Glavni razlog zašto je sreću tako teško postići je što univerzum
nije dizajniran da bi nama bilo udobno. Skoro je
neizmjerno ogroman, a najviše neprijateljski prazan i hladan. U bilo kom trenutku se može desiti velika katastrofa, kao kad ponekad zvijezda eksplodira, pretvorivši u pepeo
sve unutar radijusa nekoliko milijardi kilometara. Rijetka planeta čije gravitaciono polje nam ne bi drobilo kosti vjerovatno pliva u smrtonosnim plinovima.
Čak ni planeta Zemlja, koja može biti tako idilična, ne bi trebala biti uzeta zdravo za gotovo. Da bi preživjeli na njoj, ljudi su se morali boriti
milionima godina protiv leda, vatre, poplava, divljih životinja i nevidljivih
mikroorganizam koji se pojavljuju niotkuda kako bi nas pogubili.
Čini se da svaki put kad se izbjegne hitna opasnost, nova i još veća
sofisticirana prijetnja pojavljuje se na horizontu. Čim izmislimo novu supstancu nusproizvodi počinju trovati okoliš. Kroz cijelo vrijeme
historije se stvaralo oružje koje je dizajnirano da pruži sigurnost, ali je
zaprijetilo da će uništiti njihove tvorce. Nakon što su neke bolesti
suzbijene, nove postaju aktualne; i ako se na neko vrijeme smrtnost smanji, tada nas prekomjerna populacija počinje proganjati. Četiri mračna konjanika Apokalipse nikad nisu daleko. Zemlja je možda naš jedini dom, ali to je dom pun zamki koje čekaju da se svakog trenutka aktiviraju.
Nije da je svemir nasumičan u apstraktnom matematičkom smislu.
Kretanje zvijezda, transformacije energije koje se u njoj događaju
mogle bi se dovoljno predvidjeti i objasniti.
Ali prirodni procesi
ne uzimaju u obzir ljudske želje. Gluhi su i slijepi prema našim potrebama, pa su na taj način slučajni i u kontrastu s redom koji pokušavamo uspostaviti kroz svoje ciljeve. Meteorit na putu sudara s New Yorkom možda se poklapa sa svim zakonima svemira, ali to bi i dalje bila ogromna katastrofa za nas. Virus koji napada stanice Mozarta radi samo ono što dolazi prirodnim putem iako čovječanstvu nanosi ozbiljan gubitak. „Univerzum nije neprijateljski raspoložen, niti je prijateljski nastrojen“, J. H. Holmesa. “On je jednostavno ravnodušan.”
Uzrok svih problema je što za prirodu i Svemir ne postoje problemi, samo indiferentni ravnodušni događaji.