- Sve ili ništa razmišljanje
Ponekad stvari vidimo kao crne ili bijele: Možda imate u mislima dvije kategorije suradnika – dobri loši. Ili možda na svaki projekat gledate kao na uspjeh ili neuspjeh. Prepoznajte nijanse sive, umjesto da stvari postavljate u smislu svega dobrog ili svega lošeg. - Pretjerivanje
Lako je uzeti jedan određeni događaj i generalizirati ga do kraja života. Ako niste uspjeli zaključiti ni jedan posao, možda ćete odlučiti: “Loš sam u zaključivanju ugovora.” Ili ako jedan član porodice prema vama postupa loše, možda ćete pomisliti: “Svi u mojoj porodici su bezobrazni”. Obratite pažnju na slučajeve kada se incident može odnositi samo na jednu specifičnu situaciju, umjesto na sva druga područja života.
-
Filtriranje pozitivnog
Ako se dogodi devet dobrih stvari i jedna loša, ponekad filtriramo dobro i zumiramo loše. Možda izjavljujemo da smo imali loš dan, uprkos pozitivnim događajima koji su se dogodili. Ili se možda osvrćemo na naš nastup i izjavljujemo da je grozno jer smo napravili jednu grešku. Filtriranje pozitivnog može vas spriječiti da uspostavite realni pogled na situaciju. Razvijajte uravnotežene izglede primjećujući i pozitivno i negativno. -
Čitanje uma
Nikada ne možemo biti sigurni što neko drugi misli. Ipak, svi povremeno pretpostavljaju da znaju šta se dešava u tuđoj glavi. Razmišljanje o stvarima poput “Sigurno je mislio da sam glup na sastanku” donosi zaključke koji se ne moraju nužno temeljiti na stvarnosti. Podsjetite se da možda ne pravite tačna nagađanja o percepciji drugih ljudi. -
Katastrofiranje
Ponekad mislimo da su stvari mnogo gore nego što zapravo jesu. Ako jednom mjesečno ne ispunite svoje financijske ciljeve, možda ćete pomisliti: “Kraj mi je i bankrotirati ću”, ili “nikad neću imati dovoljno novca za penziju”, iako nema dokaza da je situacija gotovo tako strašna. Može se lako pretvoriti u katastrofalnu situaciju nakon što vaše misli postanu negativne. Kad počnete predviđati propast i mrak, podsjetite se da postoje i mnogi drugi potencijalni ishodi. -
Emocionalno rasuđivanje
Naše emocije nisu uvijek zasnovane na stvarnosti, ali često pretpostavljamo da su ta osećanja racionalna. Ako ste zabrinuti zbog promjene karijere, možda ćete pretpostaviti: “Ako se zbog toga plašim, jednostavno ne bih trebao mijenjati posao.” Ili ćete možda biti u iskušenju pretpostaviti: “Ako se osjećam kao gubitnik, moram biti gubitnik.” Bitno je prepoznati da se emocije, baš kao i naše misli, ne temelje uvijek na činjenicama.
- Označavanje
Označavanje uključuje dodavanje imena nečemu. Umjesto da mislite, “pogriješio je”, svog susjeda možete označiti kao “idiota”. Označavanje ljudi i iskustava svrstava ih u kategorije koje se često zasnivaju na izoliranim incidentima. Primijetite kada pokušate kategorizirati stvari i raditi kako ne biste postavili mentalne oznake na sve. -
Prikazivanje sudbine
Iako niko od nas ne zna šta će se desiti u budućnosti, ponekad volimo da pokušamo sreću. Mislimo da stvari poput: “Sutra ću se osramotiti” ili “Ako idem na dijetu, vjerovatno ću samo dobiti na težini”. Ove vrste misli mogu postati samoispunljujuća proročanstva ako niste pažljivi. Kad predviđate propast i mrak, podsjetite se na sve ostale moguće ishode.
-
Personalizacija
Koliko god želimo reći da ne mislimo da se svijet vrti oko nas, lako je sve personalizirati. Ako se prijateljica ne javi, možete pretpostaviti, “Mora da je ljuta na mene”, ili ako je drugar mrzovoljan, mogli biste zaključiti, “Mrzi me.” Kada se uhvatite da personalizirate situacije, uzmite vremena da ukažete na druge moguće faktore koji mogu utjecati na okolnosti. -
Nestvarno idealan
Uspostavljanje nepravedne usporedbe o sebi i drugim ljudima može nam upropastiti motivaciju. Gledanje nekoga tko je postigao puno uspjeha i razmišljanje, “trebao sam i ja to moći učiniti”, nije korisno, pogotovo ako je ta osoba imala sretne pauze ili konkurentske prednosti na putu. Umjesto da mjeriš svoj život prema tuđem, posveti se fokusiranju na vlastiti put ka uspjehu.