Posljedice pušenja na organizam

Pušenje je glavni rizični čimbenik za razvoj raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše. Pritom je sasvim svejedno je li riječ o aktivnom ili pasivnom pušaču.  U bolesnika s astmom pasivno pušenje izaziva nelagodu, pa i izravno astmatični napad, a kod dojenčadi i male djece dovodi do učestalijeg bronhitisa, upale pluća, astme, drugih bolesti dišnog sustava i smanjene plućne funkcije te akutne i kronične upale srednjeg uha. Sindrom iznenadne smrti dojenčadi također je češći u dojenčadi izložene duhanskom dimu.

Pušenje lule i cigara je manje štetno od pušenja cigareta. Duhanski dim iz lule i cigara se ne uvlači u pluća, kao kod cigareta, nego se pućka. Duhan za lulu i cigare obično sadrži manje nikotina od duhana u cigaretama, a ugljeni filtri uobičajeni u lulama zadržavaju znatno više nikotina i katrana od filtara u cigaretama. Također, pušači lula i cigara u prosjeku popuše znatno manje duhana dnevno nego pušači cigareta. I naposljetku, duhani za lulu i cigare ne sadrže otrovne i kancerogene aditive koji se koriste u cigaretama za podizanje razine nikotina i poticanje ovisnosti.

Pasivno pušenje

Svjetsko istraživanje o uporabi duhana u mladih (GYTS), provedeno u Hrvatskoj 2006. godine, među školskom djecom u dobi 13-15 godina, ukazuje na veliku izloženost djece pasivnom pušenju. Čak 92,2% djece izloženo je pasivnom pušenju kod kuće, a 93,3% učenika sadašnjih pušača izloženo je duhanskom dimu na javnim mjestima. Više od polovine učenika (60,5%) misli da im šteti pasivno pušenje, a 67,2% učenika misli da pušenje treba zabraniti na javnim mjestima. Izloženost pasivnom pušenju odražava ne samo proširenost navike u društvu (odrasloj, u ovom slučaju roditeljskoj populaciji), već i svijest o pušenju kao društveno neprikladnom načinu ponašanja potpomognutu zakonskim odredbama o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda na javnim mjestima. 

Izvori