Šta su to fazni prijelazi?

Fazni prijelazi

 




Animacija 1: Taljenje leda.
Fazni prijelazi su promjene stanja pojedine faze (elementarne, spoja, eutektičke smjese, peritektičkog spoja i slično) pri promjeni temperature. Razlikuju se fazni prijelazi I. vrste, kod kojih su u stanju ravnoteže slobodne entalpije u obje faze jednake po vrijednosti, ali se pritom entropija i volumen skokovito mijenjaju, i fazni prijelazi II. vrste, kod kojih se u stanju ravnoteže ne mijenjaju ni entalpija, ni entropija, ni volumen. U fazne prijelaze I. vrste spadaju na primjer taljenje, isparavanje i sublimacija, a u fazne prijelaze II. vrste prijelazi kod kojih na primjer tvari gube feromagnetička svojstva (Curieva temperatura), pojava supravodljivosti, procesi razlaganja i stvaranja međumetalnih spojeva u čvrstoj fazi i tako dalje.

Fazni prijelaz događa se uvijek kad se neka fizička karakteristika tvari mijenja.
Uobičajeni fazni prijelazi su
 Kruto u tekuće – taljenje
 Tekuće u plinsko – vrenje
 Fazni prijelazi uključuju promjenu u unutrašnjoj energiji, ali ne promjenu temperature.


Slika 1: Fazni prijelazi između leda do vodene pare.
Entalpije taljenja, skrućivanja, isparavanja, sublimacije, kondenzacije odnose se samo na promjenu faze, što znači da se toplina nije trošila na zagrijavanje. Pri taljenju leda promjena entalpije iznosi: ΔH(273.15K)=6009 J/mol . Sva dovedena energija, trošila se samo za savladavanje intermolekularnih sila. Za vrijeme faznog prijelaza toplina je Q = m L . L je latentna toplina tvari, a m masa tvari. Latentan znači skriven. 2260 kJ/kg pri 100°C je latentna toplina vode.
Izvori:
1. http://mapmf.pmfst.unist.hr/~agicz/PredNU7slike.pdf
2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Fazni_prijelazi

 


Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *