– potpuno se posvetiti samo tome i ne dopustiti da bilo što drugo odvuče pozornost.
– otkriti kad se najlakše i najefikasnije uči -učenje obavezno podijeliti na više kraćih ili duljih ciklusa.
– nakon svakih sat vremena rada napraviti kratku stanku te se potom vratiti učenju.– ako ste dekoncentrirani, češće praviti pauze te, na primjer, nakon svakih 15 minuta učenja uzeti mali predah.
– kad vodite opasnu bitku s vremenom, tada mijenjati taktiku te jednostavno dati sve od sebe da se što bolje usredotočite na gradivo i da, što je dulje moguće, zadržite koncentraciju te učite po nekoliko sati u komadu
– ili se držati cijelog nia znanstvenih te popularnih metoda učenja i brzog čitanja ili pomno prateći i osluškujući svoj unutarnji ritam koncentracije i pamćenja, razviti vlastiti stil učenja.
– usavršiti sposobnost razlučivanja bitnog od manje bitnog dijela gradiva što ne znači da manje bitno treba preskakati, no na te dijelove trošiti manje vremena te se fokusirati na najbitnije.
– nakon što se prođe određena cjelina, može se ustati te ponavljati i propitivati se hodajući gore-dole po sobi jer izgleda da se mnogo bolje pamti kad je se u pokretu nego kad se mirno sjedi (nakon dugog sjedenja mozak postaje pospan i lijen te je kretanje itekako potrebno. (Dokazano je i da se proces pamćenja odvija tijekom fizičke aktivnosti te, bilo da vježbamo, pješačimo ili pak samo stojimo, pamtimo mnogo bolje nego kad sjedimo)
– glazba pospješuje pamćenje i koncentraciju te, prema mišljenju psihologa, djeluje poticajno na učenje, a nekima je od koristi samo dok se rješavaju zadatci iz matematike i fizike.
– kad je riječ o memoriranju nekima najviše odgovara učenje u tišini – u sobi gdje se uči najbolje da nije ni računalo ni televizor.
– da biste otkrili pomaže li vam ili odmaže glazba pri učenju, najprije učite jedno poglavlje uz glazbu, a drugo poglavlje u tišini. Nakon toga usporedite kvalitetu i brzinu naučenog gradiva. Utvrdite li da vam glazba odvlači pozornost, pokušajte kao zvučnu kulisu upotrijebiti tonove koji sliče šumu. Oni na mozak djeluju slično kao antivirusni program na računalo te ga istodobno potiču na rad i uklanjaju stres. Važno je da glazba nije glasna i nametljiva te da riječi ne odvlače pozornost. Stoga je najbolje odabrati nešto s repertoara opuštajuće ambijentalne, meditativne ili klasične glazbe. Mozartov repertoar, tvrde stručnjaci, može poboljšati sposobnost razmišljanja.– ovisno o predmetima, postoji lakše i teže gradivo, no ne postoji takvo gradivo koje ne možemo naučiti, potrebno je samo posvetiti učenju dovoljno vremena i truda
– tijekom školovanja kad se priprema za testove treba učiti temeljito da bi kasnije učenje bilo lako i nimalo stresno, a rezultati briljantni.
– za pripreme za kasnije testove, maturu i prijemne ispite treba ponavljati već naučeno gradivo
– bit je u tome da se radi kontinuirano i da se naučeno gradivo konstantno ponavlja– vizualiziranje vlastita uspjeha još jedna vrlo važna karika na putu do cilja jer poboljšava pamćenje te ublažava strah od ispita.
– naspavajte se! U snu se rehabilitiraju živčani završeci pa se informacije lakše sele iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje.
– nakon čitanja gradiva, postavite si i zapišite pitanja. Prvo odgovorite uz pomoć udžbenika, a potom bez gledanja u knjigu. Za svaki odgovor dajte + ili -.
– procijenite koje vam doba dana najbolje odgovara za lakše, a koje za teže dijelove gradiva te koliko vam je odmora potrebno da se osvježite. Pazite da se previše ne opustite kako biste mogli nastaviti učiti.
– na početku radni periodi traju oko 45 minuta. Postupno ih produljujte te ćete uskoro koncentraciju moći zadržati 2-3 sata. Čim osjetite zamor, uzmite pauzu, no ne dulju od 10, 15 minuta
– opustite se te usredotočite na dodir stopala s podom. Kad osjetite da su stopala toplija, udahnite kroz nos i izdahnite na usta tri puta. Stavite dlan na trbuh i pratite kako se pomiče dok dišete. Zamislite da ste na ispitu te da točno odgovarate. Vizualizirajte sebe, učionicu, profesora i željenu ocjenu. Vježbu ponovite svaki dan prije učenja i ublažit će strah od ispita
– kad se umorite uzmite pauzu da odmorite um. Pritom bi trebalo i jesti, češće, ali pomalo. Velika količina hrane krade energiju pa mozak lakše odluta. Pijte puno tekućine, vodu ili zeleni čaj koji smanjuje stres. Grickajte bademe i suho voće jer su izvrstan izvor energije, a ne čine nas tromima.
– odredite u stranica taj dan morate naučiti i primijenite tehniku brzog čitanja – očima brzo prelazite preko teksta ne izgovarajući riječi, ni u sebi ni na glas, jer to usporava čitanje
Izvor: http://www.24sata.hr/lifestyle/rijecki-genijalac-otkriva-svoju-formulu-za-brzo-i-lako-ucenje-381290
Like this:
Like Loading...
