Kako bi se smanjili rizici za zdravlje, optimalna količina alkohola koju bi netko trebao konzumirati je nula. To je jednostavan, iznenađujući zaključak masovne studije, koautorstva 512 istraživača iz 243 institucije, objavljenom u četvrtak u prestižnom časopisu The Lancet.
Istraživači su izgradili bazu podataka o više od hiljadu studija alkohola i izvora podataka, kao i podatke o smrti i invalidnosti iz 195 zemalja i između 1990. i 2016. godine. Cilj je bio procijeniti kako alkohol utječe na rizik od 23 zdravstvena problema. Broj koji je ispao, na kraju, bio je nula. Sve više od toga bilo je povezano s zdravstvenim rizicima.
“Ono što je nedovoljno cijenjeno, ono što je iznenađujuće jest da nijedna količina pića nije dobra za vas”, rekla je Emmanuela Gakidou, profesorica globalnog zdravlja na Sveučilištu u Washingtonu i glavni autor izvješća.
“Ljudi više ne bi smjeli misliti da vam piće ili dva dnevno odgovara. Najbolje je za vas ne piti «, rekla je.
Izvješće je pokazalo da je 2016. godine 2.8 milijuna ljudi diljem svijeta umrlo od alkoholnih uzroka, što je otprilike jednako proporcionalno onima koji su umrli 1990. godine. Za osobe u dobi od 15 do 49 godina, alkohol je vodeći faktor rizika za doživljavanje negativnog zdravstvenog ishoda.
Ovo je ozbiljno izvješće za oko 2 milijarde ljudi koji piju alkohol. Izvješće izaziva kontroverznu hipotezu da umjereno konzumiranje pića pruža jasnu zdravstvenu korist. Taj se pojam održao devedesetih godina nakon vijesti o “francuskom paradoksu”: Francuzi imaju relativno niske stope srčanih bolesti unatoč masnoj prehrani. Neki istraživači ukazali su na potrošnju crnog vina među francuzima kao potencijalno zaštitnim.
Brojne preispitane studije pokazale su da ljudi koji imaju piće ili dva dnevno manje imaju vjerojatno srčanu bolest od ljudi koji se pretjerano suzdržavaju ili ne piju pretjerano.
No, nova studija, uz uočavanje nižih rizika od srčanih bolesti kod umjerenog pijenja, kao i pada u stopi dijabetesa kod žena, otkrila je da mnogi drugi zdravstveni rizici nadoknađuju i preplavljuju zdravstvene beneficije. To uključuje rizik od karcinoma dojke, karcinoma grkljana, moždanog udara, ciroze, tuberkuloze, interpersonalnog nasilja, samoozljeđivanja i prometnih nesreća.
“Trenutni i novi znanstveni dokazi ne upućuju na zdravstvene prednosti umjerenog pijenja”, rekao je Robert Brewer, koji usmjerava alkoholni program u američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti i nije bio uključen u nova istraživanja. Istaknuo je da su studije alkohola odavno zbunjivale čimbenicima koji stvaraju pogrešan dojam uzroka i posljedica.
“Ljudi koji umjereno piju imaju tendenciju da se vrlo razlikuju od ljudi koji uopće ne piju. Oni imaju tendenciju da budu zdravija populacija, imaju tendenciju da se bolje ponašaju, imaju tendenciju da budu bogatiji, imaju tendenciju da imaju veći pristup zdravstvenoj skrbi “, rekao je Brewer.
Nacionalni institut zdravstva sponzorirao je masovno kliničko ispitivanje, koje je u velikoj mjeri potpisala industrija alkohola putem financiranja neprofitne zaklade, kako bi se testirala hipoteza umjerenog pijenja. Izvješće New York Timesa u otkrilo je da su istraživači bili u komunikaciji s predstavnicima industrije alkohola, a naknadna istraga NIH zaključila je da je dizajn studije bio manjkav.
Glavni autor Max Griswold sa Univerziteta u Washingtonu izjavio je kako je ovo novo izvješće najveće studije alkohola do sada provedeno.
Slijedi druga, manje opažena analiza alkohola i smrtnosti objavljena u Lancetu u aprilu. Ranije je pokazalo da se stopa smrtnosti počinje povećavati kada ljudi u toku sedmice piju više od 100 grama čistog alkohola (otprilike sedam standardnih piva).
Ono koji piju mogu primjetiti činjenicu da se novi Lancetov izvještaj ne usredotočuje na pojedince nego na stanovništvo. Procjenjuje rizike od bolesti povezanih s alkoholom i invaliditetom na 100.000 ljudi u funkciji konzumacije alkohola. Autori ne upućuju na to da postoji značajna opasnost od gutljaja alkohola. Rizici dramatično pogađaju s teškim pićem.
Američke prehrambene smjernice definiraju nizak rizik kao jedno piće dnevno za žene i dva za muškarce (a ni jedno za osobe mlađe od 21 godine ili za trudnice). Brewer iz CDC-a rekao je da, ako se ljudi pridržavaju smjernica, “rizik od štete na cijelojće biti nizak. Neće biti nula. Ali to će biti nisko. ”
Gakidou je odjekivao to.
“To je vrlo mali rizik za jedno piće dnevno. Podiže se kad idete na dva pića dnevno. Sve ovisi o svim ostalim čimbenicima rizika koji pojedinac ima, “rekla je. “Za nekog pojedinca, jedno piće dnevno ne smije ih povrijediti.”
U jednom e-mailu je još više objasila. Rekla je da jedno piće dnevno povećava rizik od razvijanja jednog od 23 uvjeta povezanog s alkoholom za 0,5 posto – “mali porast rizika”, kako je rekla. Na dva pića dnevno, rizik je 7 posto veći. U pet pića dnevno, to je 37 posto više, rekla je.
Autori izvješća sugeriraju da dužnosnici javnog zdravstva diljem planeta trebaju više pažnje posvetiti alkoholu. Svako smanjenje prosječne potrošnje alkohola stanovništva trebalo bi proizvesti zdravstvenu korist.
Američki dužnosnici za zdravstvo istaknuli su problem pijenja alkohola i rekli da bi zakonodavci trebali razmotriti različite akcije, uključujući poreze na alkohol i ograničenja gustoće trgovaca alkoholom.
“Potrošnja alkohola vrlo je osjetljiva na cijenu”, rekao je Brewer.
Velika Britanija već provodi neki eksperiment, postavljajući minimalnu cijenu za svaku jedinicu prodaje alkohola u Škotskoj. Slično je minimalno planirano za Sjevernu Irsku i Wales. Engleska neće imati najmanje. Predlagatelji vjeruju da će uskoro vidjeti razlike u zdravstvenim ishoima kako bi dokazali da se škotski model isplati, prema komentaru objavljenom u Lancetu.
“Moramo promijeniti cijenu. Alkohol je nerazmjerno jeftin “, rekao je David Nutt, profesor na Imperial College Londonu koji je pregledao izvješće Lanceta, ali nije bio dio istraživačkog tima. “Moramo se riješiti jeftinog alkohola – jeftine pive i vina.”
Novo izvješće sadrži neke brojeve koji otvaranja oči o potrošnji alkohola. U Danskoj, gotovo svi piju: 97 posto muškaraca i 95 posto žena. SAD su relativno umjerene, s 73 posto muškaraca i 60 posto žena koje piju. To ga stavlja na 51. i 47. mjesto globalno za muškarce i žene, respektivno. Statistika obuhvaća osobe starosti 15 i više godina.
Najviše pije populacija Rumunjske, gdje ljudi prosječno konzumiraju 8,2 pića dnevno. Slijedi Portugal na 7,2. Luksemburg, Litva i Ukrajina prosječno su 7,0 među muškarcima.
Za žene najteža potrošnja je u Ukrajini, s prosječno 4,2 pića dnevno, a slijede Andora, Luksemburg, Bjelorusija i Švedska.
Nasuprot tome, većinske muslimanske zemlje izvještavaju o gotovo nikakvoj konzumaciji alkohola. Prosjek za žene u Iranu je u osnovi nula, registrirajući se na 0.0003 pića dnevno, najniža stopa na globalnoj razini. Najmanje za muškarce je u Pakistanu, s prosječno 0,0007 pića dnevno.
Trebalo bi napomenuti da je ova studija koristila relativno konzervativnu (ili ono što bi netko u baru smatrao neplodnu) definiciju pića: 10 grama čistog alkohola. U Sjedinjenim Američkim Državama “standardno piće” je 14 grama – što je više alkohola nego što se nalazi u tipičnom američkom pivu od 12 grama ili čaši stolnog vina od 5 grama.
Prosjeci potrošnje povišeni su od najtežih pića, piše Griswold. Studija nije razlikovala pivo, vino i liker.
Griswold je istaknuo da i dalje pije alkohol, ali dodao je, “Ne toliko puno, nakon ove studije”.
Izvor:The Washington Post
