Oko 3.000 Šveđana su umetnuli mikročip u svoja tijela kako bi im olakšao svakodnevni život.
Ljudi sa implantima mogu da mahnu rukom blizu mašine da otključaju svoju kancelariju ili teretanu, umjesto da izvlače ključ kartice.
Takozvani biohacking je u porastu jer sve više ljudi zavisi od nosive tehnologije i međusobno povezanih uređaja.
Mnogi korisnici mikročipa se ne brinu za moguću zloupotrebu u ovom trenutku.
Na hiljade Šveđana ima ugrađene mikročipove u svoja tijela, tako da im nije potrebno da nose ključeve, lične karte, pa čak i karte za voz.
Prošle godine, državna SJ pruga počela je da skenira ruke putnika sa biometrijskim čipovima kako bi prikupili voznu kartu za vrijeme vožnje.
Nema tehnološkog razloga da se čipovi ne mogu koristiti za kupovinu stvari kao beskontaktna kreditna kartica, ali izgleda da niko još nije počeo testiranje.
Postupak je sličan postupku pirsinga i uključuje špric koji ubrizgava čip u ruku osobe. Celsing, koja je dobila injekciju na radnom događaju, rekla je AFP da je osjetila samo blagi ubod.
Međutim, implantati čipova mogli bi izazvati infekcije ili reakcije u imunološkom sistemu tijela, izjavio je za AFP Ben Libberton, mikrobiolog iz laboratorije MAX IV u južnoj Švedskoj.
Porast ‘biohackinga’
Biohacking – modifikacija tijela sa tehnologijom – je u porastu kako sve više i više ljudi počinje da koristi tehničku opremu kao što su Apple Watches i Fitits.
Prije oko četiri godine, švedska biohacking grupa Bionyfiken počela je organizirati “partije implantata” – gdje grupe ljudi masovno ubacuju čipove u ruke – u zemljama, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i Meksiko.
Oko 50 zaposlenih u kompaniji Three Square Market iz Viskonsina dobrovoljno je pristalo da stavi mikročipove u svoje ruke, koje bi zatim mogli koristiti za kupovinu grickalica, prijavljivanje na računare ili korištenje fotokopirnog uređaja.
Šveđani izgledaju spremniji da isprobaju tehnologiju od većine drugih zemalja.
Populacija od 10 miliona stanovnika u zemlji općenito je spremnija podijeliti osobne podatke, koji su već zabilježeni u sistemu socijalne sigurnosti zemlje i lako dostupni. Prema AFP-u, ljudi mogu naći zarade od nekog jednostavnim pozivom poreznim vlastima.
Mnogi od njih također ne vjeruju da je tehnologija mikročipova dovoljno napredna da bi mogla biti hakirana. Libberton, mikrobiolog, takođe je rekao da su podaci koje prikupljaju i dijele implantati suviše ograničeni da bi se korisnici plašili hakovanja ili nadzora.
Osnivač Bionyfikena Hannes Sjöblad izjavio je za Tech Insider 2015. godine:
“Ljudsko tijelo je sljedeća velika platforma. Povezano tijelo je već fenomen. I ovaj implant je samo dio njega. […]
“Ažuriramo naša tijela tehnologijom u velikoj mjeri već s nosivim gadgetima Ali svi gadgeti koje nosimo danas će biti ugrađeni za pet do 10 godina.”
“Ko želi da nosi nespretan pametni telefon ili pametni sat kada možete da ga imate u noktu? Mislim da je to pravac kojim idemo.”
