„Većina škola trenira za glupost i konformizam, i to je institucionalno, ali ponekad dođete do iskre, neko će izazvati vaš um, natjerati vas da razmišljate i tako dalje. Naravno, ako to učinite, možda imate vrlo velikih problema, moraćete da iskoračite usku liniju. Ima puno ljudi koji ne žele da studenti razmišljaju, plaše se krize demokratije. Ako ljudi počnu razmišljati dobijete sve ove probleme koje sam ranije citirao. Neće imati dovoljno poniznosti da se podvrgnu građanskom pravilu ili će početi pokušavati da pritisnu svoje zahtjeve u političkoj areni i imaće sopstvene ideje, umjesto da vjeruju u ono što im se kaže. A privilegovani i vlast obično to ne žele pa reaguju i nastavnik srednje škole koji pokušava navesti studente da misle bi mogao naići na ugnjetavanje, otkaz i tako dalje. ”
Avram Noam Chomsky (hebrejski: אברם נועם חומסקי) (rođen 7. prosinca, 1928) je američki jezikoslovac, filozof, kognitivni znanstvenik, politički aktivist, pisac i predavač. On je profesor emeritus lingvistike na Massachusetts Institute of Technology.
Chomskya se smatra odgovornim za stvaranje teorije generativne gramatike, koja je smatrana jednim od najvećih doprinosa lingvistici u 20. stoljeću. Usto je pomogao započeti kognitivnu revoluciju u psihologiji svojom recenzijom knjige Verbal Behaviour B.F. Skinnera gdje je kritizirao bihevioristički pristup proučavanju ljudskog ponašanja i jezika dominantnog u 50-ima. Njegov naturalistički pristup jeziku je utjecao na filozofiju jezika i uma. Smatra ga se i zaslužnim za Chomskyevu hijerarhiju, klasifikaciju formalnih jezika prema njihovoj generativnoj moći. Prema Arts and Humanities Citation Indeks 1992. godine, Chomsky je bio citiran kao izvor više nego bilo koji drugi živući učenjak u razdoblju 1980 – 1992 a bio je osmi najcitiraniji učenjak u bilo kojem razdoblju.
U lingvistici je poznat po teoriji urođene univerzalne gramatike. U toj teoriji Chomsky tvrdi da su čovjeku urođeni obrasci gramatike koji nisu obrasci samo za jedan određeni jezik, već su obrasci gramatike za sve ljudske jezike. Drugim riječima, jezična sposobnost je genetički uvjetovana. Teorija Chomskog pomogla je slabljenju utjecaja biheviorizma u psihologiji i jačanju kognitivizma. Vjerojatno najsnažniji argument je bio produktivnost jezika ili mogućnost jezika da proizvede nove rečenice koje nikada prije nisu bile izgovorene ili vježbane. Time je Chomsky pokazao da se vještina korištenja jezika ne može objasniti bihevioralnim mehanizmima operantnog uvjetovanja (kondicioniranja), kako je to tvrdio B. F. Skinner.
Posjedovanje jezika je svojstvo vrste homo sapiens i ona je zajednička svim pripadnicima naše vrste. Slična sposobnost se ne može pronaći među ostalim životinjskim vrstama. Dakle, jezična sposobnost je ono što čovjeka razlikuje od životinje.