Kaže se da slika vrijedi hiljadu riječi. Iako se pod tim najčešće misli na ono šta ta slika nama znači i na šta nas sve može asocirati, ovo bi se moglo gledati i sa kompjuterskog aspekta pa vidjeti koliko zaista riječi bi se moglo pohraniti na memorijski uređaj, mobitel ili kompjuter za svaku sliku što se na njih snimi.
Ako gledamo na ovaj način, onda Aaron Abrams kaže sljedeće:
“Koristeći jednostavne matematičke proračune na osnovu dogovorene definicije, može se odrediti tačno koliko riječi bilo koja slika bilo koje veličine “vrijedi”.
Zajedničke reference su bit i bajt. Bit je najmanja moguća jedinica za pohranu podataka. U osnovi, to se može opisati kao pitanje da / ne, on / off, true / false, ili 1/0. Bajt je 8 bita. I riječi i slike (jer oboje se čuva na računalima) mogu se kvantifikovati kao broj bitova i bajtova.
Jedan bajt može da se koristi za opisivanje bilo kojeg slova (gornji ili donji slučaj) ili znak interpunkcije koji je moguć da se unese na tastaturi. Kombinacija jedinica i nula u dužini od 8 ima (2 ^ 8) 256 mogućih kombinacija. Pedeset dva se koriste i za velika i mala slova, deset za cifre, nekoliko desetina za znakove interpunkcije, ostavljajući mnoge za druge specijalne znakove za koje se kladim da niste ni znali da ih možete ukucati ako bi ste znali pravilnu kombinaciju i funkciju na tastaturi. Za potrebe procjene brzine kucanja, pretpostavlja se da je prosječna riječ (uključujući razmake i znakove interpunkcije) dugačka pet znakova. Dakle, riječ je “vrijedna” pet bajtova.
Trenutni standard u visokoj kvaliteti za pohranu digitalnih slika je 24 bitna boja. Sve boje su definirani kao kombinacija od 256 nijansi crvene, 256 nijanse plave, i 256 nijanse zelene. Ako su sve tri odsutne (0,0,0), boja je crna. Ako su sve tri u potpunosti prisutne (256, 256, 256), imamo bijelu boju. Broj boja između (16,7 milijuna) definiše više nijansi nego ljudsko oko može razlikovati u nekoliko redova veličine. Dakle, svaka tačka u slici vrijedi ukupno 3 bajta. Standard za kvalitetne štampane slike je 300 točaka po inču. Dakle, svaki kvadratni centimetar slike je 300 x 300 (90.000) tačaka, a ako je svaki “vrijedan” tri bajta imamo 270.000 bajta po kvadratnom inču. U pet bajta po riječi, dobili smo 54.000 riječi po kvadratnom inču.
Sada je to jednostavna stvar utvrditi koliko riječi slika vrijedi na osnovu veličine te slike.
Novčanik Veličina (2 “x 3”) 324.000 riječi
4 “x 6” 1,3 miliona riječi
5 “x 6” 1,9 miliona riječi
8 “x 10” 4,3 miliona riječi
Pa, šta smo naučili iz ovoga?
“Slika vrijedi hiljadu riječi” je neizmjerno podcijenjeno rečeno.
Zašto je to važno? Ovo ilustruje nešto u vezi pohrane podataka. Slike, a ne tekst, zauzimaju prostor u hard diskovima i na web stranicama, itd. U sistemu kredita, jedna skenirana slika vjerovatno zahtijeva toliko, ako ne i više prostora za pohranu podataka od svih podešavanja i historijskih podataka za kredit za koji je vezana skenirana slike. To ne znači da slike ne treba skenirati i čuvati, ali je važno da se to shvati. Kad poraste vaša potreba za pohranu podataka barem ćete znati zašto. Najviše prostora ne zauzimaju dnevna vremenska razgraničenja i historija transakcija, kao ni priloženi tekstualni excel dokumenti i excel dokumenti. Skenirani dokumenti najviše prostora zauzimaju.
Ako se dokumenti skeniraju u sivim tonovima umjesto u boji, potreba za skladištenjem će se smanjiti za faktor tri (jedan bajt po tački umjesto tri). Također, većina dokumenata se ne skeniraju i pohranjuju u punoj rezoluciji štampe, a većina (ali ne svi) grafički tipove datoteka koriste algoritme kompresije (primjer, ako su narednih 40.000 točkica sve bijele, potrebno je manje podataka za čuvanje te informacije nego da se sačuva tri bitna definicija boje za svaku od 40.000 tačaka posebno). U svakom slučaju, u bilo koje omjer kompresije, slike će i dalje zauzimati više prostora za pohranu podataka nego tekst i numerički podaci.” (1)
Reference:
(1) https://www.nortridge.com/blog/data-storage-how-many-words-is-a-picture-really-worth.shtml
