Upoznajte tihog ubicu hemijski element radon, vaš kućni neprijatelj broj 1! Neprijatelj kojeg znate je bolji od neprijatelja kojeg ne znate.

Radon

 
 
RADON
 4f145d106s26p6 
86
Rn
Osnovna svojstva
Kemijski element
Simbol
Atomski broj
radon
Rn
86
Kemijska skupinaplemeniti plinovi
Grupa, perioda, 18, 6, p
Izgledbezbojan
Gustoća9,73 kg/m3
Tvrdoća/
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2(25 °C) 20,786 J mol–1 K–1
Talište-71,15 [1] °C
Vrelište-61,85 [1] °C
Toplina taljenja3,247 kJ mol-1
Toplina isparavanja18,10 kJ mol-1
1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku
Atomska svojstva
Atomska masa222 
Elektronska konfiguracija4f145d106s26p6 

Radon je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Rn, atomski (redni) broj mu je 86, a atomska masa mu iznosi 222 .

Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka). Nastaje raspadom radija-226 pa je po njemu i dobio ime. Prvotno je nazvan niton po latinskoj riječi nitens što znači sjajan.

Radon je jednoatomni plin bez boje i mirisa, oko 8 puta gušći od zraka pri sobnoj temperaturi. Radioaktivan je, jako radiotoksičan i kancerogen ako se udiše.

Ukapljuje se pri temperaturi -61,85 °C te počinje pokazivati radioluminiscenciju, a u čvrsto stanje plošno centrirane kubične rešetke prelazi pri -71,15 °C. U čvrstom stanju svijetli intenzivno žutom bojom koja pri temperaturama nižim od −180,1 °C postupno prelazi u narančastocrvenu.

Svi izotopi radona su radioaktivni, a nastaju kao proizvodi radioaktivnih raspadnih nizova radija, torija i aktinija. Izotop 219Rn (s vremenom poluraspada t1/2=3,96 s) nastaje raspadom aktinija pa se naziva aktinon. Izotop 220Rn (t1/2=55,6 s) nastaje raspadom torija pa se naziva toron, a najduže živući izotop 222Rn (t1/2 = 3,823 dana) nastaje alfa-raspadom izotopa radija 226Ra i naziva se radon.

Zbog svoje stabilne elektronske konfiguracije radon je kemijski inertan, ne gori i daje mali broj spojeva. S fluorom i fenolom može pri određenim uvjetima (analognim kao kod ksenona) stvarati spojeve, prvenstveno fluoride. Radonov(II)-fluorid (RnF2) stabilan je i nehlapljiv spoj koji stvara kompleksne soli. Spoj s fenolom je oblika Rn x 2C6H5OH s talištem pri 50°C. Hidrate stvara pri 0 °C i atmosferskom tlaku. Također su registrirani i neki klorati radona.

Radon je, uz plutonij, vjerojatno najrjeđi element na Zemlji, a u tragovima prati druge radioaktivne elemente. Rasprostirući se od njih kao plin u njihovu okolinu, čini i nju radioaktivnom. U najnovije doba količina radona u vodi i atmosferi dovodi se u vezu sa seizmičkom aktivnošću. Radon je malo proučavan, dijelom zato što je plemeniti plin i teško stvara molekule, a dijelom zato što bi njegovo intenzivno zračenje uništilo svaki spoj koji bi stvorio. Ponekad se koristi u bolnicama za liječenje raka.

Radon izbija iz torijevih i uranijevih minerala. Skuplja se iznad primjeraka radija-226 (u zapečaćenim cijevima i 1 g radija proizvede 0,0001 cm-3 radona na dan). Neke izvorske vode, kao one u Hot Springsu u Arkansasu, sadrže otopljeni radon.

Zbog kratkog vremena poluraspada izotopa radon se obično laboratorijski priprema neposredno prije upotrebe. U tom postupku radijeve soli se otapaju u vodi, a s vremena na vrijeme ispuštaju se oslobođeni plinovi koji osim radona sadrže vodik i kisik. Radon se kondenzira hlađenjem, a plinoviti vodik i kisik se uklone crpkom.

Radon je vrlo opasan jer je izvor alfa-zračenja i najveća dopuštena koncentracija u zraku je 3·10-4 Bq cm-3. Radon je opasnost u rudnicima uranija i zabrinjavajuće koncentracije su pronađene u kućama u nekim regijama.

Radon se kao bezmirisni plin slobodno širi u gotovo svim kućama, ali ne u podjednakoj koncentraciji. Radon lako prolazi kroz pijesak i većinu poroznih materijala, kroz pukotine u Zemljinoj kori, u stijenama ali i kroz elemente zgrada.

radon 2

Slika 1: Radon može da uđe u kuću iz tla i iz vode, te kroz podrumske prozore.

Koncentracija ovisi o vrsti materijala i sastavu tla. Najveća je u granitu i vulkanskom kamenju, otvrdloj lavi i bazaltu. Među vapnencima mu je daleko manja, tek desetinu ili stotinu od one u granitu.

Glavna opasnost ne dolazi od samog radona, jer je on kemijski neutralan i ne otapa se u tkivu, već od tvari koje nastaju njegovim raspadanjem, a koje su radioaktivne.

Prema nekim statistikama radon uzrokuje oko 21 000 raka pluća godišnje i oko 58 smrti dnevno.

radon 4

Slika 2: Zbog prisustva radona kuće imaju 35 puta veću radioaktivnu opasnost nego što bi to agencija za nuklearnu zaštitu dozvolila na odlagalištu radioaktivnog otpada

 

Izvori:

  1. Wikipedia
  2. http://tnradonservices.com/radon-dangers/

 814 total views,  2 views today

Šta vi mislite o ovom? Ostavite vaš komentar i podijelite mišljenje sa svima.

Sva Fizika
%d blogeri kao ovaj: