Fizika iza mobitela
Koriste li mobiteli fiziku?
Mobiteli su postali veliki dio modernog društva. Mobiteli omogućavaju brz i efikasan način za komunikaciju i organizaciju.
Ipak, radio valovi mogu da utječu na razne načine na ljudsko zdravlje.
Historija i pozadina
Telefon je izumljen od strane Alexandra Bella 1876. godine. To je bio prvi uspješni prijenos čistog zvuka. Mobilna tehnologija komunikacija je izumljena 1847. godine.
Na kojem principu rade mobiteli?
Mobiteli emituju elektromagnetne valove i sadrže kompaktne antene. Ovi valovi su između radio valova i mikrovalova.
Pored zračenja od mobitela naše tijelo je izloženo zračenju i od ostalih uređaja, ali i od Sunca i drugih prirodnih izvora zračenja.
Utjecaj na ljude
Neka od istraživanja su pokazala da muškarci koji nose mobitele u džepovima imaju oslabljenu plodnost. Ćelije sperme postaju slabije pokretne i imaju oslabljenu strukturu što uzrokuje da sperma ne može oploditi jaje.
Emitirani valovi mogu da utječu stanje polarizacije ćelijskih membrana u ljudskom tijelu. Odgovarajuća količina polarizacija ćelijskih membrana je odgovorna za proces spermatogeneze i za osobine ćelija sperme koje joj omogućavaju da se spoji sa ćelijama jajeta. Utjecaj koji elektromagnetni valovi imaju na tijelo zavisi od njihovog intenziteta i frekvencije. Ubacivanje mobitela u zatvoreni prostor poput džepova može dovesti do zagrijavanja tijela što takođe može utjecati na slabe spolne funkcije.
Druga istraživanja su ispitivala utjecaj mobitela na pojavu raka i na nenormalan rad mozga. Za sad nisu otkriveni nikakvi drugi utjecaji osim zagrijavanja, a uzrok tome je možda i to što su mobiteli relativno noviji uređaji pa nije bilo dovoljno vremena da se urade detaljnija istraživanja.
Fizika mobitela
Zvučni valovi se prvo pretvaraju u električni signal, a onda u radio valove. Onda se valovi pretvaraju ponovo u zvuk. Bazna stanica prihvata slabi signal od mobitela i šalje ga do sljedećeg mobitela. Ako nekad nema signala onda to znači da su sve frekvencije iskorištene. Frekvencije su potrebne i za govor i za slušanje pa 400 razgovora može upotrijebiti svih 800 frekvencija dostupnih mobilnim mrežama.
Činjenice o slušanju
Kad čujemo zvukove naše uši detektuju male promjene u pritisku u zraku koje se nazivaju zvučni valovi.
Slušanje je moguće kroz valove raznih frekvencija i amplituda.
Zvučni valovi su u rasponu od jedne frekvencije do kombinacije valova.
Prosječno ljudsko uho detektuje zvukove s frekvencijama u rasponu od 20 do 20 000 Hz.
