Kako glasi Kulonov zakon?

Kulonov zakon

Počinje se sa jačinom elektrostatičke sile (u newtonima) između dva tačkasta naboja q i Q (u kulonima). Pogodno je označiti jedan od ovih naboja, q, kao testni naboj, i Q nazvati izvornim nabojem. Dok se teorija razvija, dodat će se još izvornih naboja. Ako je r udaljenost (u metrima) između dva naboja, onda je sila:

{\displaystyle F={\frac {1}{4\pi \varepsilon _{0}}}{\frac {qQ}{r^{2}}}=k_{e}{\frac {qQ}{r^{2}}}\,,}

gdje je ε0 dielektrična konstanta vakuuma, ili dielekrična konstanta praznog prosora:

{\displaystyle \varepsilon _{0}={10^{-9} \over 36\pi }\;\;\mathrm {C^{2}\ N^{-1}\ m^{-2}} \approx 8.854\ 187\ 817\times 10^{-12}\;\;\mathrm {C^{2}\ N^{-1}\ m^{-2}} .}

SI jedinica za ε0 je jednaka  A2s4 kg−1m−3 ili C2N−1m−2 ili F m−1. Kulonova konstanta je:

{\displaystyle k_{e}\approx {\frac {1}{4\pi \varepsilon _{0}}}\approx 8.987\ 551\ 787\times 10^{9}\;\;\mathrm {N\ m^{2}\ C} ^{-2}.}

Upotreba ε0 umjesto k0 u izražavanju Kulonovog zakona odnosi se na činjenicu da je sila obrnuto proporcionalna površini sfere radijusa koji je jednak udaljenosti između dva naboja.

Sila ili međudjelovanje između dva naboja u mirovanju proporcionalna je količini tih naboja, a obrnuto je proporcionalna kvadratu njihovih rastojanja.

Jedan proton ima naelektrisanje e, i elektron ima naelektrisanje −e, gdje je,

{\displaystyle e\approx 1.602\ 176\ 565\times 10^{-19}\;\;\mathrm {C} .}

Ove fizikalne konstante (ε0, k0, e) su opisane tako da su ε0 i k0 tačno definisane, i e je izmjerena veličina.

Reference

  1. Matthew Sadiku (2009). Elements of electromagnetics. str. 104. ISBN 9780195387759.
Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *