U Beogradu se samo jedan student upisao na nastavnički smjer fizike, a ni u Sarajevu nije puno bolje

Portal nova.rs prenosi vijest da se na Fizičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu na nastavnički studij fizike upisao samo jedan jedini student.

Nikada se do sada nije desilo da imamo samo jednog brucoša na katedri! Jako mi je žao što će neka predavanja morati da sluša sam, ali nema drugog izbora, ne smemo da dozvolimo da se ugasi Opšta fizika jer bi u tom slučaju buduće generacije ostale bez nastavnika, a govorimo o jednoj od bazičnih nauka, koja ne sme da nestane iz škola. To moramo da sprečimo i da shvatimo konačno da je situacija sa nastavničkim smerovima na fakultetima alarmantna”, u razgovoru za Nova.rs naglašava profesor Ivan Belča, dekan Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Ta vijest jest iznenađujuća ako se uzme u obzir da je Beograd grad sa oko 2 miliona stanovnika, a Srbija država sa preko 6 miliona stanovnika. Čisto statistički gledano očekivati bi bilo da taj broj brucoša na nastavničkom smjeru fizike bude veći ne samo u Beogradu nego i u regionu. Ovdje više nije ni uzrok to što mladi idu vani, nego je jasno da mladi ciljano izbjegavaju ne samo raditi u školama nego i predavati fiziku kao jedan od najtežih predmeta. Jedan od mogućih razloga zašto mladi izbjegavaju nastavnički fakultet fizike jest taj što je isplativije završiti opšti inžinjerski studij i ako se ne nađe posao inžinjera (koji je obično više plaćen) onda se lako položi pedagoška grupa predmeta i prečacem završi opet u školi. Dok oni sa opšteg smjera imaju više vremena da se posvete matematičkom aspektu fizike, od onih sa nastavničkog smjera se očekuje da savladaju sve kao da će raditi u CERN – u i još ih se dodatno zatrpa raznim “pedagoškim” predmetima koji zaista nisu matematički previše zahtjevni, ali su obimni i previše vremena uzimaju i izučavaju idealističke scenarije rada u školi sa zapada, a ne realno stanje kod nas. Barem je tako moje iskustvo sa Univerziteta u Sarajevu i njihovog nastavničkog smjera Odsjeka za fiziku. Možda se u međuvremenu nešto promijenilo, možda je situacija u Beogradu bolja, ali prema zainteresiranosti za nastavnički studij fizike može se sa sigurnošću zaključiti da nešto duboko ne štima. Balans je u svemu bitan i što bude bolji balans između težine fakulteta i plata koje se dobijaju jednom kada se s tim fakultetom zaposli to će više studenti taj fakultet upisivati. Danas su brucoši više informirani nego ikada i nema više onih koji negdje zalutaju i nešto slučajno i usput završe pa tek poslije skontaju da im se to financijski nije isplatilo. U današnje vrijeme fizičari moraju da razumiju da za razvoj fizike na našim područjima nije dovoljno biti samo dobar u fizici, matematici, filozofiji, informatici i inžinjerstvu nego i u menadžmentu i ekonomiji. Svijet je globalno selo i ako nisi konkurentan i interesantan brzo se to pročuje i polako počinješ da nestaješ iako misliš da si Bogom dat i da si nezamjenjiv.

Rad u školama ima i neke svoje prednosti i mane, ali je predavanje fizike još posebno dramatična djelatnost u našem okruženju i trebalo bi mu se posebno posvetiti. Nije dovoljno samo stalno organizirati takmičenja za elitu nego je potrebno fiziku ponovo učiniti “cool” za sire narodne mase, a fizičarima (i inžinjerima (naučnicima) i nastavnicima ponuditi sirok spektar poslova i dati im priliku gdje god mogu da se snađu jer fizičarski (naučni) način razmišljanja sigurno može puno da doprinese svijetu.

Ispovest dekana fakulteta na kojem se za ceo smer prijavio 1 (slovima: jedan!) brucoš: Mi smo dokaz koliko je situacija alarmantna, ovo moramo da zaustavimo

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *