J. Robert Oppenheimer bio je genijalni fizičar koji je vodio projekt Manhattan, tajni program koji je razvio atomsku bombu tijekom Drugog svjetskog rata. Rođen je 22. aprila 1904. u New Yorku i odrastao je u izuzetno poticajnom okruženju. Njegovi roditelji su mu usadili strast za učenjem od malih nogu, a on je brzo postao čudo od djeteta u matematici i jezicima.
Nakon što je stekao doktorat iz teorijske fizike na Sveučilištu u Göttingenu u Njemačkoj, Oppenheimer se kasnih 1920-ih vratio u Sjedinjene Američke Države. Tokom 1930-ih dao je značajan doprinos teorijskoj fizici, posebice u kvantnoj mehanici i kvantnoj teoriji polja. Postavio se kao istaknuta osoba u znanstvenoj zajednici, zaradivši poštovanja svojih kolega.
Godine 1942. Oppenheimer je imenovan znanstvenim direktorom projekta Manhattan. Zajedno s timom briljantnih naučnika, neumorno je radio kako bi iskoristio snagu nuklearne fisije, što je na kraju dovelo do uspješnog stvaranja prve atomske bombe.
Oppenheimer je bio duboko potresen učinkom atomske bombe i kasnije je rekao da se osjeća “kao da mu je duša opečena”. Nakon rata nastavio je raditi kao fizičar i bio je aktivan u pokretu za mir. Umro je 18. aprila 1967. u dobi od 62 godine.
Oppenheimer je bio kompleksna i kontroverzna figura, ali nesumnjivo je bio jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća. Njegov rad na projektu Manhattan imao je dubok utjecaj na svijet i on će i dalje biti zapamćen kao jedan od glavnih protagonista atomske bombe.
Detonacija prve atomske bombe 16. jula 1945. u pustinji Novog Meksika označila je ključni trenutak u ljudskoj historiji. Svijet je svjedočio svitanju nove ere u kojoj je čovječanstvo imalo potencijal iskoristiti ogromnu razornu moć. Međutim, Oppenheimerovo oduševljenje bilo je kratkog vijeka, jer se uhvatio ukoštac s etičkim implikacijama svog rada.
Nakon ere makartističkih progona, Oppenheimerova naučna karijera pretrpjela je žestok udarac, no on je ostao aktivan u akademskoj zajednici i nastavio se zalagati za mir i znanstvenu saradnju. Odigrao je ključnu ulogu u osnivanju Instituta za napredne studije u Princetonu, gdje je imao trajan utjecaj na buduće generacije fizičara.
J. Robert Oppenheimer preminuo je 18. februara 1967., ostavivši za sobom složeno nasljeđe. Bio je briljantan naučnik koji je odigrao ključnu ulogu u oblikovanju moderne fizike, kao i razvoja nuklearnog oružja. Dok su njegovi doprinosi Projektu Manhattan neosporni, njegovo učešće u projektu i njegove posljedice potaknule su rasprave o moralnoj odgovornosti naučnika i implikacijama njihovih otkrića.
Život J. Roberta Oppenheimera je izvrstan primjer dvojnosti naučnog otkrića, njegovog potencijala za nevjerojatan napredak i nezamislivo uništenje.
Izvor: klix.ba
