kao provodnu sferu? Sve što imamo je stena, kamen, pesak i glina!
Istina je da ako kopate nekoliko metara ispod zemlje (osim usred pustinja), tlo je uvijek vlažno. Sadržana vlaga lako otapa brojne soli koje obiluju kamenjem i blatom. Ove soli su uglavnom elektroliti. Nakon rastvaranja, soli daju električno nabijene ione (baš kao kada u vodu dodamo natrijum hlorid). Ovi joni čine vlažni sloj tla odličnim provodnikom, sa prosječnom vrijednošću otpora od 5 oma.
Ovaj vlažni sloj ispod površine zemlje formira virtuelnu provodnu šuplju sferu.
Izvor: https://www.quora.com/Why-isn%E2%80%99t-the-capacitance-of-Earth-zero
Možemo li da napravimo ‘perpetuum mobile’ pomoću magneta?
Probano je. Pogledajte da li možete uočiti nedostatak dizajna
Magnet A vuče čeličnu kuglu E uz rampu. Kada lopta E dođe do rupe B, ona pada kroz nju, kotrlja se kroz rupu F i ponovo se popne do A pa opet padne kroz rupu B i tako dalje kruži?
Problem? Ako je magnet A dovoljno jak da povuče loptu E uz rampu, bit će dovoljno jak da spriječi pad kroz rupu. Kuglica E će se jednostavno pričvrstiti za magnet A zauvijek osim ako ne uložite energiju u sistem da biste je uklonili.
Što ako koristite elektromagnet koji se isključuje i dozvoljava lopti da padne. Ne, za to bi bila potrebna energija uložena u sistem.
Barijera između B i magneta? Ne, kugla će se zalijepiti za barijeru.
Vjerovatno biste mogli napraviti super efikasnu mašinu koja je trajala dosta vremena koristeći magnete, ali takve mašine već postoje. One propadaju, samo su potrebni mjeseci ili godine. Od njih jednostavno ne možete dobiti nikakav rad.
Zapamtite! Vječni motori (perpetuum mobile) su protiv zakona fizike tj. Prvog i Drugog zakona termodinamike. Zato američki zavod za patente neće izdati patent za uređaj za vječnu mašinu (perpetuum mobile) osim ako ga prati model koji radi.
Fizičar dao savjete kako da se sačuvate od udara groma, mnogi prave kobne greške
Na pitanje šta prvo da uradimo kad počne da grmi, dr Vojinović sa Instituta za fiziku kaže da moramo da uradimo dve osnovne stvari – da procenimo koliko daleko udaraju munje i da se prema tome sklonimo.
– Dve stvari su osnovne, prva je da procenimo koliko je grmljavina daleko. Ako je dovoljno blizu je skloniti se u zatvoren prostor, u auto, zgradu, kuću… Procenićete na osnovu razlike između vremena koje protekne otkad vidimo bljesak, i kada čujemo zvuk grmljavine. Brojimo sekunde od bljeska, i ako prođe više od tri, četiri sekunde, onda je grmljavina daleko. Ako je proteklo manje, onda je blizu.
On je dodao da u slučaju da nismo sigurni koliko je daleko udarila munja ili je ne vidimo uđemo u zatvoren prostor.
– Može i to da se desi i onda teško može da se proceni rastojanje, moramo da je vidimo. Ako se plašimo najbolje je ući u zatvoren prostor”, rekao je dr Vojinović.
“Svi metalni predmeti privlače grom”
Na pitanje da li je istinita priča da čučanje smanjuje šanse za udar groma i da li se moramo otarasiti nekih predmeta, Vojinović kaže da je čučanje “urbana legenda”.
Čučanje je jedna urbana legenda, ne pravi neku razliku da li ste čučnuli ili i dalje stojite, ležite… Svi metalni predmeti potencijalno privlače grom, da kažemo, električno pražnjenje iz atmosfere i bilo kakav metalni predmet indukuje naelektrisanje suprotnog pola i time ga privlači. Tako da je pametno otarasiti se metalnih predmeta koje imamo kod sebe, a u to spada i mobilni telefon.
On je i objasnio da boja munje zavisi od toga do koje temperature se usijao vazduh. Najtoplije su svetloplave, karakteristične nijanse, ali svaki grom je podjednako smrtonosan ako je dovoljno blizu.
– Do tragičnih ishoda retko dovodi direktan pogodak u osobu, grom udari blizu. I kada udari u zemlju, u bilo koji predmet, okolina mesta udara se naelektriše. Ljudi beže, potrče a elektricitet želi da ide najkraćim putem, kroz najbolji provodnik. I onda kroz naelektrisano tlo, kroz noge, doživimo strujni udar. Ako stojimo na jednom mestu, to se neće dogoditi.
Neki od komentara su bili:
1. sto se udara struje tice, tu se racuna napon koraka, napon koji se javlja izmedju dve noge. ako se trci, najbolje je trcati tako da zemlju dodiruje samo jedna noga u svakom trenutku
2. Prilikom udara groma oslobađa se visoka temperatura. Vlaga u vazduhu se toliko zagreva da se momentalno pretvara u vodenu paru i ekspandira u vidu eksplozije (grmljavine). Eksplozija tom prilikom stvara pritisak koji kida unutrašnje organe životinja i ljudi koji se nađu u blizini.
3. Ne privlače samo metalni predmeti grom, već uglavnom visoki i šiljati, znači, bacite kišobran, a ne mobilni. I pravi razliku ako čučnete, onda ste niži i manja je vjerovatnoća da će vas pogoditi grom. I grom ubija direktnim udarom, jer može postojati više paralelnih grana groma.
Izvor: blic.rs
Koja je razlika između elektromotorne sile i napona?
Jedna od glavnih razlika između EMF-a i napona je ta što je EMF energija koja se dovodi do naboja, dok je napon energija potrebna za premještanje jediničnog naboja iz jedne tačke u drugu.
Definicija napona
Napon je definiran kao energija potrebna za premještanje naboja iz jedne tačke u drugu. Mjeri se u voltima i predstavlja se simbolom V. Napon je izazvan električnim i magnetskim poljem.
Napon se razvija između krajeva (tj. Katode i anode) izvora. Potencijal pozitivne krajnje tačke izvora veći je u odnosu na negativnu tačke. Kad se napon razvije preko pasivnog elementa, tada se naziva pad napona. Zbir pada napona u krugu jednak je EMF-u prema drugom Kirchoffovom zakonu.
Definicija EMF-a
Opskrba energije od izvora do svakog punjenja je poznata kao EMF. Drugim riječima, to je opskrba energijom nekog aktivnog izvora, poput baterije za punjenje uređaja. EMF označava elektromotornu silu. Mjeri se u voltima i predstavlja simbol ε.
EMF se mjeri između krajnje tačke izvora, kada kroz njega ne prolazi struja, dok se napon mjeri između bilo koje dvije tačke zatvorenog kruga.
EMF nastaje elektrohemijskom ćelijom, dinamom, fotodiodima itd., dok napon uzrokuje električno i magnetsko polje.
Volt je SI jedinica i EMF-a i napona.
Formula za elektromotornu silu je:
E = I (R + r), a formula za napon je:
U = IR
Iz gornjih formula vidimo da je E = U za r = 0, gdje je r unutrašnji otpor izvora.
Engleski naziv za elektromotornu silu je elektromotivna sila, pa moguće da i naš naziv zbunjuje.
Šta je 5G mreža i da li je štetna?
5G je peta generacija bežične tehnologije koja je započela svoje široko korištenje 2019. Kao i prethodnim standardima, natkrivena područja su podijeljena u regije nazvane “ćelije”, koje servisiraju pojedine antene. Gotovo svaki veliki dobavljač telekomunikacijskih usluga u razvijenom svijetu implementira antene ili ih uskoro namjerava implementirati. Frekvencijski spektar od 5G dijeli se na milimetarske valove, srednjopojasne i niskopojasne. Niskopojasni raspon koristi sličan frekvencijski raspon kao i prethodnik, 4G.
5G milimetarski val je najbrži, sa stvarnim brzinama često je 1–2 Gb / s niže. Frekvencije su iznad 24 GHz i dosežu do 72 GHz što je iznad donje granice ekstremno visoke frekvencije. Doseg je kratak, pa je potrebno više ćelija. Milimetrijski talasi imaju poteškoće pri prelasku mnogih zidova i prozora, pa je zatvorena pokrivenost ograničena.
Srednji opseg 5G najšire je raspoređen, u preko 20 mreža. Brzine u opsegu od 100 MHz obično su niže od 100–400 Mb / s. U laboratoriji i povremeno na terenu brzine mogu prelaziti i jedan gigabit u sekundi. Ugrađene frekvencije su od 2,4 GHz do 4,2 GHz. Sprint i China Mobile koriste 2,5 GHz, dok su drugi uglavnom između 3,3 i 4,2 GHz, raspon koji nudi povećani domet. Mnoga područja se mogu pokriti jednostavno dogradnjom postojećih kula, što smanjuje troškove.
5G niskopojasni kapacitet nudi sličan kapacitet kao napredni 4G. U Sjedinjenim Državama, T-Mobile i AT&T pokrenuli su usluge niskog opsega prve sedmice decembra 2019. T-Mobile CTO Neville Ray upozorava da brzina njegovog 600 MHz 5G može biti čak 25 Mbit / s. AT&T, koristeći 850 MHz, obično će isporučiti manje od 100 Mbit / s u 2019. Performanse će se poboljšati, ali možda neće biti mnogo veće od dobrih 4G u istom spektru.
Verizon, AT&T i gotovo svi davaoci usluga 5G u 2019. godini imaju latencije između 25–35 milisekundi. “Kašnjenje vazduha” (između telefona i tornja) u opremi za 2019. godinu je 8–12 ms. Latencija na poslužitelju, dalje u mrežu, povećala se na prosječno ~ 30 ms, 25-40% niža od tipično raspoređenih 4G. Dodavanje “Edge Servers” blizu kula može smanjiti latenciju na 10-20 ms. Niže latencije, poput često prikazanog 1 ms, su udaljene godinama i ne uključuju vrijeme na server.
Industrijski projekt 3GPP definira svaki sistem koji koristi softver “5G NR” (5G New Radio) kao “5G”, definicija koja je u opću upotrebu došla krajem 2018. Prije toga, neki su rezervirali termin za sisteme koji isporučuju frekvencije od 20 GHz za zajedničko pozivanje na poziv ITU IMT-2020. 3GPP će dostaviti svoj 5G NR ITU-u. Pored tradicionalnih usluga mobilne telefonije, 5G NR također rješava posebne zahtjeve za privatne mobilne mreže u rasponu od industrijske IoT do kritične komunikacije.
Spektar koji se koristi u raznim 5G prijedlozima bit će blizak udaljenom snimanju sasatelita za promatranje vremena i Zemlje, posebno za nadgledanje vodene pare. Smetnje će se pojaviti i potencijalno biti značajne bez efikasne kontrole. Porast smetnji već se dogodio kod nekih drugih korišćenja neposrednih opsega. Mješanje u satelitske operacije s numeričkim performansama predviđanja vremena sa znatno štetnim uticajima na ekonomsku i javnu sigurnost u područjima kao što su komercijalno zrakoplovstvo.
Pitanja nadzora
Zbog straha potencijalnih stranih korisnika od strane kineskih dobavljača opreme, nekoliko zemalja (uključujući Australiju i Ujedinjeno Kraljevstvo već 2019.) poduzele su radnje kako bi ograničile ili uklonile uporabu kineske opreme u njihovim odgovarajućim 5G mrežama. Kineski prodavci i kineska vlada demantovali su ove tvrdnje.
U 2019. Sjedinjene Države preko svog FBI-ja, britanskog GCHQ-a, drugih obavještajnih agencija i nekoliko organizacija za kazneno gonjenje snažno su uključene u prilagođavanje standarda nadzora. Sigurnosna arhitektura 5G prilagođava se kako bi se omogućilo prikupljanje što više metapodataka za potrebe masovnog nadzora. To se događa kroz sastanke 3SALI organizacije za standardizaciju 3GPP.
Izvješće koje su objavile Europska komisija i Europska agencija za cybersecurity opisuje sigurnosna pitanja koja se tiču 5G-a dok se notorno pokušava izbjeći spominjanje Huaweija. Izvještaj upozorava na uporabu jednog dobavljača za prijevozničku 5G infrastrukturu, posebno onu koja se nalazi izvan Europske unije. (Nokia i Ericsson jedini su evropski proizvođači opreme 5G.)
Zabrinutost za zdravlje
Razvoj tehnologije izazvao je niz odgovora na zabrinutosti da bi 5G zračenje moglo imati štetne zdravstvene učinke. Mišljenje objavljeno u odjeljku internetskog bloga Scientific American tvrdi da kompletno znanstveno istraživanje njegovih učinaka nije provedeno i da može postojati rizik po zdravlje. Drugi članak u istoj publikaciji nudi pogled sa obje strane rasprave i završava pozivom na više i kvalitetnije studije o tom pitanju. Wired je karakterizirao strahove da bi tehnologija mogla uzrokovati rak, neplodnost, autizam, Alzheimerovu bolest i misterioznu smrt ptica kao “teorije zavjere”. Američki FCC i gotovo svi drugi regulatori tvrde da 5G zračenje neće imati značajne zdravstvene efekte.
U aprilu 2019., grad Bruxelles u Belgiji, blokirao je suđenje 5G zbog zakona o zračenju. U Ženevi u Švicarskoj planirana nadogradnja na 5G zaustavljena je iz istog razloga. Švicarsko udruženje telekomunikacija (ASUT) saopćilo je da studije nisu u stanju pokazati da 5G frekvencije imaju bilo kakav zdravstveni utjecaj. Nekoliko švicarskih kantona usvojilo je moratorijume na 5G tehnologiju iz zdravstvenih razloga, iako savezne službe zadužene za okoliš i telekomunikacije kažu da kantoni za to nisu nadležni.
Dr. Paul Ben-Ishai, član hebrejskog sveučilišta u Jerusalimskom odsjeku za fiziku, nedavno je objasnio kako ljudski znojni kanali djeluju kao niz spiralnih antena kada su izloženi talasnim duljinama od 5G. Kada se to dogodi, EM valovi djeluju u složenim oblicima, što rezultira potencijalnim efektima na zdravlje.
Zabrinutosti za zdravlje povezane sa zračenjem iz kula mobitela i mobitela nisu nove. Iako elektromagnetska preosjetljivost nije naučno priznata, tvrdi se da su difuzni simptomi, poput glavobolje i umora, posljedica izloženosti elektromagnetskim poljima kao što su ona koja nose 5G i Wi-Fi. Međutim, 5G tehnologija predstavlja nekoliko novih pitanja koja odstupaju od 4G tehnologije, naime, viših mikrotalasnih frekvencija od 2,6 GHz do 28 GHz u odnosu na 700–2500 MHz koje obično koristi 4G. Kako viši milimetarski val korišten u 5G ne prodire u predmete lako, to zahtijeva postavljanje antena na svakih nekoliko stotina metara, što je izazvalo zabrinutost u javnosti.
Međunarodni apel Europskoj uniji upućen 13. septembra 2017. prikupio je preko 180 potpisa naučnika koji predstavljaju 35 jedinstvenih zemalja. Oni izražavaju zabrinutost zbog povezivanja od 10 do 20 milijardi na mrežu 5G i posljedičnog porasta izloženosti RF-EMF koji stalno utječu na globalno stanovništvo. U apelu se poziva i na zaključak Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) iz 2011. da su frekvencije 30 kHz – 300 GHz vjerovatno kancerogene za ljude. Ovo je istraživanje očigledno potvrdilo Nacionalnim toksikološkim programom (NTP) koji je proučavao dugotrajno izlaganje RF zračenju na štakorima i uočio značajno povećanje formiranja raka.
Kritičari 5G kažu da ove milimetrske talasne dužine nisu široko testirane u široj javnosti. Većina stručnjaka vjeruje da je potrebno još naučnih istraživanja, iako se milimetarska tehnologija već desetljećima koristi u tehnologiji kao što je radar, postoji značajno istraživanje vezano za povezanost raka na upotrebu radarskih uređaja od strane policijskih službenika.
Senator Sjedinjenih Država Richard Blumenthal u 2018. godini rekao je “Ne znam pouzdane studije – klasificirane ili na neki drugi način koje su rađene oko 5G tehnologije. Možda je vojska postojala, ali koliko znam, nisu ispunili specifikacije koje su potrebne u pogledu broja životinja ili drugog načina mjerenja koji bi bio potreban.
2018. godine Dr. Martin Pall, profesor emeritusa biohemije i osnovnih medicinskih nauka na Državnom univerzitetu u Washingtonu, smatra “Stavljanje desetine miliona 5G antena bez ijednog testa biološke sigurnosti mora biti najgluplja ideja koju je iko u povijesti imalo. ” On navodi povećani broj nizova s fazama, visoke energetske impulse koji lako mogu probiti kroz ljudsko tijelo i veliki dio antena potreban za rad mreže kao potencijalne izazove zabrinutosti.
Pišući u New York Timesu za 2019. godinu, William Broad je izvijestio da je RT America proširio 5G povezujući programiranje sa štetnim zdravstvenim efektima, poput “raka mozga, neplodnosti, autizma, tumora srca i Alzheimerove bolesti”. Broad tvrdi da su se takve tvrdnje u 2019. povećale i proširile na stotine blogova i web stranica, ali im nedostaje „naučna podrška“.
Kako izloženost elektromagnetskim poljima može utjecati na ljude ostaje sporno područje, a studije nisu dale jasne dokaze o utjecaju na sisare, ptice ili insekte. Nedostatak jasnih dokaza koji bi omogućili razvoj smjernica o izloženosti tehnologiji 5G ostavlja otvorenu mogućnost nenamjernih bioloških posljedica.
Prema pisanju CNET-a, “Članovi parlamenta u Holandiji također pozivaju vladu da bliže pogleda 5G. Švicarska poduzima korake za nadzor utjecaja 5G na ljude. Nekoliko čelnika Kongresa pisalo je Federalnim komunikacijama Slične zabrinutosti bile su postavljene u Vermontu i Nju Hempšir.
U februaru 2019. senator Blumenthal ispitivao je predstavnike industrije 5G o rizicima zdravlja i povezanim studijama, zaključivši kako industrija nije napravila nijednu studiju, niti je bila u toku.
U julu 2019. godine New York Times napisao je članak u kojem je detaljno opisao kako je utjecajna studija iz 2000. godine koja je utvrdila da bežična tehnologija nosi veliku šansu da uzrokuje štetne zdravstvene efekte kod ljudi napravila naučnu grešku propuštajući proučavanje studije zaštitne prednosti ljudske kože. U članku se tvrdi da mnogi navodni zdravstveni problemi oko 5G i drugih bežičnih tehnologija kod ljudi nisu naučno dokazani.
U trećem tromjesečju 2019., nakon kampanje aktivističkih grupa, niz malih lokaliteta u Velikoj Britaniji, uključujući Totnes, Brighton i Hove, Glastonbury i Frome, donio je rezolucije protiv daljnje implementacije 5G infrastrukture. Na primjer, Gradsko vijeće Totnes-a usvojilo je simbolični moratorij na izgradnju dodatnih 5G jarbola čekajući na dodatna istraživanja o učincima 5G na zdravlje.
Primjene
Automobili
5G Automotive Association promovira C-V2X komunikacijsku tehnologiju koja će se prvi put implementirati u 4G. Omogućuje komunikaciju između vozila i komunikaciju između vozila i infrastrukture, što dovodi do povećanja autonomnih (IoT) automobila i IoT (Internet of Things).
Stručnjaci autoindustrije vjeruju da će ugradnja 5G tehnologije u nadolazeće automobile koji se voze biti od ključne važnosti u pomaganju autonomnim automobilima da ostvare svoj puni potencijal (Llanasas, 2019). Brzina ove tehnologije poboljšat će mogućnosti autonomnih vozila čineći ih istovremeno učinkovitim (Llanasas, 2019). Na primjer, trenutna mreža 4G nema brzinu potrebnu za osiguravanje samovozećih vozila koja bi mogla spriječiti katastrofalne nesreće (Llanasas, 2019).
Javna sigurnost
Očekuje se da će kritični „push-to-talk“ (MCPTT) i kritički video i podaci biti kritički poboljšani u 5G.
Zdravstvo
Aspekt 5G ultra-pouzdane komunikacije sa niskim kašnjenjem (URLLC) mogao bi poboljšati teleheziju, daljinsko nadgledanje pacijenata i daljinsku operaciju za pacijente ili medicinske ustanove sa manje pristupa postojećim mrežama velike brzine.
Fiksna bežična mreža
Fiksne bežične veze namijenjene zamjeni širokopojasne mreže fiksne mreže (ADSL, VDSL, optička i DOCSIS veza) sa 5G vezama.
Pametni dom
5G koristi koncept pametne kuće, koji je automatizirani dom opremljen rasvjetom, grijanjem ili drugim elektroničkim uređajima kojima se može daljinski upravljati pametnim telefonom ili računarom. U usporedbi s postojećim bežičnim tehnologijama kao što su WLAN, Bluetooth Low Energy, Zigbee, Z-Wave i druge takve tehnologije, 5G će doprinijeti uspjehu pametnih domova pružajući pouzdane i korisničke veze s uređajima s različitim zahtjevima performansi.
Izvori informacija
Ray, Neville (June 18, 2018). › file “FCC testimony Neville Ray” Check |url= value (help). FCC.gov.
“Preparing the ground for IMT-2020”. www.3gpp.org. Archived from the original on April 14, 2019. Retrieved April 14, 2019.
Rappaport, T.S.; Sun, Shu; Mayzus, R.; Zhao, Hang; Azar, Y.; Wang, K.; Wong, G.N.; Schulz, J.K.; Samimi, M. (January 1, 2013). “Millimeter Wave Mobile Communications for 5G Cellular: It Will Work!”. IEEE Access. 1: 335–349. doi:10.1109/ACCESS.2013.2260813. ISSN 2169-3536.
Nordrum, Amy; Clark, Kristen (January 27, 2017). “Everything you need to know about 5G”. IEEE Spectrum magazine. Institute of Electrical and Electronic Engineers. Archived from the original on January 20, 2019. Retrieved January 23, 2019.
Hoffman, Chris (January 7, 2019). “What is 5G, and how fast will it be?”. How-To Geek website. How-To Geek LLC. Archived from the original on January 24, 2019. Retrieved January 23, 2019.
Segan, Sascha (December 14, 2018). “What is 5G?”. PC Magazine online. Ziff-Davis. Archived from the original on January 23, 2019. Retrieved January 23, 2019.
Shatrughan Singh (March 16, 2018). “Eight Reasons Why 5G Is Better Than 4G”. Altran. Archived from the original on May 25, 2019. Retrieved May 25, 2019.
Forum, C. L. X. (June 13, 2019). “1 Million IoT Devices per Square Km- Are We Ready for the 5G Transformation?”. Medium. Archived from the original on July 12, 2019. Retrieved July 12, 2019.
“5G—It’s Not Here Yet, But Closer Than You Think”. October 31, 2017. Archived from the original on January 6, 2019. Retrieved January 6, 2019.
“Intel Accelerates the Future with World’s First Global 5G Modem”. Intel Newsroom. Archived from the original on September 6, 2018. Retrieved November 21, 2019.
“Ford: Self-driving cars “will be fully capable of operating without C-V2X””. wirelessone.news. Retrieved December 1, 2019.
“What is the difference between 4G and 5G?”. Just Ask Gemalto EN. March 14, 2018. Retrieved January 3, 2020.
Dolcourt, Jessica. “We tested 5G speeds across the globe”. CNET. Retrieved January 3, 2020.
Staff 2019-12-06T18:22:30Z, Tom’s Guide. “Fastest Wireless Network 2019: It’s Not Even Close”. Tom’s Guide. Retrieved January 3, 2020.
Dave. “No ‘Material Difference Between 5G & LTE'”. wirelessone.news. Archived from the original on June 20, 2018. Retrieved June 20, 2018.
Dave. “5G NR Only 25% to 50% Faster, Not Truly a New Generation”. wirelessone.news. Archived from the original on June 20, 2018. Retrieved June 20, 2018.
“T-Mobile’s LAA Creates Screaming Fast Speeds in NYC”. PCMAG. Archived from the original on June 25, 2018. Retrieved June 25, 2018.
“Testing the first ever 5G network phone in USA”. smartmobtech.com. Archived from the original on July 3, 2019. Retrieved July 3, 2019.
Saracco, Roberto. “Taking a fresh look at 5G – Technology enablers I”. IEEE Future Directions. Archived from the original on November 5, 2019. Retrieved September 11, 2019.
“5G Latency – Reality Checks”. SENKI. December 9, 2018. Archived from the original on October 6, 2019. Retrieved October 6, 2019.
“New Services & Applications With 5G Ultra-reliable Low Latency Communications” (PDF). 5G Americas. Archived from the original (PDF) on April 19, 2019. Retrieved April 19, 2019.
Sabine Dahmen-Lhuissier. “ETSI – Mobile”. ETSI. Archived from the original on April 20, 2019. Retrieved April 20, 2019.
“Customers in Chicago and Minneapolis are first in the world to get 5G-enabled smartphones connected to a 5G network”. verizon.com. April 3, 2019. Archived from the original on May 8, 2019. Retrieved May 8, 2019.
“Minimum requirements related to technical performance for IMT-2020 radio interface(s)” (PDF). Archived (PDF) from the original on January 8, 2019. Retrieved August 16, 2019.
“The first real 5G specification has officially been completed”. The Verge. Archived from the original on January 7, 2019. Retrieved June 25, 2018.
Flynn, Kevin. “Workshop on 3GPP submission towards IMT-2020”. 3gpp.org. Archived from the original on January 7, 2019. Retrieved January 6, 2019.
“RAN adjusts schedule for 2nd wave of 5G specifications”. 3gpp.org. Archived from the original on April 14, 2019. Retrieved April 11, 2019.
Dave. “5G NR Only 25% to 50% Faster, Not Truly a New Generation”. wirelessone.news. Archived from the original on June 20, 2018. Retrieved June 25, 2018.
“Factcheck: Large increase of capacity going from LTE to 5G low and mid-band”. wirelessone.news. Archived from the original on January 3, 2019. Retrieved January 3, 2019.
Teral, Stephane (January 30, 2019). “5G best choice architecture” (PDF). ZTE. Archived (PDF) from the original on February 2, 2019. Retrieved February 1, 2019.
“What is 5G New Radio (5G NR)”. 5g.co.uk. Archived from the original on November 8, 2018. Retrieved November 8, 2018.
“Making 5G New Radio (NR) a Reality – The Global 5G Standard – IEEE Communications Society”. comsoc.org. Archived from the original on November 8, 2018. Retrieved January 6, 2019.
Kastrenakes, Jacob (October 2, 2018). “Is Verizon’s 5G home internet real 5G?”. The Verge. Archived from the original on October 7, 2019. Retrieved October 7, 2019.
“Mobile industry eyes 5G devices in early 2019”. telecomasia.net. Archived from the original on January 6, 2019. Retrieved January 6, 2019.
“With LTE-M and NB-IoT You’re Already on the Path to 5G”. sierrawireless.com. Archived from the original on January 6, 2019. Retrieved January 6, 2019.
GSA: LTE and 5G Market Statistics, 8 April 2019 (retrieved 24 April 2019)
GSA: 5G Investments: Trials, Deployments, Launches – Updated March 2019 Archived April 2, 2019, at the Wayback Machine (retrieved 2nd March 2019)
“Archived copy”. Archived from the original on November 29, 2019. Retrieved November 29, 2019.
[1][dead link]
“Telecom’s 5G revolution triggers shakeup in base station market”. Nikkei Asian Review. Archived from the original on April 21, 2019. Retrieved April 21, 2019.
“Samsung Electronics supplies 53,000 5G base stations for Korean carriers”. RCR Wireless News. April 10, 2019. Archived from the original on April 12, 2019. Retrieved April 13, 2019.
“삼성 5G기지국 5만3000개 깔았다…화웨이 5배 ‘압도'”. 아시아경제. April 10, 2019.
“Samsung dominates Korea 5G deployments”. Mobile World Live. April 10, 2019. Archived from the original on April 10, 2019. Retrieved April 11, 2019.
“Fast but patchy: Trying South Korea’s new 5G service”. Nikkei Asian Review. Archived from the original on April 12, 2019. Retrieved April 11, 2019.
“Korea 5G far ahead: 250,000 5G in Korea, goal 8-10M in one year, 3,690 bases added one week (First look)”. wirelessone.news. Archived from the original on May 8, 2019. Retrieved May 8, 2019.
“Japan allocates 5G spectrum, excludes Chinese equipment vendors”. South China Morning Post. Archived from the original on April 12, 2019. Retrieved April 15, 2019.
“Huawei Launches Full Range of 5G End-to-End Product Solutions”. huawei. Archived from the original on April 13, 2019. Retrieved April 13, 2019.
“Japan allocates 5G spectrum to carriers, blocks Huawei and ZTE gear”. VentureBeat. April 10, 2019. Archived from the original on April 13, 2019. Retrieved April 13, 2019.
“Samsung signals big 5G equipment push, again, at factory”. January 4, 2019. Archived from the original on April 13, 2019. Retrieved April 13, 2019.
“Nokia says it is the one-stop shop for 5G network gear | TechRadar”. techradar.com. Archived from the original on April 13, 2019. Retrieved April 13, 2019.
“5G radio – Ericsson”. Ericsson.com. February 6, 2018. Archived from the original on April 13, 2019. Retrieved April 13, 2019.
Riccardo Barlaam (February 21, 2019). “5G, gli Stati Uniti hanno la risposta per resistere all’avanzata cinese”. Il Sole 24 Ore (in Italian). Archived from the original on July 25, 2019. Retrieved July 24, 2019.
“5G Spectrum Recommendations” (PDF). Archived from the original (PDF) on December 23, 2018. Retrieved October 7, 2019.
“FCC Spectrum Frontier Proposal | NYU WIRELESS”. NYU WIRELESS. July 15, 2016. Archived from the original on May 26, 2017. Retrieved May 18, 2017.
Foo Yun Chee (March 3, 2018). “EU countries, lawmakers strike deal to open up spectrum for 5G”. Reuters. Archived from the original on January 7, 2019. Retrieved March 3, 2018.
GSA: Spectrum for Terrestrial 5G Networks: Licensing Developments Worldwide Archived April 2, 2019, at the Wayback Machine (March 2019)
Mirfananda, Ahmad & Suryanegara, Muhammad. (2016). 5G spectrum candidates beyond 6 GHz: A simulation of Jakarta environment. 30–35. 10.1109/TENCONSpring.2016.7519373.
Fang Jian, Li Jingchun, Huang Biao, Feng Yan. Research status and prospect of 5G spectrum Archived November 5, 2019, at the Wayback Machine. Telecommunications science, 2015, 31(12):111–118
“Samsung to launch world’s first 5G smartphone, Galaxy S10 5G, on April 5 – Times of India”. The Times of India. Archived from the original on July 23, 2019. Retrieved July 12, 2019.
Total Telecom: “GSA launches first global database of commercial 5G devices Archived April 2, 2019, at the Wayback Machine” (retrieved 25 March 2019)
GSA: 5G Device Ecosystem Report Archived April 2, 2019, at the Wayback Machine (25 March 2019)
GSA: 5G Devices: Ecosystem Report, September 2019 Archived October 13, 2019, at the Wayback Machine (retrieved 17 October 2019)
GSA: LTE, 5G and 3GPP IoT Chipsets: Status Update, April 2019 (retrieved 24 April 2019)
“Telstra claims first Australian live 5G connection”. TeleGeography. November 23, 2018. Retrieved December 20, 2018.
“Qué es la tecnología 5G y cuándo llega al país”. Perfil. Buenos Aires. August 15, 2018.
“Personal, Huawei trial 5G in Buenos Aires” (Press release). TeleGeography. June 4, 2019. Archived from the original on July 1, 2019. Retrieved July 12, 2019.
“Movistar and Ericsson bring first 5G trial to Argentina” (Press release). Ericsson. November 9, 2017. Archived from the original on July 1, 2019. Retrieved July 17, 2019.
“Canada Details Plans for 5G Internet Rollout”. Voice of America. Retrieved December 15, 2019.
Proctor, Jason (April 29, 2019). “Why Canada’s decisions on who builds 5G technology are so important”. CBC. Archived from the original on July 22, 2019. Retrieved December 14, 2019.
Safer, David; Soliman, Mourad; Alexa, Alex (2019). “Accelerating 5G in Canada” (PDF). Canadian Wireless Telecommunications Association. Accenture. Retrieved December 14, 2019.
Clark, Stephen. “Is 5G Available in Canada?”. WhistleOut. Retrieved December 15, 2019.
“China rolls out ‘one of the world’s largest’ 5G networks”. BBC. November 1, 2019. Archived from the original on November 3, 2019. Retrieved November 4, 2019.
“China just launched the world’s largest 5G network”. CNN. November 1, 2019. Archived from the original on November 4, 2019. Retrieved November 4, 2019.
“5G auction in Germany raises €6.5 billion from four telcoms”. Deutsche Welle. June 13, 2019. Archived from the original on July 1, 2019. Retrieved July 1, 2019.
Weidner, Markus. “Vodafone startet mit 5G in Berlin und weiteren Städten”. teltarif.de. Archived from the original on October 13, 2019. Retrieved October 7, 2019.
“Deutsche Telekom gibt Startschuss für 5G Netz und stellt neue MagentaMobil-Tarife vor”. September 5, 2019. Retrieved October 7, 2019.
“Airtel, Huawei conduct India’s first 5G network test trial – ET Telecom”. ETTelecom.com. The Economic Times. February 23, 2018. Archived from the original on August 30, 2019. Retrieved September 11, 2019.
“Bharti Airtel and Vodafone Idea may leave Huawei out of core 5G”. Money Control. August 12, 2019. Archived from the original on September 14, 2019. Retrieved September 11, 2019.
“Reliance Jio, Bharti Airtel shun Chinese companies for 5G trials”. Business Standard. September 14, 2019. Archived from the original on October 7, 2019. Retrieved September 15, 2019.
“Huawei urges India to make independent decision on 5G rollout”. Business Today. September 10, 2019. Archived from the original on September 11, 2019. Retrieved September 11, 2019.
“Huawei asks India to take informed and independent decision on 5G trails”. ETTelecom.com. The Economic Times. June 23, 2019. Retrieved September 11, 2019.
“Decision on Huawei’s participation in 5G based on security and economic interests:MEA”. PTI. The Economic Times. June 11, 2019. Retrieved December 1, 2019.
“China warns India of ‘reverse sanctions’ if Huawei gets blocked from 5G bidding”. South China Morning Post. August 7, 2019. Archived from the original on September 11, 2019. Retrieved September 11, 2019.
“Australia concerns over Huawei threat in India”. Mobile World Live. September 10, 2019. Archived from the original on September 11, 2019. Retrieved September 11, 2019.
“India Warned by Australian Cyber Officials Against Using Huawei”. NDTV. September 10, 2019. Archived from the original on November 19, 2019. Retrieved September 11, 2019.
“Aussie Officials warn off India on Huawei security threat”. The Australian. September 10, 2019. Retrieved September 11, 2019.
“Wilbur Ross warns India about Huawei, says country must make its own decision”. Saheli Roy Choudhury. CNBC. October 4, 2019. Archived from the original on October 7, 2019. Retrieved October 5, 2019.
“5G set to transform communication in India:TRAI”. Navtan Kumar. Sunday Guardian. September 7, 2019. Retrieved December 1, 2019.
“White Paper/Enabling 5G in India”. Telecom Regulatory Authority of India (TRAI). September 7, 2019. Retrieved December 1, 2019.
“Indetifying India specific 5G use cases:TRAI chairman”. The Economic Times. October 14, 2019. Retrieved December 1, 2019.
“Airtel, Huawei conduct successful 5G trial”. The Hindu. February 28, 2018. Retrieved September 11, 2019.
“Samsung Leverages Reliance Jio’s LTE Success for 5G Growth”. Sue Marek. SDXCENTRAL. May 3, 2018. Archived from the original on May 6, 2018. Retrieved September 11, 2019.
“Samsung and Reliance Jio to conduct 5G trails in New Delhi”. ETTelecom.com. The Economic Times. October 26, 2018. Archived from the original on October 26, 2018. Retrieved September 11, 2019.
“BSNL to roll out 5G services in India together with Nokia and Coriant”. ETTelecom.com. The Economic Times. June 19, 2018. Retrieved September 11, 2019.
“Ericsson bags deal for 5G equipment on Vodafone-Idea Network”. ETTelcom.com. The Economic Times. February 20, 2019. Archived from the original on May 20, 2019. Retrieved September 11, 2019.
“Ireland’s largest 5G network is here | eir.ie”. eir. Archived from the original on January 24, 2020. Retrieved January 24, 2020.
“Vodafone switches on 5G mobile in Ireland: cities first, rural later”. Irish Independent. August 13, 2019. Archived from the original on August 13, 2019. Retrieved August 13, 2019.
Goodbody, Will (October 24, 2019). “Eir launches its 5G network in 10 towns and cities”. Archived from the original on October 24, 2019. Retrieved October 24, 2019.
“Comunicato stampa 2019”. vodafone.it (in Italian). Vodafone (Italy). June 5, 2019. Archived from the original on July 25, 2019. Retrieved June 9, 2019.
“Reti veloci TIM 5G”. tim.it (in Italian). July 9, 2019. Archived from the original on July 12, 2019. Retrieved July 9, 2019.
“Connessioni veloci, Brescia apripista per il 5G”. Giornale di Brescia (in Italian). December 7, 2019. Archived from the original on December 8, 2019. Retrieved December 8, 2019.
“Iliad Launches 5G Ready IP Network Architecture with Segment Routing IPv6 in Italy”. newsroom.cisco.com. April 9, 2019. Archived from the original on April 9, 2019. Retrieved April 14, 2019.
“Iliad e Cisco insieme per l’architettura di rete IP 5G ready”. Corriere Comunicazioni – Corcom.it (in Italian). April 18, 2019. Archived from the original on April 20, 2019. Retrieved April 18, 2019.
“5G: strategic agreement with European network equipment supplier Nokia” (PDF). iliad.fr. September 2, 2019. Archived (PDF) from the original on September 2, 2019. Retrieved September 2, 2019.
“Progetto di modifica di impianto tecnologico di radiotelecomunicazioni per telefonia cellulare” (PDF). mediobrenta.it (in Italian). Archived (PDF) from the original on September 3, 2019. Retrieved September 2, 2019.
“Monaco becomes the first country fully covered by 5G using Huawei”. July 10, 2019.
“Huawei, rete 5G nel Principato di Monaco”. ANSA (in Italian). July 11, 2019. Archived from the original on July 12, 2019. Retrieved July 11, 2019.
Charleston Lim (July 11, 2019). “Monaco Telecom Rolls Out Full 5G Coverage Using Huawei Gear In European First”. Business Times (China). Beijing. Archived from the original on July 12, 2019. Retrieved July 11, 2019.
“Netherlands to raise at least 900 million euros in first 5G auction”. December 5, 2019 – via www.reuters.com.
“Vodafone launches commercial 5G in New Zealand”. RCR Wireless. December 11, 2019.
E24: Telenor skal gjøre 5G norsk Archived November 16, 2018, at the Wayback Machine (norwegian)
“Archived copy”. Archived from the original on November 28, 2019. Retrieved November 28, 2019.
“Trondheim to become Norway’s biggest 5G city”. Archived from the original on November 28, 2019. Retrieved November 28, 2019.
“Archived copy”. Archived from the original on November 14, 2019. Retrieved November 28, 2019.
“Archived copy”. Archived from the original on November 28, 2019. Retrieved November 28, 2019.
“Archived copy”. Archived from the original on October 28, 2019. Retrieved November 28, 2019.
“Pakistan becomes first South Asian country to test 5G services”. August 22, 2019. Archived from the original on August 22, 2019. Retrieved August 22, 2019.
“Zong successfully test 5G in Pakistan”. Business Recorder. August 22, 2019. Archived from the original on August 22, 2019. Retrieved August 22, 2019.
“Pakistan on short list of 5G-ready countries with Zong’s successful trial”. Dawn. August 22, 2019. Archived from the original on August 22, 2019. Retrieved August 22, 2019.
“Zong Conducts the First 5G Video Call of Pakistan”. ProPakistani. January 6, 2020.
“Telenor Pakistan gets 5G ready”. The News International. December 14, 2019.
“Breaking: Jazz Successfully Tests 5G Network in Pakistan [Screen Grabs]”. ProPakistani. January 4, 2020.
“Jazz Launches 5G Trials for Customers in Pakistan”. ProPakistani. January 7, 2020.
“PTA hopes 5G will be available in Pakistan by 2021”. Express Tribune. September 17, 2019.
“Pakistani operator Jazz trials 5G in Islamabad”. 5gradar. January 6, 2020.
“PTA permits two companies to test 5G”. Express Tribune. January 8, 2020.
“Huawei sets eyes on Pakistan and India to win 5G war”. TechJuice. August 22, 2019. Archived from the original on August 22, 2019. Retrieved August 22, 2019.
“Zong and Huawei Complete Commercial Deployment of the Longest Distance 5G Microwave MIMO link”. ProPakistani. June 24, 2019. Archived from the original on August 22, 2019. Retrieved August 22, 2019.
“Telenor Pakistan & Nokia Deploy Pakistan’s First 5G-Ready Cloud-Based RAN Platform”. ProPakistani.
“Smart posts speeds of 14.97 Gbps in latest 5G tests”. Retrieved July 19, 2019.
“Globe launches first 5G service in Southeast Asia”. Retrieved July 19, 2019.
“Globe at Home Air Fiber 5G: The Latest in Broadband Technology”. Retrieved July 19, 2019.
“PLDT taps Huawei for 5G rollout in 2020”. Retrieved July 19, 2019.
“PLDT starts 5G rollout in early 2020, plans to spend ‘substantial amount’ for use cases”. Retrieved July 19, 2019.
“Wyborcza.pl”. wyborcza.pl. Retrieved December 27, 2019.
“5G zmieni media. W 2030 roku przez internet użytkownicy poczują zapach, dotyk i smak”. www.wirtualnemedia.pl (in Polish). Retrieved December 27, 2019.
“Orange, Play i T-Mobile z nowymi testami sieci 5G. Na liście Kraków, Toruń i Lublin”. www.wirtualnemedia.pl (in Polish). Retrieved December 27, 2019.
“Play ruszy w Trójmieście z komercyjnymi testami 5G. Start na początku 2020 roku”. www.wirtualnemedia.pl (in Polish). Retrieved December 27, 2019.
“Poland’s Cyfrowy Polsat begins 5G roll-out”. January 3, 2020 – via www.reuters.com.
“Ruszają konsultacje w sprawie aukcji 5G. 4 rezerwacje po 450 milionów złotych”. www.wirtualnemedia.pl (in Polish). Retrieved December 27, 2019.
“Cyfrowy Polsat chce uruchomić 5G w paśmie 2600 MHz”. www.parkiet.com (in Polish). Retrieved January 7, 2020.
“Primul operator din România care oferă 5G. Cât te costă internetul viitorului”. June 26, 2019.
Griffiths, James. “Huawei is building 5G in Russia and China. We may be seeing the start of the internet break up”. Analysis. CNN. Archived from the original on July 1, 2019. Retrieved July 12, 2019.
“San Marino primo Stato 5G d’Europa, accesa l’antenna”. Corriere Comunicazioni – Corcom.it (in Italian). September 4, 2019. Archived from the original on July 12, 2019. Retrieved July 11, 2019.
“Rain launches uncapped 5G broadband at R1 000/month – TechCentral”. techcentral.co.za. Archived from the original on September 20, 2019. Retrieved September 19, 2019.
“South Korea hits 1 million 5G subscribers in 69 days, beating 4G record”. June 12, 2019. Archived from the original on July 1, 2019. Retrieved July 1, 2019.
Drillsma, Ryan (April 19, 2019). “5G could be available in Taiwan as early as January 2020”. Taiwan News. Taipei. Archived from the original on July 1, 2019. Retrieved July 17, 2019.
Huang Tzu-ti (April 27, 2019). “Qualcomm 5G center breaks ground in Taiwan”. Taiwan News. Taipei. Archived from the original on July 1, 2019. Retrieved July 17, 2019.
Gibbs, Samuel (May 25, 2019). “What is 5G and when can I get it in the UK?”. The Guardian. London. Archived from the original on June 21, 2019. Retrieved June 21, 2019.
“O2 5G to arrive in 2019 as company builds a 5G Economy in partnership with British business” (Press release). O2 The Blue. February 21, 2019. Archived from the original on June 21, 2019. Retrieved June 21, 2019.
“We’re building the UK’s fastest 5G network”. Three. Archived from the original on June 20, 2019. Retrieved July 17, 2019.
“Archived copy”. 5g.co.uk. Archived from the original on March 14, 2019. Retrieved November 21, 2019.
Blumenthal, Eli. “Verizon turns on 5G in Atlanta, Detroit, Indianapolis and Washington, DC”. CNN. Archived from the original on August 14, 2019. Retrieved December 11, 2019.
Duffy, Clare. “T-Mobile has launched nationwide 5G. Here’s what that means”. CNET. Archived from the original on December 9, 2019. Retrieved December 11, 2019.
David Lynch (November 5, 2019). “2019 Live & Planned 5G City List For AT&T, Verizon, Sprint, and T-Mobile”. UpPhone. Archived from the original on July 14, 2019. Retrieved June 12, 2019.
Schenck, Stephen (November 5, 2019). “Every 5G city and region for every major carrier in the US (Verizon, AT&T, T-Mobile, and Sprint)”. Android Police. Archived from the original on November 6, 2019. Retrieved November 8, 2019.
“STREAMLINING THE RAPID EVOLUTION AND MODERNIZATION OF LEADING-EDGE INFRASTRUCTURE NECESSARY TO ENHANCE (STREAMLINE) SMALL CELL DEPLOYMENT ACT | Congressional Record Index”. www.congress.gov. Archived from the original on December 12, 2019. Retrieved December 12, 2019.
“Senators: Why rush to 5G while rural areas ignored?”. NACo. Archived from the original on August 6, 2019. Retrieved August 6, 2019.
“ANTEL and Nokia make the first 5G call on a commercial network in Latin America”. Nokia. Archived from the original on August 20, 2019. Retrieved August 20, 2019.
Drillsma, Ryan (July 26, 2019). “Vietnam Rushes to Adopt 5G”. The Diplomat. Hanoi. Archived from the original on July 28, 2019. Retrieved September 17, 2019.
ASEAN2025 (July 10, 2019). “VNPT readies Hanoi, Ho Chi Minh City 5G trials”. TeleGeography. Vietnam. Archived from the original on July 10, 2019. Retrieved September 17, 2019.
“The future of the 5G network in Mexico”. mexicanist.com. Archived from the original on July 1, 2019. Retrieved July 1, 2019.
“red 5G – Xataka México”. xataka.com.mx. Archived from the original on July 1, 2019. Retrieved July 1, 2019.
Cahun, Antonio (December 11, 2018). “2019 es el año del 5G, pero no para México”. Xataka México. Archived from the original on July 1, 2019. Retrieved July 1, 2019.
“TELIA OCH ERICSSON STARTAR SVERIGES FÖRSTA 5G-NÄT PÅ KTH”. Telia. Archived from the original on September 6, 2019. Retrieved September 6, 2019.
“Huawei lanzará 5G en el 2020 en Panamá”. October 11, 2018. Archived from the original on April 16, 2019. Retrieved April 16, 2019.
“Internet 5G se propagaría en 2021 para consolidarse hacia 2028”. La Estrella de Panamá. June 11, 2019. Archived from the original on June 11, 2019. Retrieved September 16, 2019.
“5G | ShareTechnote”. sharetechnote.com. Archived from the original on January 6, 2019. Retrieved January 6, 2019.
Tim Fisher. “5G vs 4G: Everything You Need to Know”. Lifewire. Archived from the original on April 21, 2019. Retrieved April 21, 2019.
“The Shift From 4G to 5G Will Change Just About Everything”. adweek.com. Archived from the original on April 21, 2019. Retrieved April 21, 2019.
“5G speed vs 5G range-What is the value of 5G speed,5G range”. rfwireless-world.com. Archived from the original on April 21, 2019. Retrieved April 21, 2019.
“ZTE, SoftBank achieve 956 Mbps in Massive MIMO test”. FierceWireless. Archived from the original on April 21, 2019. Retrieved April 11, 2019.
GSA: 5G Investments: Trials, Deployments, Launches – Updated March 2019 Archived April 2, 2019, at the Wayback Machine (retrieved 2 March 2019)
“IT Needs to Start Thinking About 5G and Edge Cloud Computing”. February 7, 2018. Archived from the original on June 12, 2018. Retrieved June 8, 2018.
“Mobile Edge Computing – An Important Ingredient of 5G Networks”. IEEE Softwarization. March 2016. Archived from the original on February 24, 2019. Retrieved February 24, 2019.
“WS-21: SDN5GSC – Software Defined Networking for 5G Architecture in Smart Communities”. IEEE Global Communications Conference. May 17, 2018. Archived from the original on March 8, 2019. Retrieved March 7, 2019.
Ordonez-Lucena, J.; Ameigeiras, P.; Lopez, D.; Ramos-Munoz, J. J.; Lorca, J.; Folgueira, J. (2017). “Network Slicing for 5G with SDN/NFV: Concepts, Architectures, and Challenges”. IEEE Communications Magazine. 55 (5): 80–87. arXiv:1703.04676. Bibcode:2017arXiv170304676O. doi:10.1109/MCOM.2017.1600935. hdl:10481/45368. ISSN 0163-6804.
“5G Channel Coding” (PDF). Archived from the original (PDF) on December 6, 2018. Retrieved January 6, 2019.
Maunder, Robert (September 2016). “A Vision for 5G Channel Coding” (PDF). Archived from the original (PDF) on December 6, 2018. Retrieved January 6, 2019.
“5G NR 3GPP | 5G NR Qualcomm”. Qualcomm. December 12, 2018. Archived from the original on April 22, 2019. Retrieved April 15, 2019.
Misra, Sidharth (January 10, 2019). “The Wizard Behind the Curtain?—The Important, Diverse, and Often Hidden Role of Spectrum Allocation for Current and Future Environmental Satellites and Water, Weather, and Climate”. 15th Annual Symposium on New Generation Operational Environmental Satellite Systems. Phoenix, AZ: American Meteorological Society. Archived from the original on May 5, 2019. Retrieved May 5, 2019.
Lubar, David G. (January 9, 2019). “A Myriad of Proposed Radio Spectrum Changes—-Collectively Can They Impact Operational Meteorology?”. 15th Annual Symposium on New Generation Operational Environmental Satellite Systems. Phoenix, AZ: American Meteorological Society. Archived from the original on May 5, 2019. Retrieved May 5, 2019.
Witze, Alexandra (April 26, 2019). “Global 5G wireless networks threaten weather forecasts: Next-generation mobile technology could interfere with crucial satellite-based Earth observations”. Nature News. Archived from the original on May 5, 2019. Retrieved May 5, 2019.
Brackett, Ron (May 1, 2019). “5G Wireless Networks Could Interfere with Weather Forecasts, Meteorologists Warn”. The Weather Channel. Archived from the original on May 5, 2019.
Samenow, Jason (March 8, 2019). “Critical weather data threatened by FCC ‘spectrum’ proposal, Commerce Dept. and NASA say”. The Washington Post. Archived from the original on March 31, 2019. Retrieved May 5, 2019.
Samenow, Jason (March 13, 2019). “FCC to auction off wireless spectrum that could interfere with vital weather data, rejecting requests from U.S. House and science agencies”. The Washington Post. Archived from the original on May 9, 2019. Retrieved May 29, 2019.
Paul, Don (May 27, 2019). “Some worry 5G may pose huge problems for weather forecasting”. The Buffalo Post. Archived from the original on May 30, 2019. Retrieved May 29, 2019.
Witze, Alexandra (November 22, 2019). “Global 5G wireless deal threatens weather forecasts: Meteorologists say international standards for wireless technology could degrade crucial satellite measurements of water vapour”. Nature News. Archived from the original on November 28, 2019. Retrieved November 30, 2019.
“WMO expresses concern about radio frequency decision” (Press release). Geneva, Switzerland: World Meteorological Organization. November 27, 2019.
Freedman, Andrew (November 26, 2019). “Global 5G deal poses significant threat to weather forecast accuracy, experts warn”. The Washington Post. Archived from the original on November 27, 2019. Retrieved December 1, 2019.
“ECMWF statement on the outcomes of the ITU WRC-2019 conference” (Press release). Reading, UK: European Centre for Medium-Range Weather Forecasts. November 25, 2019.
Freedman, Andrew (December 11, 2019). “‘We are deeply concerned’: House Science Committee seeks investigation of how 5G could hurt weather forecasting”. The Washington Post. Archived from the original on December 12, 2019. Retrieved December 12, 2019.
Proctor, Jason (April 29, 2019). “Why Canada’s decisions on who builds 5G technology are so important”. CBC News. Canadian Broadcasting Corporation. Archived from the original on July 22, 2019. Retrieved July 31, 2019.
FBI greift massiv in 5G-Überwachungsstandards ein Archived August 11, 2019, at the Wayback Machine, orf.at, 2019-08-11.
Duckett, Chris. “Europe warns 5G will increase attack paths for state actors”. ZDNet.
“Health Concerns May Slow Rollout of Super-Fast 5G Mobile Networks, Analyst Warns”. Fortune. Archived from the original on June 12, 2019. Retrieved June 22, 2019.
Moskowitz, Joel M., We Have No Reason to Believe 5G Is Safe Archived October 23, 2019, at the Wayback Machine, Scientific American, October 12, 2019
Foster, Kenneth R. “5G Is Coming: How Worried Should We Be about the Health Risks?”. Scientific American Blog Network. Archived from the original on November 19, 2019. Retrieved December 14, 2019.
Weiss, Sabrina (June 12, 2019). “Bird-killing, cancer-causing 5G is the internet’s new favourite conspiracy theory”. Wired UK. Archived from the original on June 19, 2019. Retrieved June 22, 2019.
“Brussels halts 5G plans over radiation rules”. FierceWireless. Archived from the original on April 9, 2019. Retrieved April 11, 2019.
“Schweiz: Genf stoppt Aufbau von 5G-Mobilfunkantennen” (in German). April 11, 2019. Archived from the original on April 14, 2019. Retrieved April 14, 2019.
“5G Mobile Technology Fact Check” (PDF). asut. March 27, 2019. Archived (PDF) from the original on April 3, 2019. Retrieved April 7, 2019.
“Prise de position OFEV – OFCOM” (in French). June 3, 2019. Archived from the original on September 24, 2019. Retrieved December 11, 2019.
“Is Faster Internet Worth The Biological Effects That Come With It?”. Canadian Friends of The Hebrew University of Jerusalem. January 8, 2018. Retrieved January 24, 2020.
Betzalel, Noa; Ben-Ishai, Paul; Feldman, Yuri D (May 2018). “The human skin as a sub-THz receiver – Does 5G pose a danger to it or not?”. Environmental Research. 163: 208–216. doi:10.1016/j.envres.2018.01.032. PMID 29459303. Retrieved January 24, 2020. The sweat duct is regarded as a helical antenna in the sub-THz band, reflectance depends on perspiration. … the wavelengths involved approach the dimensions of the skin structures, leading to standing wave effects between strata. … Worryingly, there is some evidence for non-thermal biological effects in this frequency range.
“WHO | Electromagnetic fields and public health”. WHO. Archived from the original on May 22, 2019. Retrieved June 22, 2019.
“Scientists warn of potential serious health effects of 5G”. 5G Appeal. March 15, 2018. Archived from the original on October 8, 2019. Retrieved November 24, 2019.
IARC (March 5, 2014). Non-ionizing Radiation, Part 2: Radiofrequency Electromagnetic Fields. ISBN 978-92-832-1325-3. Archived from the original on August 10, 2019. Retrieved November 30, 2019.
Carlberg, Michael; Hardell, Lennart (2017). “Evaluation of Mobile Phone and Cordless Phone Use and Glioma Risk Using the Bradford Hill Viewpoints from 1965 on Association or Causation”. BioMed Research International. 2017: 9218486. doi:10.1155/2017/9218486. ISSN 2314-6133. PMC 5376454. PMID 28401165.
Reardon, Marguerite. “Is 5G hazardous to your health?”. CNET. Archived from the original on June 22, 2019. Retrieved June 22, 2019.
“5G is being rolled out in Australia. Is the radiation safe?”. triple j. May 23, 2019. Archived from the original on May 28, 2019. Retrieved June 22, 2019.
“Everything you need to know about the 5G network”. 9news.com.au. Archived from the original on June 22, 2019. Retrieved June 22, 2019.
“5G Is Coming”. sciencebasedmedicine.org. Archived from the original on June 22, 2019. Retrieved June 22, 2019.
Wirth, Michael, et al, The Epidemiology of Cancer Among Police Officers Archived March 14, 2018, at the Wayback Machine, United States National Library of Medicine, National Institutes of Health, 2014, citing article of American Journal of Industrial Medicine April 2013
AP. “Blumenthal Urges Cancer Study of 5G Technology”. AP. Archived from the original on September 4, 2019. Retrieved September 4, 2019.
“Martin Pall’s book on 5G is available online”. EMFacts Consultancy. August 20, 2018. Archived from the original on November 12, 2019. Retrieved November 25, 2019.
Broad, William J. (May 12, 2019). “Your 5G Phone Won’t Hurt You. But Russia Wants You to Think Otherwise”. The New York Times. Archived from the original on May 20, 2019. Retrieved May 12, 2019.
“Swisscom launches 5G network in 102 locations in Switzerland”. The Local. April 17, 2019. Archived from the original on June 20, 2019. Retrieved July 19, 2019.
“Public Health” (PDF). Public Health – European Commission. Archived (PDF) from the original on July 28, 2019. Retrieved July 27, 2019.
“5G phones and your health: What you need to know”. CNET. June 20, 2019. Archived from the original on June 22, 2019. Retrieved June 22, 2019.
“Radiation concerns halt Brussels 5G development, for now”. The Brussels Times. April 1, 2019. Archived from the original on July 14, 2019. Retrieved July 19, 2019.
“Kamer wil eerst stralingsonderzoek, dan pas 5G-netwerk”. Algemeen Dagblad. April 4, 2019.
“Switzerland to monitor potential health risks posed by 5G networks”. Reuters. April 17, 2019. Archived from the original on July 29, 2019. Retrieved July 19, 2019.
“Bay Area city blocks 5G deployments over cancer concerns”. TechCrunch. September 10, 2018.
“Broadband Bill To Be Amended To Address Concerns Over 5G Technology”. Vermont Public Radio (VPR). May 7, 2019. Archived from the original on May 7, 2019. Retrieved July 19, 2019.
“At Senate Commerce Hearing, Blumenthal Raises Concerns on 5G Wireless Technology’s Potential Health Risks”. Senator Blumenthal dot gov. Archived from the original on August 30, 2019. Retrieved September 4, 2019.
Curry, Bill P. (February 24, 2000). “Wireless LAN’s in the school room” (PDF). Stay on the Truth. Archived (PDF) from the original on November 1, 2019. Retrieved September 30, 2019.
Broad, William J. (July 16, 2019). “The 5G Health Hazard That Isn’t”. The New York Times. ISSN 0362-4331. Archived from the original on October 1, 2019. Retrieved September 30, 2019.
Fung, Brian (August 9, 2019). “Court deals blow to FCC’s bid to speed 5G rollout”. CNN. Archived from the original on August 21, 2019. Retrieved August 21, 2019.
“Archived copy”. Archived from the original on October 14, 2019. Retrieved October 25, 2019.
“Archived copy”. Archived from the original on October 25, 2019. Retrieved October 25, 2019.
“Archived copy”. Archived from the original on October 18, 2019. Retrieved October 25, 2019.
Basin, David; Dreier, Jannik; Hirschi, Lucca; Radomirovic, Saša; Sasse, Ralf; Stettler, Vincent (2018). “A Formal Analysis of 5G Authentication”. Proceedings of the 2018 ACM SIGSAC Conference on Computer and Communications Security – CCS ’18. pp. 1383–1396. arXiv:1806.10360. doi:10.1145/3243734.3243846. ISBN 9781450356930.
“How to Prepare for the Coming 5G Security Threats”. Security Intelligence. November 26, 2018. Archived from the original on July 22, 2019. Retrieved July 22, 2019.
Maddison, John (February 19, 2019). “Addressing New Security Challenges with 5G”. CSO Online. Archived from the original on July 22, 2019. Retrieved July 22, 2019.
“NETSCOUT Predicts: 5G Trends for 2019”. NETSCOUT. Archived from the original on July 22, 2019. Retrieved July 22, 2019.
“The Urgency of Network Security in the Shared LTE/5G Era”. A10 Networks. June 19, 2019. Archived from the original on July 22, 2019. Retrieved July 22, 2019.
“Security concerns in a 5G era: are networks ready for massive DDoS attacks?”. scmagazineuk.com. Retrieved July 22, 2019.
“State of the IoT 2018: Number of IoT devices now at 7B – Market accelerating”. Archived from the original on July 24, 2019. Retrieved July 22, 2019.
“AT&T brings higher speeds with pre-5G tech to 117 cities”. April 19, 2018. Archived from the original on January 6, 2019. Retrieved January 6, 2019.
“AT&T announces it will build a fake 5G network”. April 25, 2017. Archived from the original on November 21, 2018. Retrieved January 6, 2019.
jim. “NASA – NASA Ames Partners With M2MI For Small Satellite Development”. nasa.gov. Archived from the original on April 8, 2019. Retrieved April 8, 2019.
“The world’s first academic research center combining Wireless, Computing, and Medical Applications”. Nyu Wireless. June 20, 2014. Archived from the original on March 11, 2016. Retrieved January 14, 2016.
“NYU Wireless’ Rappaport envisions a 5G, millimeter-wave future – FierceWirelessTech”. Fiercewireless.com. January 13, 2014. Archived from the original on March 3, 2016. Retrieved January 14, 2016.
Alleven, Monica (January 14, 2015). “NYU Wireless says U.S. falling behind in 5G, presses FCC to act now on mmWave spectrum”. Fiercewireless.com. Archived from the original on March 4, 2016. Retrieved January 14, 2016.
Kelly, Spencer (October 13, 2012). “BBC Click Programme – Kenya”. BBC News Channel. Archived from the original on April 10, 2019. Retrieved October 15, 2012. Some of the world biggest telecoms firms have joined forces with the UK government to fund a new 5G research center. The facility, to be based at the University of Surrey, will offer testing facilities to operators keen to develop a mobile standard that uses less energy and less radio spectrum, while delivering faster speeds than current 4G technology that’s been launched in around 100 countries, including several British cities. They say the new tech could be ready within a decade.
“The University Of Surrey Secures £35M For New 5G Research Centre”. University of Surrey. 8 October 2012. Archived from the original on 14 October 2012. Retrieved 15 October 2012.
“5G research centre gets major funding grant”. BBC News. BBC News Online. October 8, 2012. Archived from the original on April 21, 2019. Retrieved October 15, 2012.
Philipson, Alice (October 9, 2012). “Britain aims to join mobile broadband leaders with £35m ‘5G’ research centre”. The Daily Telegraph. London: Telegraph Media Group. Archived from the original on October 13, 2018. Retrieved January 7, 2013.
“METIS projet presentation” (PDF). November 2012. Archived from the original (PDF) on February 22, 2014. Retrieved February 14, 2014.
“Speech at Mobile World Congress: The Road to 5G”. March 2015. Archived from the original on November 10, 2015. Retrieved April 20, 2015.
“5G Mobile Network Technology”. April 2017. Archived from the original on May 18, 2017. Retrieved May 18, 2017.
“삼성전자, 5세대 이동통신 핵심기술 세계 최초 개발”. May 12, 2013. Archived from the original on September 19, 2018. Retrieved May 12, 2013.
“General METIS presentations available for public”. Archived from the original on February 22, 2014. Retrieved February 14, 2014.
“India and Israel have agreed to work jointly on development of 5G”. The Times Of India. July 25, 2013. Archived from the original on September 10, 2016. Retrieved July 25, 2013.
“DoCoMo Wins CEATEC Award for 5G”. October 3, 2013. Archived from the original on October 13, 2018. Retrieved October 3, 2013.
Embley, Jochan (November 6, 2013). “Huawei plans $600m investment in 10Gbps 5G network”. The Independent. London. Archived from the original on March 31, 2019. Retrieved November 11, 2013.
“South Korea to seize on world’s first full 5G network”. Nikkei Asian Review. Archived from the original on April 17, 2019. Retrieved April 17, 2019.
“US dismisses South Korea’s launch of world-first 5G network as ‘stunt’ – 5G – The Guardian”. amp.theguardian.com. Archived from the original on April 17, 2019. Retrieved April 17, 2019.
“5G 첫날부터 4만 가입자…3가지 가입포인트” [From the first day of 5G, 40,000 subscribers … 3 subscription points]. The Asia Business Daily. April 6, 2019. Archived from the original on April 17, 2019. Retrieved April 17, 2019.
“Globe 5G – The Latest Broadband Technology”. globe.com.ph. Retrieved June 21, 2019.
“AT&T Begins Extending 5G Services Across the U.S.” about.att.com. Retrieved November 23, 2019.
Blumenthal, Eli. “AT&T’s next 5G network is going live in December, but don’t expect big jumps in speed”. CNET. Archived from the original on November 23, 2019. Retrieved November 23, 2019.
e.V, 5GAA-5G Automotive Association. “5GAA, Audi, Ford and Qualcomm Showcase C-V2X Direct Communications Interoperability to Improve Road Safety”. newswire.ca. Archived from the original on January 6, 2019. Retrieved January 14, 2019.
Llansas, Ralf (March 15, 2019). “The Importance of 5G in the Auto Industry”. New Equipment Digest. David Ofori. Archived from the original on November 4, 2019. Retrieved November 4, 2019.
“The Promise of 5G for Public Safety”. EMS World. Archived from the original on December 16, 2018. Retrieved January 14, 2019.
“What Is 5G And Why Is It The Next Big Transformative Wireless Technology ?”. Tecuila. February 21, 2019. Archived from the original on April 6, 2019. Retrieved November 27, 2019.
III, Scott Fulton. “What is 5G? All you need to know about the next generation of wireless technology”. ZDNet. Archived from the original on April 21, 2019. Retrieved April 21, 2019.
“5G Fixed Wireless Access (FWA) technology | What Is It?”. 5g.co.uk. Archived from the original on April 21, 2019. Retrieved April 21, 2019.
“5G Ultra Wideband Wireless Home Network | Verizon Wireless”. verizonwireless.com. Archived from the original on May 16, 2019. Retrieved May 17, 2019.
Dzogovic, Brunoe. 2019 IEEE 4th International Conference on Computer and Communication Systems : ICCCS 2019 : February 23–25, 2019, Singapore (PDF). pp. 543–548. ISBN 978-1-7281-1321-0.
Otkriveno kontraintuitivno svojstvo fizike otkriveno je u živim organizmima
Još od kraja 19. stoljeća, fizičari su znali za kontraintuitivno svojstvo nekih električnih krugova koje nazivamo negativnim otporom. Povećanje napona u krugu obično uzrokuje i porast električne struje. Ali, pod nekim uvjetima, povećanje napona može uzrokovati da se struja smanji. To u osnovi znači da ih jači pritisak na električne naboje zapravo usporava.
Zbog veze između struje, napona i otpora, u tim situacijama otpor proizvodi snagu, a ne troši je, rezultirajući “negativnim otporom”. Danas uređaji s negativnim otporom imaju široku paletu primjena, poput fluorescentnih svjetala i Gunn dioda, koji se između ostalih uređaja koriste u radarskim puškama i automatskim otvaračima vrata.
Većina poznatih primjera negativne otpornosti pojavljuje se u uređajima napravljenim od ljudi, a ne u prirodi. Međutim, u novom istraživanju objavljenom u Novom časopisu za fiziku, Gianmaria Falasco i koautori sa Univerziteta u Luksemburgu pokazali su da je analogno svojstvo nazvano negativni diferencijalni odgovor zapravo raširena pojava koja se nalazi u mnogim biohemijskim reakcijama koje se događaju u živim organizmima . Oni identificiraju svojstvo u nekoliko vitalnih biohemijskih procesa, kao što su aktivnost enzima, replikacija DNK i proizvodnja ATP. Čini se da je priroda koristila ovo svojstvo da optimizira te procese i omogući da žive stvari djeluju efikasnije na molekularnoj skali.
“Ovaj kontraintuitivni, ali čest fenomen pronađen je u bogatstvu fizičkih sustava nakon njegovog prvog otkrića u niskotemperaturnim poluvodičima”, napisali su istraživači u svom radu. “Pokazali smo da je negativan diferencijalni odgovor rasprostranjena pojava u hemiji s glavnim posljedicama na efikasnost bioloških i umjetnih procesa.”
Kako su istraživači objasnili, negativan diferencijalni odgovor može se pojaviti u biohemijskim sustavima koji su u kontaktu s više biokemijskih rezervoara. Svaki rezervoar pokušava povući sustav do drugačije ravnotežne točke (poput točke ravnoteže), tako da je sustav stalno izložen konkurentskim termodinamičkim silama.
Kad je sustav u ravnoteži s okolinom, svaka mala uznemirenost ili buka, koja utječe na rezervoare, obično će uzrokovati povećanje proizvodne stope nekog proizvoda, u skladu s pozitivnom entropijom. Stopa proizvodnje proizvoda može se smatrati kemijskom strujom. Iz ove perspektive, povećanje buke koja uzrokuje porast hemijske struje analogno je „normalnom“ slučaju u električnim krugovima u kojima porast napona uzrokuje porast električne struje.
Ali kada sustav u kontaktu s više rezervoara izlazi iz ravnoteže, može različito reagirati na buku. U van-ravnotežnom sistemu dolaze dodatni faktori, tako da porast buke smanjuje hemijsku struju. Ovaj negativni diferencijalni odgovor analogan je slučaju u kojem električni krugovi iskazuju negativan otpor.
U svom radu, istraživači su identificirali nekoliko bioloških procesa koji imaju negativne diferencijalne odgovore. Jedan primjer je inhibicija supstrata, što je proces koji enzimi koriste za regulaciju njihove sposobnosti katalizacije kemijskih reakcija. Kada se jedan molekul supstrata veže na enzim, rezultirajući kompleks enzima i supstrata propada u proizvod, generirajući hemijsku struju. S druge strane, kada je koncentracija supstrata visoka, dvije molekule supstrata mogu se vezati za enzim, a ovo dvostruko vezanje sprečava enzim da proizvede više proizvoda. Kako povećanje koncentracije molekula supstrata uzrokuje smanjenje kemijske struje, to je negativan diferencijalni odgovor.
Kao drugi primjer, istraživači su pokazali da se negativan diferencijalni odgovor pojavljuje i kod autokataliznih reakcija – „samokatalicirajućih“ reakcija, odnosno reakcija koje proizvode proizvode koji kataliziraju samu reakciju. Autokatalitičke reakcije javljaju se u cijelom tijelu, poput reprodukcije DNK i stvaranja ATP-a, tokom glikolize. Istraživači su pokazali da negativni diferencijalni odgovori mogu nastati kada se dvije autokatalitičke reakcije istodobno pojave u prisustvu dvije različite koncentracije kemikalija (rezervoara) u vanbilansnom sustavu.
Istraživači su također identificirali negativne diferencijalne reakcije u disipativnom samo-sklapanju, procesu u kojem je potrebna energija da se sustav samoinstalira, čineći ga daleko od ravnoteže. Disipativno samo-sklapanje se dešava, na primer, kod ATP-a, samo-sklapanja aktinskih filamenata – duge tanke mikrostrukture u citoplazmi ćelija koje ćelijama daju strukturu.
Priroda sve radi s razlogom, a prisustvo negativnog diferencijalnog odgovora u živim organizmima nije iznimka. Istraživači su pokazali da ovo svojstvo daje prednosti za biohemijske procese, uglavnom u pogledu energetske efikasnosti. Inhibicija supstrata, na primjer, omogućava sistemu da dođe do homeostaze s manje energije nego što bi inače bilo potrebno. Pri disipativnom samo-sklapanju, negativni diferencijalni odziv omogućava sistemu da ostvari gotovo optimalan odnos signal-šum, čime u konačnici povećava efikasnost procesa samo-sklapanja.
Šta je to alternator?
Alternator je električni generator koji pretvara mehaničku energiju u električnu energiju u obliku izmjenične struje. Zbog troškova i jednostavnosti, većina alternatora koristi rotirajuće magnetsko polje sa stacionarnom armaturom. Povremeno se koristi linearni alternator ili rotirajuća armatura sa stacionarnim magnetskim poljem. U principu, bilo koji AC električni generator može se nazvati alternatorom, ali obično se taj pojam odnosi na male rotirajuće strojeve koje pokreću automobilski i drugi motori s unutarnjim izgaranjem. Alternator koji koristi magnet za svoje magnetno polje naziva se magneto. Alternatori u elektranama koje pokreću parne turbine nazivaju se turbo-alternatori. Veliki 50 ili 60 Hz trofazni alternatori u elektranama generiraju najveći dio svjetske električne energije, koja se distribuira putem električnih mreža.
Sustavi generiranja izmjenične struje poznati su u jednostavnim oblicima od otkrića magnetske indukcije električne struje 1830-ih. Rotirajući generatori prirodno su proizvodili izmjeničnu struju, ali, budući da za nju nije bilo mnogo koristi, normalno se pretvarala u istosmjernu struju dodavanjem komutatora u generator. Rane strojeve razvili su pioniri kao što su Michael Faraday i Hippolyte Pixii. Faraday je razvio “rotirajući pravokutnik”, čiji je rad bio heteropolar – svaki aktivni vodič je prošao sukcesivno kroz područja gdje je magnetsko polje bilo u suprotnim smjerovima. Lord Kelvin i Sebastian Ferranti također su razvili rane alternatore, proizvodeći frekvencije između 100 i 300 Hz.
Krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća uvedeni su prvi veliki elektroenergetski sustavi s centralnim generacijskim stanicama za napajanje lučnih svjetiljki, koje su služile za osvjetljavanje čitavih ulica, tvorničkih dvorišta ili unutrašnjosti velikih skladišta. Neki, kao što su Yablochkov lampe s lukom uvedene 1878., bolje su funkcionirale na naizmjeničnu struju, a razvoj tih ranih sustava za generiranje izmjenične struje bio je popraćen prvom upotrebom riječi “alternator”. Snabdijevanje odgovarajućom količinom napona iz proizvodnih stanica u tim ranim sustavima prepušteno je inženjerskoj vještini u “vožnji tereta”. Godine 1883. Ganz Works izumio je generator konstantnog napona koji bi mogao proizvesti navedeni izlazni napon, bez obzira na vrijednost stvarnog opterećenja. Uvođenje transformatora sredinom 1880-ih dovelo je do raširene uporabe izmjenične struje i uporabe alternatora potrebnih za njegovu proizvodnju. Nakon 1891. uvedeni su polifazni alternatori za opskrbu strujom iz više različitih faza. Kasniji alternatori dizajnirani su za različite frekvencije izmjenične struje između šesnaest i oko stotinu herca, za uporabu s lukom, svjetiljkama sa žarnom niti i elektromotorima. Specijalizirani radiofrekventni alternatori poput alternatora Alexanderson razvijeni su kao dugovalni radioodašiljači oko 1. svjetskog rata i korišteni su u nekoliko bežičnih telegrafskih stanica velike snage prije nego što su ih vakuumske cijevi zamijenile.
Vodič koji se kreće u odnosu na magnetsko polje razvija elektromotornu silu (EMF) u njoj (Faradayev zakon). Ovaj EMF mijenja polaritet kada se pomiče pod magnetnim polovima suprotnog polariteta. Tipično, rotirajući magnet, koji se naziva rotor, okreće se unutar stacionarnog seta vodiča namotanih u zavojnice na željeznu jezgru, nazvanu stator. Polje prelazi preko vodiča, stvarajući inducirani EMF (elektromotorna sila), jer mehanički ulaz uzrokuje okretanje rotora.
Rotirajuće magnetsko polje inducira izmjenični napon u namotima statora. Budući da struje u namotajima statora variraju u koraku s položajem rotora, alternator je sinkroni generator.
Magnetsko polje rotora može se proizvesti stalnim magnetima ili elektromagnetom namota polja. Automobilski alternatori koriste namotaj rotora koji omogućuje kontrolu generiranog napona alternatora mijenjanjem struje u namotu polja rotora. Strojevi s trajnim magnetom izbjegavaju gubitak zbog struje magnetiziranja u rotoru, ali su ograničeni u veličini, zbog cijene magnetnog materijala. Budući da je polje stalnog magneta konstantno, napon terminala varira izravno s brzinom generatora. Brushless AC generatori su obično veći od onih koji se koriste u automobilske primjene.
Automatski uređaj za kontrolu napona kontrolira struju polja kako bi održao konstantan izlazni napon. Ako izlazni napon iz stacionarnih zavojnica armature opadne zbog povećane potražnje, više struje ulazi u rotirajuće zavojnice polja kroz regulator napona (VR). To povećava magnetsko polje oko svitaka polja koje inducira veći napon u armaturnim svitcima. Dakle, izlazni napon se vraća do svoje izvorne vrijednosti.
Alternatori koji se koriste u centralnim elektranama također kontroliraju struju polja za reguliranje jalove snage i za stabilizaciju elektroenergetskog sustava protiv učinaka trenutnih grešaka. Često postoje tri seta namotaja statora, koji su fizički pomaknuti tako da rotirajuće magnetsko polje proizvodi tri fazna struja, pomaknuta za jednu trećinu perioda u odnosu na svaku drugu.
Izvor: Wiki
Iznenađujuće stara fizika bežičnog punjenja
Čitava ideja bežičnog punjenja ima osećaj življenja u budućnosti (potpomognut činjenicom da je poslovna strana u velikoj meri u toku), ali to je zapravo fizika prošlosti. Često ćete ga smatrati pripisanim svecu zaštitniku Interneta, Nikoli Tesli, ali fizika iza nje je od skoro jednog stoljeća ranije, koju je razvio tip koji vjerojatno treba da ga više poštuju kookovi (ali koji na sreću nije).
Fizika u srcu ovoga je samo elektromagnetska indukcija, koja je labavo rečena ideja da promjena magnetnog polja stvara električno polje. Ako imate magnet, i krećete ga okolo, to će pokrenuti naelektrisane čestice u blizini. Stvarno je sjajna stvar u tome, međutim, to što polje indukovano promjenljivim magnetnim poljem ima različita svojstva od bilo kojeg polja koje možete stvoriti stavljanjem nabijenih čestica u neki statički raspored. Dok će bilo koji raspored statičkih naboja prouzrokovati kretanje punjenja od tačke A do tačke B, indukovana polja mogu ih natjerati da idu u krug – od A do B i natrag u A.
Dokle god imate magnetno polje koje se menja, onda možete prouzrokovati da struja teče u obližnjoj petlji od žice, i ta struja se može koristiti za obavljanje korisnih stvari. Kao što je punjenje baterije vašeg mobilnog telefona. Struja će nastaviti da teče sve dok se polje mijenja.
Kako ste dobili promjenjivo magnetno polje u blizini petlje žice? Pa, klasičan način da to učinite je da okrenete magnet ili žičanu zavojnicu. Magnetno polje ima određeni pravac povezan sa njim, a promjena relativne orijentacije polja i zavojnice matematički se ne razlikuje od promene čvrstoće polja. Rotirajući magnet u blizini petlje žice (ili obrnuto) čini polje koje se uvek mijenja i uvijek indukuje struju u petlji. Ovo je odgovorno za ogromnu većinu komercijalne električne energije koja se danas proizvodi (glavni izuzetak je solarna fotonaponska energija) – hidroelektrane koriste tekuću vodu za rotiranje turbina, a ugalj, plin ili nuklearne elektrane kuhaju vodu da bi napravili paru koja se koristi da se vrte turbine.
Naravno, nema mjesta za rotirajuću turbinu u bežičnoj stanici za punjenje za moj telefon. Umjesto toga, on koristi činjenicu da već imam električnu energiju u svojoj kući. Punjač pokreće oscilirajuću električnu struju kroz mali svitak žice, stvarajući oscilirajuće magnetno polje koje pokreće struju kroz odgovarajuću petlju unutar telefona, koja se zatim koristi za punjenje baterije. Ovakve stvari su, u stvari, bile jedna od Teslinih brojnih prijedloga za elegantnu električnu tehnologiju, ali ideja se može pratiti od 1820-ih, i jedna od mojih omiljenih figura u istoriji nauke, Michael Faraday.
Faraday je bio jedan od velikih naučnika Britanije 19. veka, koji je dao važan doprinos i fizici i hemiji. Njegov najvažniji doprinos, međutim, bio je otkriće indukcije; Jednadžba koja opisuje stvaranje električnih polja promenljivim magnetnim poljem često se u njegovoj časti naziva “Faradejev zakon”.
Faraday je bio pogođen radom Hansa Christiana Ørsteda, koji je pokazao da struja koja struji, odbija iglu obližnjeg kompasa, stvarajući vezu između elektriciteta i magnetizma. Faraday je nagađao da bi efekat trebalo da ide u oba smera, i osmislio demonstraciju da magneti mogu da pokrenu električne struje, koristeći magnet na dnu posude sa živom (zdravstveni i bezbednosni standardi su bili niži 1822. godine) strujni provodnik. Gotovo deceniju kontinuiranih eksperimenata sa magnetima i strujama dovelo je do ideje indukcije, prikazane pomeranjem magneta ui iz kalema žice i posmatranjem indukovane struje.
Spomenuo sam da Faraday treba da bude više poštovan od strane kookova, i to je upravo zbog ovih eksperimenata. Naša moderna ideja o električnim i magnetnim poljima može se pratiti do Faradaya, koji je raspravljao o svojim elektromagnetnim eksperimentima u smislu “linija sile” koja ispunjava prostor oko magneta i žica koje nose struju. Ove ideje nisu pronašle mnogo vučnosti u naučnim saznanjima tog vremena, velikim delom zato što je Faradejeva pozadina – rođen je u siromašnoj porodici i imao malo formalnog obrazovanja – nije mu omogućio da izrazi neophodne ideje u strogi matematički pojmovi. To je moralo da sačeka do 1860-ih, kada je James Clerk Maxwell stavio ideje Faraday-a i druge zajedno da naprave potpunu formalnu teoriju elektromagnetizma.
Dakle, dok su ljudi koji mi šalju (i bilo koji drugi fizičar sa prisustvom na mreži) skice svoje teorije o svemu, skloni navođenju Einsteina kao inspiracije, oni bi zaista trebali gledati na Faradaya. Ajnštajn je, za razliku od mita, uvijek imao izuzetnu matematičku sposobnost i imao je veoma dobro formalno obrazovanje. Ako želite historijski primjer tipa koji je imao briljantne uvide koje su se pokazali apsolutno ispravnim, ali nije mogao da hakuje vektorski račun da bi ih prihvatio, Faraday je vaš tip.
(Iako, ako planirate da Faradaya prihvatite kao uzor, proučite njegovu fascinantnu biografiju i razmislite o tome da podcrtavate njegovu ekstremnu poniznost prije nego što pošaljete svoju tešku teoriju o svemu …)
Međutim, ako potrebna fizika za bežično punjenje traje skoro dva vijeka, zašto je tehnologija još uvijek u relativnom djetinjstvu u 2016. godini? U osnovi, zbog dosadne, zemaljske nauke o materijalima.
Vidite, količina struje koju možete indukovati magnetnim poljem zavisi od jačine tog polja, a magnetna polja padaju veoma oštro sa daljinom. To znači da će bežično punjenje zasnovano na indukciji uvijek biti manje efikasno nego direktno priključivanje baterije u izvor napajanja povezan sa zavojnicama od žice u magnetnom polju. Možete igrati neke trikove sa rezonantnim krugovima da bi ovo malo poboljšali – moderni bežični punjači koriste parove zavojnica koje su podešene da osciliraju na istoj prilično visokoj frekvenciji – ali na kraju, morate da nabavite zavojnicu kao blizu zavojnice izvora kao što možete. Zbog toga, kada stavim svoj telefon na bežičnu stanicu za punjenje, prvo moram malo da ga pomjerim da bih pronašao najbolje poravnanje između zavojnica.
Bežično punjenje je (praktično jedva) praktično danas jer su materijali i tehnologija proizvodnje napredovali do tačke u kojoj možemo napraviti male, tanke zavojnice koje proizvode potrebna magnetska polja i primaju dovoljno indukovane struje da bi se isplatilo. Još u 1800-ima, Faradayu je bio potreban ogroman elektromagnet da bi otkrio svoja otkrića, a Teslini planovi za bežični prenos energije uključivali su ogromne kule. Međutim, zahvaljujući decenijama usporenih, stabilnih poboljšanja od strane ljudi koji se priključuju na dosadna ne-seksi polja, možemo sve uklopiti u zgodan, prenosiv paket.
I to je mješavina revolucionarnog uvida i teškog rada koji je doveo do moje nove sjajne igračke.